Pratite nas

Događaji

Srbija: Vojni mimohod za posebnoga gosta

Objavljeno

na

Obilježavanje sedamdesete obljetnice oslobođenja Beograda od nacističke čizme u Srbiji je, čini se, tek druga vijest. Prva je da na proslavu osobno stiže Vladimir Putin, a takav posjet nikada nije čisto protokolaran.

Zapravo su jugoslavenski partizani skupa s vojnicima Crvene armije protjerali naciste iz Beograda 20. listopada 1944. No ta povijesna činjenica ne brine mnogo aktualne srbijanske vlastodršce koji su naumili održati središnju proslavu Dana oslobođenja već ovoga četvrtka (16. listopada). Povijest je, primjećuje se sarkastično, morala biti pomaknuta kako bi se uklopila u kalendar jednog nadasve važnog gosta. Posjetitelj se zove Vladimir Putin, čija Rusija među Srbima slovi za tradicionalnog saveznika te „pravoslavnu majku“. Šef Kremlja nazočit će blještavoj vojnoj paradi – prvoj te veličine u Beogradu nakon skoro tri desetljeća.

Nespretno udvaranje

„Vlada Srbije je nespretno stvorila zbrku“, smatra pisac i novinar Ivan Ivanji. Ovaj 85-godišnjak itekako mari za antifašističko naslijeđe svoje zemlje. Zbog svojega židovskoga podrijetla, kao dječak bio je interniran u zloglasnim logorima Auschwitzu i Buchenwaldu, a nakon rata bio je prevoditelj predsjednika Josipa Broza Tita te jugoslavenski diplomat u Bonnu. No sada Ivanji može samo promatrati kako, umjesto sjećanja na antifašistički datum, na naslovne stranice tiska dospijeva posjet ruskog predsjednika. „Pametnije bi bilo za srbijansko rukovodstvo da su primili visokoga gosta uz sve počasti – kad god on imao vremena, ali da su vojnu paradu održali 20. listopada. Bila bi to onda parada za građane, a ne za jednog specijalnoga gosta“, kaže Ivanji za DW.

Sociolog Dario HajrićDario Hajrić: To s antifašizmom nema veze

Vojnog mimohoda ne bi ni bilo da Putin nije našao vremena za posjet oko obljetnice Dana oslobođenja, uvjeren je mladi sociolog i bloger Dario Hajrić. „No, kako dolazi predsjednik Ruske Federacije, predstavnici političke klase smatrali su prikladnim organizirati mu hladnoratovski defile zaogrnut u prisjećanje na oslobođenje Beograda. Kada pogledamo ispod crvenog ukrasnog papira, vidimo kako će uz Putina stajati čovjek koji i dalje nosi titulu četničkog vojvode (srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić, op. red.), kako naši sudovi rehabilitiraju fašističke kolaboracioniste, a kako se i partizani i država koju su stvorili tretiraju gotovo gore od okupatora“, veli Hajrić za DW.

Hladnoratovski – time naš sugovornik misli na trenutačne tenzije između Moskve i Zapada, oživljavanje staroga konflikta u kojem se malena Srbija nada kako će moći ostati neutralna. Tako Beograd meandrira od europske čekaonice do prijateljskih odnosa s Rusijom. „Trenutačno, mi smo saveznici onoj državi kojoj premijer Vučić ide u posjet. To nije nikakva diplomatska mudrost, već naivno i vrlo vidljivo kalkulantstvo“, tvrdi Hajrić

U zapećku Europe

Vladajući političari u Srbiji uvjereni su kako im nema druge no baviti se „kalkulantstvom“. Poput drugih balkanskih zemalja (ili primjerice baltičkih) i Srbija je gotovo stopostotno ovisna o ruskim energentima te sudjeluje u gradnji ruskog plinovoda Južni tok. Mainstream mediji u Srbiji skoro svakoga tjedna izvještavaju o ruskim milijardama dolara koje samo što nisu stigle, što kao izravne investicije što kao povoljni krediti. „Od bliskosti s Rusijom nemaju koristi građanke i građani Srbije, već dijelovi političke klase koji su uspostavili poslovne veze s ruskom oligarhijom“, smatra Hajrić. Prazan je mit, kaže on, da je mala Srbija od velikog značenja Moskvi. No za većinu Srba veza je emotivna, djelomice i zato što Rusija slovi za zaštitnicu “srpskoga Kosova”. Tom logikom, nije presudno koliko će svjetskih država priznati neovisnost nekadašnje srbijanske pokrajine, već je presudno što Rusija svojim vetom blokira put Kosova u Ujedinjene narode.

Neki drugi poznavatelji prilika, međutim, kažu kako u geopolitičkom šahu ne treba podcijeniti značenje Balkana niti Srbije kao njegovoga geografskog središta. Nedavno je berlinski Tageszeitung pisao kako je čitav poluotok „mala prigodna sporedna fronta globalnog odmjeravanja snaga“. To prepoznaje i bivši diplomat Ivanji. Vjeruje kako je Moskvi stalo da održi nazočnost u ovome “zapećku Europe”. To se, u slučaju Srbije, često odvija na kartu kulturnog te religijskog identiteta. Tako je početkom ovog mjeseca glasoviti ruski redatelj Nikita Mihalkov svjetsku premijeru svog novog filma prikazao upravo u Beogradu, a ruska vlada je poslala ikonopisce koji imaju ukrasiti Hram Svetoga Save ogromnim mozaikom.

Ivan IvanjiIvan Ivanji: Moskva želi nazočnost u „zapećku Europe”

Tu nije kraj suradnje: Rusi na zračnoj luci u Nišu, na jugu Srbije, imaju centar za eventualnu pomoć nakon prirodnih katastrofa. Taj detalj ne treba previdjeti, upozorava Ivanji. „Ima jedna stara i lijepa francuska izreka: Honi soit qui mal y pense, što bismo mogli prevesti kao: Samo nitkov u tomu vidi nešto loše. Za sada nitko nije htio biti nitkov i zamijetiti kako je ruski ministar obrane Sergej Šojgu još kao ministar za civilnu zaštitu često obilazio zračnu luku u Nišu. I da se u blizini, na Kosovu, nalazi američka baza Bondsteel.“ U četvrtak (16.10.) bi trebao biti potpisan sporazum koji osoblju ruske “nevojne” baze kod Niša jamči imunitet. Prema izvještajima medija u Srbiji, EU i SAD upozorili su kako to znači bianko ček za dolazak ruskih špijuna.

„Za ljubav treba dvoje“

Od kada svijet potresa kriza u Ukrajini, oči briselske administracije ponešto redovitije bivaju usmjerene ka Beogradu. Jer Srbija je, pored susjedne joj Makedonije, jedina država koja teži Europskoj uniji, a koja se nije željela priključiti europskim sankcijama protiv Rusije. Novi povjerenik za regionalnu politiku i proširenje Johannes Hahn o tome veli kako će Beograd još jednom morati preispitati svoje stajalište prema Moskvi. To bi, kaže, bio dokaz da Srbija iskreno želi u EU. Službeno jedan kandidat za EU nije obvezan slijepo slijediti vanjsku politiku Bruxellesa, no i Europljani znaju vršiti pritisak. Kako je DW-u rečeno u europskim diplomatskim krugovima, neke države na čelu s Njemačkom planiraju vezati tempo pristupnih razgovora Srbije i EU-a uz stav Beograda prema Moskvi.

Stoga mala i nemoćna srbijanska oporba kritizira što Putin stiže u posjet baš sada. No vladajući bivši nacionalisti nemaju dvojbe. Stvar je bilateralna, kaže šef srbijanske diplomacije Ivica Dačić. Vojna parada se, tvrdi, ne organizira samo zbog Putina, i Barack Obama i David Cameron mogu doći. „Nemam ništa protiv toga, no bi li oni došli? Za ljubav treba najmanje dvoje“, jasno Dačić signalizira s kim je ljubavni odnos jedino moguć. Ni predsjednik Nikolić ne želi zaostati, već planira ukrasiti poprsje Vladimira Putina jednim ordenom. Slična odlikovanja već su tijekom Nikolićevog mandata dobili silni „prijatelji Srbije“ – recimo Viktor Janukovič i Aleksandar Lukašenko – ali Putin će, kako je najavljeno, dobiti veći i značajniji orden od svih

izvor:DW_DE

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

‘Krema hrvatskog domoljublja’ na komemoraciji za Slavka Goldsteina

Objavljeno

na

Objavio

CROPIX

Komemoracija za nedavno preminuloga spisatelja, urednika i nakladnika Slavka Goldsteina održana je u ponedjeljak navečer u prostoru zagrebačke Koncertne dvorani Vatroslav Lisinski, a o Goldsteinu i njegovu radu govorili su Stjepan Mesić, u ime Antifašističke lige Zoran Pusić, a u ime Srpskoga narodnog vijeća Milorad Pupovac.

Goldstein mi je bio suborac u borbi za demokratsku Hrvatsku, istaknuo je Mesić ocijenivši kako je bio i stup hrvatske i jugoslavenske žurnalistike te scenarist, novinar, urednik i osnivač “lista Vjesnik u srijedu”.

Ustvrdio je kako Slavko Goldstein u epohalnoj knjizi “1941. – godina koja se vraća”, predviđa ono što se danas događa. Tim svojim djelom Goldstein je zadužio Hrvatsku, rekao je Mesić. “Borili smo se za iste ideale”, a Goldstein je ispisao jednu od slavnih stranica političke povijesti Hrvatske, dodao je.

Po Pusićevim riječima Goldstein je nastojao od ‘demokrature Hrvatsku napraviti otvorenim društvom’. Njegova smrt je, istaknuo je Pusić, gubitak za sve nas, a on će nastaviti živjeti onako kako se mi budemo odnosili prema njegovoj duhovnoj ostavštini.

Pupovac je naglasio kako je Goldstein oko sebe okupljao ljude različitih mišljenja, a svoja životna svjedočanstva vješto je utkao u svoju knjigu “1941. – godina koja se vraća”. To je za nas Srbe ostavština po kojoj ćemo ga poštovati, zaključio je Pupovac.

Slavko Goldstein rođen je 22. kolovoza 1928. u Sarajevu. Bio je osnivač redakcije i urednik Vjesnika u srijedu, urednik na Radio-Zagrebu, filmski scenarist, glavni urednik izdavačke kuće Stvarnost i časopisa Erasmus. Objavio je knjigu “1941. – godina koja se vraća” za koju je 2007. godine dobio nagradu Kiklop za publicističko djelo godine. Bio je i predsjednik Židovske općine Zagreb, a kasnije i član židovske vjerske zajednice Beth Israel u Zagrebu. Uredio je više od 150 knjiga, a koscenarist je bio za filmove “Signali nad gradom”, “Prometej s otoka Viševice”, “Četvrti suputnik” i “Akcija Stadion”.

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Ministar Krstičević sa zapovjednikom SACT-a u Splitu

Objavljeno

na

Objavio

General Mercier koji se nalazi se u službenom posjetu Splitu, gdje je sudjelovao na svečanom obilježavanju 26. obljetnice Hrvatske ratne mornarice OS RH

Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Republike Hrvatske Damir Krstičević sastao se u ponedjeljak, 18. rujna 2017., u vojarni “Admiral flote Sveto Letica – Barba” u Splitu sa zapovjednikom Savezničkog zapovjedništva za transformaciju generalom zbora Denisom Mercierom.

Tijekom susreta ministra Krstičevića i gernerala Merciera naglašena je izvrsna suradnja između Ministarstva obrane RH i Savezničkog zapovjedništva za trasnformaciju u Norfolku (SAD), kao i općenito NATO saveza.

Zahvalivši generalu Mercieru na dolasku i zaželjevši mu dobrodošlicu u Hrvatsku i Split, ministar ga je upoznao s aktivnostima MORH-a u protekla dva mjeseca u području sigurnosti i obrane. Istaknuo je usvajanje nove Strategije nacionalne sigurnosti, rad na izradi Zakona o sustavu domovinske sigurnosti s ciljem bolje koordinacije i sinergije svih institucija i sposobnosti u prepoznavanju, prevenciji i pravodobnom i učinkovitom odgovoru na sigurnosne izazove i rizike u sigurnosno-obrambenim sektoru.

Naveo je također i ogroman angažman OS RH u pomoći civilnoj zajednici u borbi protiv požara na hrvatskoj obali, kao i trenutnoj pomoći u gradovima i naseljima koji su zahvaćeni poplavama, a upoznao je generala Merciera i s doprinosom OS RH u UN, NATO i EU operacijama i misijama.

General Mercier je zahvalivši na gostoprimstvu obavijestio ministra Krstičevića o projektima i aktivnostima savezničkog zapovjedništva za transformaciju koji su u tijeku, istaknuvši također potrebu za boljom koordinacijom između upravljačke i zapovjedne strukture NATO-a, pri čemu i hrvatska iskustva u izradi sustava domovinske sigurnosti mogu biti od pomoći Savezu.

Najavio je reorganizaciju kako svog zapovjedništva u Norfolku, tako i cijele zapovjedne strukture NATO-a s ciljem uspješnijeg djelovanja cijelog Saveza, a što će rezultirati potrebom za raščlambom strateških snaga, razvojem novih sposobnosti te provedbom vježbovnih i obučnih aktivnosti.

Suglasivši se s generalom Mercierom, ministar Krstičević je izrazio punu potporu Republike Hrvatske najavljenim promjenama u NATO-u i uvjerenje u uspješnu implementaciju istih.

Naglasio je da se zbog kompleksnosti izazova s kojima je u današnje vrijeme suočena međunarodna zajednica i demokratski svijet, kao i drastične promjene sigurnosne paradigme, razvoj nove strukture i prilagođavanje na svim razinama u skladu s vremenom, izazovim i potrebama, postavlja kao imperativ, a s ciljem bržeg, spremnijeg i učinkovitijeg odgovora na prijetnje i ugroze.

General Mercier koji se nalazi se u službenom posjetu Splitu, gdje je sudjelovao na svečanom obilježavanju 26. obljetnice Hrvatske ratne mornarice OS RH, tijekom dana razgovaro je i s predsjednicom RH Kolindom Grabar-Kitarović, kao i s načelnikom Glavnog stožera OS RH generalom zbora Mirkom Šundovom.

Hrvatska ratna mornarica slavi 26. obljetnicu osnutka

facebook komentari

Nastavi čitati