Pratite nas

Vijesti

SRAMOTNA HAAŠKA PRESUDA – ZADNJI ČIN VELEIZDAJE IVE JOSIPOVIĆA

Objavljeno

na

International-Court-of-Justice

11:57 SUD ZAVRŠAVA ZASJEDANJE

11.54 S 15 od 17 glasova odbačena je Hrvatska tužba. Jednoglasno se odbacuje srpska protutužba, kazao je sudac Tomka.

11.51 Protutužba Srbije mora biti odbačena u cijelosti. sudac je pozvao na što prije rješavanje pitanja nestalih osoba u Oluju.

11.50 Nije dokazano da je tijekom i nakon Oluje počinjen genocid protiv srpskog stanovništva u Hrvatskoj. Hrvatska nije prekršila obveze o genocidu. Ne može se smatrati zemljom koja je nastojala počiniti genocid, zaključio je haaški sud.

11.47 Sud drži da brijunski transkript ne dokazuje genocidnu namjenu. Etničko čišćenje ne čini genocid, kazao je sudac.

11.44 Brijunski transkripti upućuju na to da su hrvatski vođe bili svjesni da će granatiranje dovesti do egzodusa srpskog stanovništva, no i ako bi se dokazalo da je progon bila namjera, nije bila namjera da se potpuno fizički uništi srpsko stanovništvo. Sud zaključuje da nije dokazano da su ubojstva zaštićene skupine nešto što je počinjeno kao rezultat planiranja istrebljenja.

11.42 Masovno uništenje i pljačka srpske imovine – ti bi činovi moralii biti takvi da živote dovedu do uništenja, što dokazi nisu dokazali.

11.40 Sud utvrđuje da prema podnjetim dokazima nema zaključka da je postojala namjena fizičkog uništenja SAO Krajine. Srpski dokazi nisu nepobitni – postoji dovoljno dokaza da su se takvi događaji dogodili. Ubojstva tijekom bijega civila – sumnja se na sustavnu izvedenost, iznosi haaški sud.

11.39 U SAO Krajini nije bilo prekomjernog granatiranja jer je velik broj granata pao više od 200 metara od legitimne mete, zaključio je sud.

11.35 Srbi terete Hrvatsku za: ubojstva Srba u Hrvatskoj, nanošenje teških etničkih povreda, što je dovelo do potpunog ili djelomičnog uništenja jedne etničke skupine.

11.31 Razmatra se srpska protutužba.

11.26 Genocid protiv hrvatskog naroda do 1995. godine – Hrvatska nije uspjela dati potvrdu da je počinjen genocid. Hrvatska tvrdnja u cijelosti se mora odbaciti.

11.22 Hrvatska nije uspjela dokazati kako su Srbi imali namjeru da u cijelosti ili djelomično unište Hrvate.

11.18 Tomka je rekao kako je velik broj ubojstava počinjen od strane JNA i Srba, na područjima Hrvatske – u istočnoj Slavoniji, Kordunu, Lici i Dalmaciji. Dokazi upućuju da je velika većina žrtava pripadala Hrvatima odnosno zaštićenoj skupini, što može upućivati na to da su bili sustavno na meti.

 

Motivi počinitelja i okolnosti ubojstava i njihova pravna kategorizacija je takva da nije sporna da su pripadnici zaštićene skupine ubijani i da je konkretno djelo genocida utvrđen. Sud u ovoj fazi ne mora iznijeti konkretan popis svih ubojstava niti je dužan utvrditi točan broj žrtava.

Obitelji stradalih trebaju saznati koja je sudbina njihovih najbližih koji su nestali. Sud potiče obje strane u dobroj vjeri da istraži ovo pitanje.

11.11 Sudac je neke dokaze koje je dala Hrvatska prozvao manjkavim. Kazao je kako se čini da su u nekim slučajevima hrvatski policajci sami potpisali svjedočanja te da su neke izkave tek naknadno potpisane, što ih čini neosnovanim.

11.06 Slučaj Ante Gotovine, na primjer, kazao je sudac, neće biti od presudnog značaja u ovom suđenju.

11.01 Sudac je kazao kako mora primjetiti kako optužbe najvećih dužnosnika, točnije u slučaju Slobodana Miloševića je postojala optužba za genocid u odnosu na sukob u BiH, ali ne i u onom dijelu optužnice koja se bavi sukobima u Hrvatskoj.

10.56 Presuda iz 2007. relevantna je i za današnju presudu – za obje strane, naglasio je sudac.

10.52 Sudac je objasnio kako se obje strane slažu oko definicije ubojstva, ali ne i fizičkim i psihičkim ozljedama. Sud smatra da u skladu s člankom 2 b uobičajeno značenje teških ozljeda znači da su ozlijede takve da pridonose istrebljenju skupine. I silovanje se može smatrati dijelom genocida.

10.48 Sud odlučuje jesu li počinjena djela genocida, ali sud ne odlučuje o individualnoj odgovornosti. Genocid sadrži dva elementa, konkretno djelo i namjeru. Sud će prvo razmotriti namjeru.

10.44 Sukobi ’91. i ’92. doveli su do većine tužbi i direktno su vezani za ono što se dogodilo u ljeto ’95, kazao je sudac.

10.37  Sudac je kazao da je protutužba Srbije utemeljena pošto je Hrvatska postala članicom potpisnicom Konvencije 8.10.1991. godine. Vezana je činjenično i pravno za osnovnu tužbu, rekao je Tomka.

10.25 Srbija nije mogla biti odgovorna prije datuma potpisivanja Koncencije – 27. travnja 1992. godine, zaključak je s Haškog suda.  Srbija je navela kako je tek počela postojati 27. travnja 1992. i da je prije tog datuma nije obvezivala Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.

10.21 Sudac je naglasio kako za genocid nije dovoljno samo da su prekršena ljudska prava, to moraju biti ona činjenja navedena i opisana u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju genocida. Naglasio je kako je važno da država provodi Konvenciju ali ne retroaktivno. Dakle, ne može odnositi na prethodno razdoblje, npr. Drugi svjetski rat, već tek nakon datuma kada je službeno postala potpisnicom Konvencije. Prije 27. travnja. 1992. ne može se smatrati da je Srbija bila odgovorna u smislu članka 9., rekao je Tomka.

10.19 Sud smatra da je glavni predmet sukoba da se zna je li Srbija odgovorna za kršenje Konvencije o sprečavanju genocida, kaže Predsjednik suda Tomka.

10.05 Počelo je izricanje presude. Predsjednik Suda Tomka iznosi vremensku crtu događaja ranih devedesetih i priznanje nadležnosti suda, koju je Srbija pokušala osporiti nakon što je Hrvatska podnijela tužbu.

Dok je pisao optužnicu profesor Ivo Srbima dilao dokumente!

Tomac je ustvrdio kako je Josipović za vrijeme pisanja optužnice sastajao se s veleposlanikom Srbije i svaki put mu donosio materijal, kako piše Cvetičanin, koji je poslije poslužio Srbiji za protutužbu.

vukovar grob

Hrvatski pravni tim koji nas zastupa pred Međunarodnim sudom u Haagu nije dobro sastavljen, upozoravao je mjesecima pravnik Pero Kovačević koji je pitao je li ministar Miljenić taj propust učinio namjerno ili slučajno. Već s prvim čitanjem presude rupe hrvatskog pravnog tima izlaze na vidjelo pa se tako iz Haaške sudnice poručuje da je protutužba Srbije protiv Hrvatske utemeljena, ali i da Srbija nije kriva za genocid i zločine počinjene do 27. travnja 1992. godine.

Voditeljica hrvatskog pravnog tima bila je Vesna Crnić-Grotić čiju su stručnost mnogi dovodili u pitanje, a upozoravalo se i na Ivana Šimonovića hrvatskog zastupnika pred ICJ-em. Na njega je upozoravao profesor Zvonimir Šeparović pod čijom je palicom tužba i podignuta. Kazivao je kako je Šimonović iz tužbe izostavio Crnu Goru. Ipak, posebno upozorenje koje u svojoj knjizi Crveni predsjednik spominje profesor Zdravko Tomac odnosi se na predsjednika na odlasku Ivu Josipovića koji je koautor tužbe protiv Srbije za genocid.

U knjizi, Tomac je spomenuo memoare srpskog veleposlanika u Zagrebu Radivoja Cvetičanina koji je iznio činjenice da je 2007. Ivo Josipović kao profesor krivičnog prava bio angažiran da napiše optužnicu protiv Srbije za učinjeni genocid. Tomac je ustvrdio kako je Josipović za vrijeme pisanja optužnice sastajao se s veleposlanikom Srbije i svaki put mu donosio materijal, kako piše Cvetičanin, koji je poslije poslužio Srbiji za protutužbu. I u njegovim memoarima intrigantan je dio u kojem opisuje susret 22. svibnja 2007. godine sa predsjednikom Josipovićem, tada profesorom zagrebačkog Pravnog fakulteta u zagrebačkom restoranu Vinodol.

Ako je vjerovati pisanju Cvetičanina, Josipović, koji mu se još 11. svibnja iste godine na ručku pohvalio kako je beogradski zet, dostavio mu je hrpu službenih sudskih spisa o kaznenim postupcima za ratne zločine koji su se u Hrvatskoj provodili protiv Srba. Inače, bilo je to vrijeme kad je Josipović već bio napustio hrvatski pravni tim koji je sastavljao tužbu za genocid protiv Srbije pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu.Prema pisanju Cvetićanina, Josipović mu se još na tom ručku 11. svibnja samoinicijativno ponudio da se oko hrvatske i bosanske tužbe protiv Srbije postigne politički sporazum što je navodno podržavao tadašnji predsjednik Stjepan Mesić. Desetak dana kasnije Cvetičanin (22. svibnja 2007. godine) zapisao je sljedeće:

-Ručam u Vinodolu s prof. Josipovićem. Ta renesansna pojava… ostavlja utisak jednostavnog, unekoliko hladnog čoveka. U dva sata razgovora nismo, međutim, uspeli da dopremo jedan do drugoga. Doneo mi je svoju uobičajeno debelu hrestomatiju suđenja i presuda za ratne zločine. Devedeset i pet odsto Srbi. Potvrđuje da je izašao iz hrvatske komisije koja vodi tužbu protiv Srbije. Nije od toga pravio pompu. Kazao sam da mi prirodno cenimo taj gest- napisao je Cvetičanin. Je li ta gesta pomogla srpskom pravnom timu? (Iva Međugorac)

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

HRT otkazao Jurkasu suradnju nakon peticije inicijative “Ivo Pilar”

Objavljeno

na

Objavio

Anđelo Jurkas više neće surađivati na HRT-u. Povod za to je, kako su nam potvrdili s HRT-a, taj što je Jurkas navodno povrijedio njihov etički kodeks.

– Obavješćujemo Vas da se Hrvatska radiotelevizija odlučila zahvaliti na suradnji spomenutome vanjskom suradniku nakon što je utvđeno da su njegovi stavovi izneseni na društvenim mrežama u neskladu s Etičkim kodeksom za novinare i kreativno osoblje Hrvatske radiotelevizije i drugim unutrašnjim pravilnicima Hrvatske radiotelevizije koji se odnose na naše zaposlenike, ali i sve vanjske suradnike – stoji u odgovoru na naše pitanje s HRT-a, javlja VečernjiList

Podsjetimo, Građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga i koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata, zatražili su trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa, zbog teških kršenja Općih pravila o radu i ponašanju zaposlenika HRT-a i teških kršenja odredbi Etičkog kodeksa HRT-a.

Alo Bing, može dostava tri tone anthraxa i jedno pedesetak bombi na Markov trg. aktivirati i ostaviti tamo u crkvi, platit će onaj simpatični sjedokosi deform u kolicima. Cijena prava sitnica. Šifra: Kajzer Soze – napisao je Jurkas u vrijeme braniteljskih prosvjeda. Nakon što ga je HRT angažirao reagirali su iz Građanske inicijative Ivo Pilar, portala Kamenjar.com kao i još nekih portala. No, Jurkas je pokušao demantirati te navode, tvrdeći kako je i sam dijete branitelja, te kako se radilo o šali, odnosno referenci na strip Alan Ford.

Građanska inicijativa Ivo Pilar se oglasila priopćenjem koje prenosimo:

HRT, nakon zahtjeva građanske inicijative “Ivo Pilar” i 10 udruga iz Domovinskog rata  otkazao suradnju Anđelu Jurkasu.

U kratkom priopćenju HRTa , bode u oči što vodstvu HRT-a ni danima nakon medijskih napisa o Jurkasovom pljuvanju po hrvatskoj državi, dragovoljcima i braniteljima, te nizu drugih vulgarnih javnih istupa, nije bilo sporno da isti za javnu televiziju HRT radi emisiju za djecu i mlade.

Tek kada je Građanska inicijativa “Ivo Pilar” zajedno s 10 najistaknutijih udruga iz obrambenog Domovinskog rata uputila zahtjev za otkazivanjem suradnje A. Jurkasu, ali i upozoravanjem na ignoriranje od strane HRT-a na njegove neprihvatljive javne istupe, HRT je konačno reagirao.

Iz svega proizlazi kako HRT-ovom vodstvu, ni ravnateljima ni urednicima, nije sporno da osoba koja vulgarno i grubo vrijeđa Ustavom zaštićene vrijednosti, a koje bi upravo HRT trebao štititi i promovirati, radi za HRT – štoviše, za program javne televizije namijenjen djeci i mladima, jer nisu reagirali saznavši za sve ove sablazne informacije, već su reagirali tek kada je zahtjev uputila snažna grupacija 10 najistaknutijih udruga iz obrambenog Domovinskog rata, uz Građansku inicijativu “Ivo Pilar”.

Evo što su priopćili s HRT-a:  – “Obavješćujemo Vas da se Hrvatska radiotelevizija odlučila zahvaliti na suradnji spomenutome vanjskom suradniku nakon što je utvđeno da su njegovi stavovi izneseni na društvenim mrežama u neskladu s Etičkim kodeksom za novinare i kreativno osoblje Hrvatske radiotelevizije i drugim unutrašnjim pravilnicima Hrvatske radiotelevizije koji se odnose na naše zaposlenike, ali i sve vanjske suradnike.”

Platforma Građanske inicijative”Ivo Pilar” i 10 udruga proisteklih iz domovinskog rata pozdravlja poštivanje zakonitosti kroz raskid ugovora o suradnji s Jurkasom, ali traži i pokretanje postupka utvrđivanja odgovornosti urednika i ravnatelja HRT-a zbog angažiranja Anđela Jurkasa, koji je javno grubo vrijeđao hrvatsku državu, dragovoljce i branitelje.

Građanska inicijativa

Pročitajte u dokumentu u prilogu što je sve pisao Jurkas:

Građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga zahtijeva trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Sebastian Kurz pobjednik je prijevremenih parlamentarnih izbora u Austriji

Objavljeno

na

Objavio

U Austriji su održani prijevremeni parlamentarni izbori. Izlazne ankete govore da je najveći postotak glasova pripao konzervativnoj, Narodnoj stranci kojoj je na čelu Sebastian Kurz.

Sebastian Kurz lider i kancelarski kandidat Austrijske narodne stranke pobjednik je prijevremenih parlamentarnih izbora u Austriji i to sa 31,5 posto glasova birača.

 

Predsjednik SPÖ-a i kancelar Christian Kern će prema sadašnjim rezultatima kancelarsku poziciju morati prepustiti predsjedniku ÖVP-a i aktualnom ministru vanjskih poslova Sebastianu Kurzu.

Prema sadašnjim rezultatima najvjerojatnija je koalicija između narodnjaka i slobodnjaka s obzirom na to da je Sebastian Kurz u svibnju raspustio koaliciju između socijaldemokrata i narodnjaka, a i neprijateljski odnosi obje stranke tijekom predizborne kampanja ne daje povoda za špekulacije o obnavljanju dosadašnje velike koalicije.

Gubitnik izbora je stranka Zeleni koja je s 4,7% prešla izborni prag ali je u usporedbi sa zadnjim izborima izgubila 7,7% glasova. Ulazak u parlament osigurala je i liberalno orijentirana stranka Neos s 5,3% te lista bivšeg političara Zelenih Petera Pilza s 4,3%.

Već sada se zna da je Sebastian Kurz najmlađi politički lider na svijetu. – Oduševljen sam rezultatima ovih izbora, a Austrijancima obećavam da ću u našu zemlju uvesti novu političku kulturu koja se zasniva na zajedništvu, kazao je sinoć Kurz.

On je stranku preuzeo u svibnju ove godine i povukao čitav niz poteza koji su stranku, čiji je rejting bio daleko ispod socijaldemokrata i slobodnjaka, uspjeli izdići na sam vrh. Njegov predizborni moto bio je “Austrijanci na prvome mjestu”, a u stranku je uspio privući mlade kandidate koji se nikada prije nisu bavili politikom.  Kurzu je uspjelo ono što mnogim političarima u sličnim situacijama teško uspijeva – uspio se odvojiti od dosadašnje koalicijske vlade sa socijaldemokratima i prikazati kao potpuno nova ličnost na političkoj sceni, sve to usprkos činjenici da je u toj istoj vladi bio ministar vanjskih poslova.  Antimigrantska kampanja  To u velikoj mjeri može zahvaliti tome što je procijenio da austrijska javnost cijeni činjenicu da je upravo on jedan od najzaslužnijih političara za zatvaranje tzv. balkanske migrantske rute. Tijekom kampanje obećavao je dosta žestoku antimigrantsku politiku i smanjenje prava i povlastica koje koriste migranti koji se već nalaze u Austriji. Uz to je obećao i smanjivanje poreza, a upravo tim obećanjima ušao je u prostor izrazito desne Slobodarske stranke i zasigurno joj oduzeo dio biračkih glasova.

facebook komentari

Nastavi čitati