Pratite nas

Sramotne ovrhe dolaze na naplatu

Objavljeno

na

Svi vode brigu o bivšoj “porno zvijezdi”, a građani koji će ostati bez ičega ostavljeni su na milost i nemilost!

Mali, siromašni ljudi zbog donesenog zakona o ovrhama ostat će bez svojih domova. Takvih je navodno nekoliko milijuna. A među njima i iznimno veliki broj hrvatskih branitelja, članova obitelji poginulih i nestalih te ratnih vojnih invalida.

ovrha (1)O tome ne možete nešto značajnije pročitati u režimskim i inim medijima, (već samo tu i tamo na određenim portalima), ali zato ti isti mediji pune stranice  iz dana u dan, rade emisiji o nekakvoj zabavljačici zvanoj Severina, koja čak i svoje malodobno dijete koristi u propagandne svrhe. Gdje je tu pravobraniteljica za djecu, zašto šuti kao pokisla ptica, zašto ne digne svoj glas protiv te manipulatorice, i njezinog bivšeg muža, ljubavnika i mecene nekakvog Srbina Popovića?

Što nas briga za “Sevine” probleme? Gdje je ta bila u vrijeme stvaranja hrvatske države?

Dakle, da se toliko pisalo o ovrhama siromašnih građana i pljačkanju banaka koliko o popularnoj “Seve”, koja nas je svojedobno “počastila” i svojim žestokim porno uratkom, (što će o tome reći svojem sinu kad odraste?), vjerujemo da bi mnogi građani uspjeli sačuvati svoj dom. Banke su neumoljive. Šalju opomene i ako ste im dužni i sto kuna, i prijete da ukoliko to ne platite na vrijeme dužni ste vratiti cjelokupni kredit.

severina-zapalila-vodnjan-u-krakoj-haljini-i-pokazala-gacice

Ljudi nemaju ni za kruh. Opljačkani su, uz pomoć pojedinih političara, kojima jedino mogu zahvaliti što su došli tu gdje jesu.  Neki primitivni političari danas pričaju da je većina građana trebala znati što potpisuje, pa ne bi došli tu gdje jesu. Međutim, ti i takvi političari (a političar uistinu može biti svatko) zaboravljaju da su oni i samo oni Hrvatsku doveli na prosjački štap. (Svaka čast izuzecima). Oni nemaju nikakve odgovornosti, već su iznimno povlaštena kategorija. Svake godine nas zadužuju za ogromna sredstva, a tko će to i kako vratiti – nije njihov problem. S druge pak strane, veliki broj građana prisiljen je uzimati krajnje nepovoljne kredite od lopova iz banaka koje djeluju na području Hrvatske, sve po zakonu! Banke su u nas ono što je “sicilijanska mafija”. Neprestano im se pogoduje na štetu građana.

A bez doma, koji bi trebao biti i Ustavna kategorija, toliko Hrvata nije ostalo ni u vrijeme četničke agresije. Sada su nam stigle i katastrofalne poplave. Banke su, zamislite, opet “velikodušne” pa će onima koji su u ovoj tragediji izgubili sve, pričekati te jadne ljude jedno kraće vrijeme, pa će onda (sve po zakonu) početi im ponovno otimati, ako su pod ovrhom. Ljudi se ne bune.

Većina pogrešno smatra da su se sami doveli u ovu tešku situaciju, što nije istina. Vlada u svemu tome ima svoju računicu. Podržava ovrhe, to najveće zlo, nakon hrvatskog Domovinskoga rata, sve s ciljem i željom da građane drži kao svoje taoce! Ako “ne budete dobri” ostat ćete bez svega- to je Vladina politika.

Stoga, taj sramni i nedopustivi zakon o ovrhama treba pod hitno mijenjati, a ovrhe prepisati onim političarima koji nas svake godine zadužuju, a onda taj enormni dug ostavljaju onima koji će doći poslije njih da ga plate! Policija također nema milosti kad treba odseliti neku sirotinju s pet-šest djece, ili drugih ukućana. Oni ih doslovce vuku iz kuća, kao pse, pa čak i tuku, ako im se samo usude suprotstaviti. Sve po zakonu.

Ako zbog ničega drugoga, a ono zbog zakona o ovrhama, ova Kukuriku koalicija treba otići. Bespovratno.

No, što na sve to kaže predsjednik države, kojem je sada, na žalost, očito najvažnije kako još ostati pet godine na Pantovčaku?

Mladen Pavković

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Suočavanje s Todorićem

Objavljeno

na

Objavio

Kada je Ivica Todorić prije nešto više od pola godine prihvatio Plenkovićev „Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku“ te svoju tvrtku predao na upravljanje i restrukturiranje Vladinu izvanrednom povjereniku Anti Ramljaku, bilo je jasno da se Agrokoru crno piše.

Samo se nije znalo koliki su dugovi. Todorić je u toj prigodi uznosito priopćio naciji: „Četrdeset godina sebe uložio sam u izgradnju cijele Hrvatske i regije, stoga sam danas ponosan čovjek jer sve što sam izgradio danas sam svojim potpisom predao hrvatskoj državi.“ Kako je odjeknuo taj priopćaj?

Odjeknuo je kao opća uvrjeda.

Danas znamo i približnu dubinu te uvrjede: dvadesetak milijarda kuna!

Policija je u skladu s tim znanjem krenula u potragu za dokazima o mogućim nezakonitostima u Agrokorovu poslovanju. Krenula je silovito. Drugi vele: spektakularno! Dobro, ali moglo je biti i spektakularnije da policija nije svoju akciju najavila samo probranim medijima. Što točno radi policija? Kako: što?! Pa „provodi izvide“! Dakle, „izviđa“. Pola godine nakon predaje? I to – gdje i kako? Istodobno na mnogo mjesta, po dvorima, kućama, stanovima. Pretresa, uhićuje, privodi, ispituje.

Najmršaviji nalaz bio je u Kulmerovim dvorima. U dvorcu ponad Zagreba policija nije našla nikoga i ništa. Ivica Todorić i njegovi sinovi Ante i Ivan odavno nisu u Hrvatskoj. Nagađalo se da su u Nizozemskoj, u Srbiji, u Rusiji. Najobavješteniji od njihovih odvjetnika, Čedo Prodanović, veli da je Ivica već druže vrijeme poslovno u Londonu te da su mu i djeca tamo zaposlena. Todorićevu izvanobiteljsku upravljačku elitu policija je zatekla na logu. Pretresla je kuće i stanove dvanaestero ljudi, ništa nije našla, ali je ljude pouhićivala i privela u istražne urede i podnijela kaznene prijave. Akcija je izazvala silan dojam u javnosti.

S pravom, tvrde znalci. Razvoj događaja, koji je Plenkovićeva Vlada spriječila u zadnji čas, bio je neusporedivo gori od „bujanja ustaštva i fašizma“. Kako to? Jednostavno, tobožnje ustaštvo i tobožnji fašizam ne ugrožavaju nikoga, ni najzadrtije jugane. Te su floskule u stanovitom smislu blagotvorne. One svakodnevno služe gubitnicima hrvatskoga Domovinskog rata za razbijanje frustracije, a nerijetko i za izbijanje kakve-takve kunske utjehe iz državnoga proračuna.

A stečaj Agrokora? To bi bilo nešto nalik na smak svijeta.  Stečaj bi ugrozio opstanak 40-ak tisuća Agrokorovih zaposlenika i njihovih obitelji. Stoga je mudra Plenkovićeva Vlada, da spasi Agrokor, izradila onaj zakon kojim je privremeno suspendirala liberalni fetiš nepovrjedivosti privatnoga vlasništva i uvela prisilnu upravu svoga povjerenika Ante Ramljaka u Todorićevu tvrtku. A kako je Agrokor u proizvodnji, preradi i distribuciji poljoprivrednina alfa i omega u Hrvatskoj i „regiji“, Plenković je tim potezom stekao naslov spasitelja hrvatske poljoprivrede.

Uostalom, da je Agrokorov kašalj za hrvatsko društvo pogibeljniji od tobožnjega ustaštva i fašizma, pokazuju i reakcije vlasti na te pojave. Zbog bujanja „ustaštva i fašizma“ Plenković je osnovao doduše elitnu, ali ipak izvanparlamentarnu (savjetodavnu) ideološku komisiju pod umiljatim imenom „Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima“. Vijeću predsjeda predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akad. Zvonko Kusić. A na drugoj strani HDZ-ovi su i SDP-ovi [narodni] zastupnici u Hrvatskomu [državnom] saboru osnovali parlamentarno „Istražno povjerenstvo za Agrokor“, koje predvodi bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Na prvi je pogled jasno da su ta dva tijela po zakonskoj snazi i ugledu u društvu nesumjerljiva.

Izneseni su argumenti pozitivno šuškavi. Ništa manje nego Plenkovićevo obećanje da spašavanje Agrokora ne će i zahtjev Predsjednice Republike da spašavanje Agrokora ne smije hrvatske državljane stajati ni jednu kunu. Zar smo zaboravili da nas je to spašavanje već stajalo barem 5.000.000 puta više, koliko je Vlada dala istražnim tijelima za osnaženje istrage?

Na što će sve to izaći? U ovom času nitko to ne zna. Ne znamo ni što će istraživati Miljenićevo „Povjerenstvo“ ni hoće li uopće išta istraživati ako uskoro počne sudbeni postupak. Kusićevo je „Vijeće“ malo preširoko fokusirano na „posljedice vladavine nedemokratskih režima“. Hrvatskom su naime od njezina postanka do uspostave Republike Hrvatske vladali nedemokratski režimi. Zato su i tu rezultati neizvjesni. U tomu je mraku jedina vedra stvar hrvatska pravosudna praksa. Iz predmeta Ive Sanadera i Tomislava Horvatinčića može se gotovo sa sigurnošću zaključiti:  ima nade za Ivicu Todorića.

Benjamin Tolić/Hrsvijet

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Plenković: Rasprava u Saboru pokazala kritizerstvo bez argumenata

Objavljeno

na

Objavio

U povodu prve godine rada svoje Vlade, premijer Andrej Plenković Hrvatskom je saboru podnio izvješće.

U jednosatnom govoru spomenuo je mnoge probleme s kojima se Vlada susrela u protekloj godini. Oporbeni klubovi žestoko su kritizirali njegov govor.

U razgovoru za HRT premijer Plenković je rekao kako je rasprava u Saboru pokazala jedno kritizerstvo bez argumenata koje nije bilo na razini jedne konstruktivne rasprave. Meni se čini da smo na sva četiri ključna stožerna programa naše vlade odgovorili. Unijeli smo gospodarsku sigurnost, rast i društvenu solidarnost.

Naglasio je činjenicu da nije bilo trećih izbora u manje od 24 mjeseca, a to bi bilo jako loše i za institucije i za političke stranke. S te strane sam jako zadovoljan da su kolege iz HNS-a prepoznali poruku važnosti stabilnosti, koja je bila poruka međunarodnim financijskim, gospodarskim institucijama.

Pogledajte gospodarski rast, smanjenje javnog duga, proračunskog manjka, najnižu stopu nezaposlenosti, najbolju turističku sezonu… Svi pokazatelji idu u pozitivnom smjeru, istaknuo je Plenković.

Govoreći o problemu iseljavanja iz Hrvatske, premijer je rekao kako to nije problem nastao 16. listopada 2016. godine, već problem koji traje već nekoliko godina. Naš je cilj demokratska revitalizacija zemlje i u tom smislu smo poduzeli niz mjera. Sve njih sam pobrojio u godišnjem izvješću pred zastupnicima. Od rodiljnih naknada, porezne reforme, sufinanciranja stambenih kredita.

Sve su to mjere koje idu za demografskom obnovom, a sadržane su u našem programu. One će ići za tim da našim mladim obiteljima stvorimo preduvjete da ostanu u Hrvatskoj, kazao je. Istaknuo je kako je jučer na užem kabinetu Vlade odlučeno da će se pronaći sredstva za svih 2400 zahtjeva koji  su podneseni za stambeno sufinanciranje.

Premijer je istaknuo kako su početkom godine prepoznali probleme u Agrokoru i na njih reagirali na najbolji mogući način. To je kompanija koja je u privatnom vlasništvu i koja je imala velik utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Nismo imali drugog scenarija nego ići s posebnim zakonom koji bi spriječio gospodarski i financijski krah ne samo te kompanije već i kompanija koje su s njom povezane, rekao je. Dodao je i da je to bila politička odluka i jedini mogući politički odabir.

Kolege iz oporbe ne prepoznaju ono što smo učinili i dobili s Lex Agrokorom. Ispadamo kao netko tko je napravio neki potez koji nije bio dobar. Nismo radili populistički, nismo radili napamet. Na nama je bilo da utvrdimo činjenice, a na savjetnicima da pomognu u dogovoru s vjerovnicima kako napraviti  put prema nagodbi i dugoročnoj održivosti kompanije i očuvanju radnih mjesta, istaknuo je Plenković.

Na pitanje je li potrebno utvrditi političku odgovornost kad je u pitanju Agrokor, premijer je kako im je u interesu da se se rasvijetle sve okolnosti koje su dovele do ove situacije u Agrokoru. Hoće li to biti istražno povjerenstvo ili neki drugi način rasprave u Saboru pred nekim saborskim odborom – to je pitanje u vezi kojega smo otvoreni.

Ono što je važno reći je to da samo istražno povjerenstvo regulirano zakonom te da njegov Članak 4 ne ostavlja baš previše mjesta za interpretaciju. Prema mišljenju mnogih pravnih autoriteta ukoliko se pokrene kazneni postupak istražno povjerenstvo prestaje s radom. To ne znači da Vlada i HDZ ne žele da se rasvijetli sve vezano uz Agrokor. Upravo obrnuto, mislim da bi to bilo zdravo za hrvatsko društvo, naglasio je Plenković.

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

facebook komentari

Nastavi čitati