Pratite nas

Intervju

SRĐAN GJURKOVIĆ: Intervju potpredsjednika HNS-a za jutarnji

Objavljeno

na

Razgovarati s HDZ-om se počelo nakon javnog poziva premijera Plenkovića svim strankama na političku stabilnost, pred sam kraj izborne kampanje, jer se znalo da nakon završetka lokalnih izbora slijedi odluka ide li se na nove izbore, piše jutarnji list

U turbulentnom političkom tjednu u kojem je HNS prvi put u povijesti odlučio napraviti dramatičan zaokret i koalirati s HDZ-om, ući u novu Vladu i s pet zastupnika formirati novu saborsku većinu, narodnjaci su se raskolili na one koji su za i protiv takve suradnje. Iz stranke izlaze neka od najjačih imena, poput Vesne Pusić, Anke Mrak Taritaš, te saborskih zastupnika Gorana Beusa Richembergha i Nade Turine Đurić. No, treba reći i to da je velika većina prihvatila takvu suradnju, jer je 78 članova Središnjeg odbora HNS-a glasalo za koaliciju s HDZ-om, a 20 protiv. Zašto se HNS odlučio na ovakav potez, kakvo je sada stanje u stranci, kako su doživjeli raskol s dojučerašnjim kolegama i prijateljima, te što će im sada biti prioritet, u intervjuu za Magazin otkriva potpredsjednik stranke Srđan Gjurković.

Kako se sada osjećate, nova Vlada je potvrđena, jeste li zadovoljni?

– Mi sada preuzimamo odgovornost, svjesni rizika, isto kao i HDZ.

Ovo je koalicija za bolju Hrvatsku koja nosi tri ozbiljne poruke. Prva je da je politička i gospodarska stabilnost Hrvatske važnija od uskih stranačkih i pojedinačnih interesa. Druga je da depolitizacija obrazovanja i kurikularna reforma nemaju alternative, a treća, na kraju možda i najvažnija je da Hrvatska mora izaći iz ideoloških rovova prošlosti ako svi skupa želimo imati budućnost.

Zašto se HNS odlučio napraviti povijesnu prekretnicu i nakon 15 godina suradnje s lijevom opcijom, ući u koaliciju s HDZ-om?

– Napravili smo to prvenstveno u interesu države, jer uz stabilnu Vladu bit će bolje i svim građanima. Treći izbori u dvije godine, nakon kojih bi sve opet bilo isto, ako govorimo o političkoj stabilnosti, odnosno nestabilnosti, su obično gubljenje vremena. Građani ne žele nove izbore i to se najbolje vidi po izlaznosti na zadnjim lokalnim izborima. To je većina. Ovakvo beskrajno biranje, samo radi biranja i destabiliziranje Hrvatske, a ne rješavanje životnih, sadržajnih problema, nema smisla i građani to jasno poručuju. Čemu sve to? Svi investitori i poduzetnici se pitaju kako raditi, s kim i što raditi. Kako iskoristiti novac iz fondova EU? Zatvorili smo se u ideološke rasprave i rasprave o karakteru čimbenika. Ovaj HDZ očito radi svoju evaluaciju, mijenja se i prihvaća različitosti, odbacuje ekstremizme, provodi Zakon o sportu… Hrvatski nogometni savez je uskladio Statut s mojim izmjenama i dopunama Zakona, odnosno s onim što su građani tražili. Samo stabilna Vlada ima šanse rješavati probleme, od problema sa Slovenijom na granici, Piranskog zaljeva, čeka nas turistička sezona, a više od svega kriza u Agrokoru. Uvijek postoje rizici da se ne riješe ti problemi, ali mi sada smanjujemo te rizike. Tehnička Vlada to sigurno ne može, niti Vlada u izborima. Stalno ističemo i pitanje kurikularne reforme i sada s novom, stručnom i nestranačkom ministricom odvajamo obrazovanje od politike i dajemo to struci. To je budućnost. Kao i pitanje normalizacije političkih prilika i sustava vrijednosti. Ova Vlada s HNS-om vraća radikale, populiste i ekstremiste na margine društva i političkog sustava.

Jeste li vi doista otišli s HDZ-om zbog stabilnosti države, ili ste ipak shvatili da na novim izborima ne biste dobro prošli?

– O svemu smo mi raspravljali na Predsjedništvu i Središnjem odboru, ali nije bio prioritet hoćemo li imati dva ili šest mandata, a novi izbori, kao što sam rekao, ne bi donijeli rješenje i stabilnost. Mi nismo odustali od svojih vrijednosti. To se vidi i iz sporazuma koji smo potpisali s HDZ-om. Apsolutno smo inzistirali na tim vrijednostima, jer oni su temelj za bolji život, moderno obrazovanje, naprednu digitalnu ekonomiju, društvo pravednosti, očuvanje dosegnute razine ljudskih prava… Spremni smo preuzeti odgovornost u korist građana, čak kad i nisu takva rješenja na prvu loptu popularna. Ovo je očito i pomak HDZ-a prema centru i njihova želja da imamo stabilnost. Oni očito dijele naše vrijednosti koje isključuju ekstremizam.

Anka Mrak Taritaš je rekla da je ona samo dan nakon drugog kruga lokalnih izbora doznala da HNS pregovara o koaliciji s HDZ-om. Kada ste vi to doznali?

– Anu Mrak se nije željelo opterećivati u izbornom ciklusu s tom informacijom da postoji komunikacija s HDZ-om. Počasna predsjednica Vesna Pusić je to znala, to je bio odgovor na poziv HDZ-a svima da se razgovora. Naravno nikakve odluke se nisu mogle donositi i nisu se donosile, a osim toga predsjednik stranke bio je nositelj komunikacije protiv koalicije s HDZ-om, to svi znamo, a na kraju je bio za tu koaliciju. Međutim, na Predsjedništvu je prepoznao svoju odgovornost i nije želio dalje biti prevelik teret za stranku i Vladu, povukao se sa svih funkcija i time pokazao odgovornost koju nosi. A svjesni smo da je malo takvih postupaka u politici, a stalno govorimo o nekakvoj odgovornosti.

Dobro, ali kad su započeli ti razgovori?

– Počelo je nakon javnog poziva premijera Plenkovića svim parlamentarnim strankama na političku stabilnost, pred sam kraj izborne kampanje, jer se znalo da odmah nakon završetka lokalnih izbora slijedi odluka idemo li na nove parlamentarne izbore. Naravno, treba jasno reći da je na kraju sve to skupa jako loše komunicirano s javnošću, uvjetovano finišem lokalne kampanje, ali predsjednik je svjestan svojih odgovornosti zato dao ostavku. Dakle, nije ta odluka donesena bez posljedica i svjesnosti što će se dogoditi, ali je kod Ivana prevagnuo interes države ispred interesa njegove osobne političke karijere. Otvoreno smo razgovarali o svemu, tako da ja nemam namjeru preko medija raspravljati o svojim kolegama koji su odlučili drugačije, posebno zato što su među njima i moji prijatelji.

Treba reći i to da je ipak u demokratskoj raspravi velika većina članova prihvatila tu koaliciju, a oni su ostali u manjini.

– Tako je. 78 delegata naspram 20 članova je na Središnjem odboru, koji je najviše tijelo stranke između dva sabora, jasno pokazalo svoju političku odluku i odlučnost da se preuzme odgovornost i da se mijenjaju postojeće politike u Hrvatskoj koje su podijeljene na lijevo i desno i nema mrdanja, a životni problemi dolaze, svi nas prestižu. Domovinski rat je završio prije 22 godine, Drugi svjetski prije 72 godine. Vrijeme je da mijenjamo politike u Hrvatskoj, da se okrenemo sadržajima i rješavanju problema građana.

Kažete da je Vesna Pusić sve znala, neki kažu čak i podržala u jednom trenutku koaliciju s HDZ-om. Što mislite, zašto se onda predomislila?

– Nema potrebe da ja komentiram i razmišljam što je netko u tom trenutku mislio. Svatko odgovara sam za svoje odluke i postupke. Ne želim davati odgovore u ime bilo koga, neka to ona odgovori.

A je li baš bilo fer pregovarati s HDZ-om u istom trenutku kada imate kandidate na lokalnim izborima kojima je to očito štetilo, poput Mrak Taritaš, Štromara, Dujmovića…?

– Sigurno da medijsko forsiranje moguće koalicije uoči izbora nije donijelo korist nego vjerojatno štetu pojedinim kandidatima na lokalnim izborima. Ne kažem da bi Anka ili Štromar pobijedili, ali vrlo vjerojatno im ta atmosfera nije pomogla. Ali imate i cijeli niz kandidata koji je pobijedio svoje protukandidate i njima to nije smetalo. U svakom slučaju, predsjednik stranke je podnio ostavku na sve političke funkcije, osim na članstvo u stranci, neće participirati u budućoj suradnji s HDZ-om i to je jasan odgovor i politička odgovornost. Onako kako to rade odgovorni političari u jednoj civiliziranoj, demokratskoj stranci.

Je li bilo fer prema SDP-u što ste na kraju otišli s HDZ-om?

– Očito su u zadnje vrijeme naši odnosi bili složeni i neusklađeni. SDP se na naš poziv na nastavak suradnje nije odazvao, HSS je postao njihov strateški partner. Dakle, puno je više zamjena teza da smo mi sada isključivi krivci za raskid suradnje sa SDP-om. I kad je bivši predsjednik pokrenuo pitanje interpelacije Vlade, SDP se ni tome nije odazvao, a izigrali su i koalicijski dogovor u Primorsko-goranskoj županiji. Očito nisu željeli suradnju s nama. Zašto? To morate pitati njih.

Oni kažu da su vam nudili potpisivanje koalicijskog sporazuma?

– Mi više njima nismo bili koalicijski partner na nacionalnoj razini. Kad smo ih pozivali na suradnju, oni na taj naš poziv nisu ni odgovorili nego su potpisali sporazum s HSS-om.

Stranka je ostala bez četvero “teškaša”. Vesna Pusić je 20 godina u stranci, bila je i predsjednica. Anka Mrak jedna je od najpopularnijih političarki, Beus i Turina su dosta prepoznatljivi zastupnici… Je li vam žao zbog toga?

– Apsolutno mi je žao jer osim što smo bili stranački kolege i što smo zajedno surađivali i radili na projektima i vrijednostima unutar stranke, mi smo i prijatelji. Svi mi snosimo određenu odgovornost. Demokracija je poštivanje odluka većine. Ako smo legalisti, moramo poštivati demokratske procedure. Oni su kao istaknuti članovi izabrani na listi HNS-a. Vrdoljak je podnio ostavku na mjesto potpredsjednika Sabora, a svoj mandat saborskog zastupnika prepustio je stranci kao poruku prema njima koji se nisu složili s odlukom dvotrećinske većine u stranci. Svatko radi po svojoj savjesti.

Kako će ovo utjecati na lokalnu razinu, u mnogim sredinama ste u koaliciji s SDP-om?

– Lokalna je razina lokalna i što se nas tiče, nema nikakve želje ni razloga da sada odjednom mijenjamo partnere. S njima smo krenuli u određene programe i nema potrebe da to mijenjamo. Mi nismo ušli u HDZ, mi smo ostali i ostat ćemo HNS. Sama činjenica da preuzimamo odgovornost za obrazovanje pokazuje da se držimo određenih vrijednosti. Sve što smo zastupali, zadržavamo i u ovoj vlasti, a HDZ se kreće prema centru i prihvaća određene razlike.

Kako će se HNS sada postaviti u svjetonazorskim pitanjima? Znamo da je dosadašnji potpredsjednik Stier išao na Hod za život, hoće li i Štromar sada ići na takva događanja ili možda na Zagreb Pride? Što će biti s Hrastom, oni tvrde da će njihov predstavnik biti i dalje u Ministarstvu obrazovanja?

– Sigurno da neće ići na Hod za život. Svatko ima pravo ići tamo gdje želi, to je osobno pitanje, a pitanje rada Vlade je ide li ta Vlada u smjeru normalizacije sustava vrijednosti i političkih prilika i odmičemo li se od isključivosti. Nije pitanje hoće li netko iz Hrasta ostati u Ministarstvu, nego hoće li se provoditi dogovorena politika Vlade. Nitko neće morati ići, bez obzira na osobne svjetonazore, ako bude provodio programski dogovorenu politiku Vlade. Po tom pitanju nema kompromisa, to su opće, civilizacijske norme. Kada je riječ o Stieru, mi nemamo problema da svatko po tom pitanju ima pravo izražavati svoja mišljenja. Hoće li on i dalje ići na Hod za život, ili neće, hoćemo li mi ići na Zagreb Pride, to neće biti bitno. Bitno je da Vlada podržava vrijednosti za boljitak države i koje ne dijele državu po ideologijama. Ali samo prepuštanje društvenih djelatnosti HNS-u je već pokazatelj velike spremnosti HDZ-a da prihvaćaju promjene. A što se tiče Hrasta, nova ministrica ima pravo birati svoje suradnike i organizirati transparentne i depolitizirane procese provedbe reforme obrazovanja. O tome ne odlučuje Hrast, nego prvenstveno ona kao stručna i nestranačka osoba zajedno s Vladom.

Je li riječ o prevari birača, jer sigurno oni koji su za vas glasali na zajedničkoj listi sa SDP-om nisu glas dali HDZ-u?

– HNS-ovi kandidati dobili su velik broj preferencijalnih glasova i nije nam nitko ništa poklonio. Osim Anke, dosta preferencijalnih glasova dobili su i Ivan, Matija, Predrag, pa i ja. Osobno sam govorio da s HDZ-om ne mogu ići zbog Zakona o sportu. Hrvatski nogometni savez je uskladio Statut sa zakonom, a većina u Izvršnom odboru su članovi HDZ-a. To je moja pobjeda, pobjeda građana, Našeg Hajduka, svih ljubitelja nogometa.

Imate li možda ambicije pomoći Janici Kostelić u Središnjem državnom uredu za sport?

– Nemam namjeru ulaziti u izvršnu vlast.

Što s pitanjem ministra Zdravka Marića? Vaša stranka je tražila njegovu smjenu, a sada će s njim sjediti u Vladi?

– Nama je HDZ pojasnio kako ministar odlično radi svoj posao, da nema odgovornosti za situaciju u Agrokoru i dok se osim izjava ne dokažu činjenice, mi prihvaćamo argumentaciju da ne možemo na stavu rekla-kazala inzistirati na njegovoj smjeni.

Hoće li HNS zahtijevati da se s ploče poginulim HOS-ovcima u Jasenovcu makne pozdrav “Za dom spremni”?

– Da. Ploče kao pijetet poginulim hrvatskim braniteljima moraju postojati svugdje, ali ti spomenici moraju biti čisti i jasni. Umjesto da govorimo o tim poginulim ljudima i njihovim imenima, govorimo o “neprimjerenom nazivlju”. Žalosno je da je žrtva tih ljudi za slobodnu i demokratsku Hrvatsku gurnuta u drugi plan zbog “neprimjerenog nazivlja”. Maknimo se od toga. I Franjo Tuđman bi to htio.

Goran Penić/Jutarnji list

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Todorićev prvi intervju nakon sloma Agrokora

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić dao je intervju agenciji Bloomberg, kazavši kako vlada sada vodi tvrtku u krivom smjeru.

Ambiciozno širenje Agrokora imalo je smisla gledno iz poslovne perspektive, ustvrdio je Ivica Todorić u intervjuu za Bloomberg, prvom otkad je morao otići sa čela koncerna te poručuje da hrvatska Vlada danas vodi prehrambeni koncern u pogrešnom smjeru.

Todorić ne priznaje bilo kakve strateške greške izuzev nedovoljne komunikacije, ističe Bloomberg. Intervju je vođen elektronskom poštom i naknadnim telefonskim razgovorom.

Todorić tvrdi da bi Agrokorovi planovi, uključujući i najveću akviziciju, onu slovenskog maloprodajnog lanca Mercatora, polučili željene rezultate da je dobio dovoljno vremena da ih provede u djelo.

“Imali smo jasan plan i strategiju”, tvrdi Todorić, osnivač i još uvijek vlasnik prehrambenog koncerna. “No, Vlada nam nije dozvolila da ga provedemo u djelo.”

Agrokor zapošljava 57 tisuća radnika, a njegov portfelj uključuje, između ostalog, proizvođače hrane i energije i softverske kompanije na čitavom području Balkana.

Todorić je izgradio grupu tijekom desetljeća tranzicije Jugoslavije u tržišno gospodarstvo da bi potom prepustio kontrolu nad kompanijom izvanrednoj upravi koju je imenovala hrvatska Vlada kako bi se provelo restrukturiranje i izbjegao potencijalni slom koji bi uzdrmao gospodarstvo cijele regije, piše Bloomberg.

Nekada je bio najbogatiji građanin Hrvatske a danas spočitava sam sebi da nije pravodobno javno reagirao na bojazni investitora.

Vrijednost Agrokorovih obveznica snažno je pala od siječnja jer kreditori nisu bili sigurni kako će konglomerat riješiti problem sedam milijardi dolara duga, nagomilanog radi financiranja poslovnog širenja.

“Moja je najveća odgovornost što nisam bio prisutan u medijima, nisam komentirao ni opovrgavao određene priče koje su objavljivane ili se o njima pričalo”, kaže Todorić. “Nismo imali vremena objašnjavati nekim ljudima što radimo”, dodaje.

S dolaskom izvanredne uprave, Todorić je formalno ostao vlasnik koncerna, ali ne može sudjelovati u odlučivanju o njegovu restrukturiranju niti o poslovnoj strategiji.

Tvrdi da zbivanja nakon njegova odlaska odražavaju “nekompetentnost i bezakonje”. Kaže da razmišlja o tome kako da se suprotstavi Vladi u pitanju ‘lex Agrokora’, posebnog zakona koji je Hrvatska usvojila kako bi stvorila pravni okvir za preuzimanje njegove kompanije.

Mercator je, po njegovim riječima, bio “logična akvizicija gledano iz poslovne perspektive”.

“Rezultat je bilo drugi po veličini maloprodajni lanac u jugoistočnoj Europi, s prihodima od šest milijardi eura i 2.000 trgovina. Morate razumjesti da tako komplicirani i krupni procesi traju”, ističe Todorić.

Iako su početne istrage u travnju razotkrile “moguće nepravilnosti” u Agrokorovim poslovnim knjigama, Todorić je njihove rezultate otklonio kao nastojanja Vlade da “upotrijebi revizore za svoje političke ciljeve”. “Nema sumnje da sam griješio, svatko tko radi griješi, a ja sam radio dan i noć 40 godina kako bih izgradio Agrokor”, napominje.

“Teško je izdvojiti jednu stvar ali u cjelini gledano, postigli smo nevjerojatan uspjeh. Stvorili smo najveću kompaniju u ovom dijelu Europe”, zaključuje Todorić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Miroslav Tuđman: Koga je Turska pitala da po Bosporu diže mostove!?

Objavljeno

na

Objavio

Prof. dr.sc Miroslav Tuđman, znanstvenik, sveučilišni profesor  i saborski zastupnik HDZ-a, predstavio je u Mostaru monografiju „Druga strana rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića“.

O monografiji, otvorenom hrvatskom nacionalnom pitanju u BiH, budućnosti BiH, te načinima za rješavanje jednakopravnosti Hrvata u BiH prof.dr.sc Miroslav Tuđman govori u intervjuu za portal politika24.net.

Možete li nam ukratko objasniti o čemu govori Vaša nova knjiga „Druga strana rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića“?

Teško je ukratko objasniti u par rečenica sadržaj ove knjige, jer je to pregled političke strategije Alije Izetbegovća  koja se onda reflektira na njegovu unutarnju i vanjsku politiku, odnosno međunarodnu, koja se potom referira na sve koncepte međunarodne zajednice koja je nudila planove za mirno rješavanje rata i sukoba u Bosni i Hercegovini, a ta se politika onda modificirala odnosno određivala prema svim tim planovima.  Ono što je presudno za razumjevanje te politike jeste da Alija Izetbegović nije poštivao elementarnu činjenicu da je Bosna i Hercegovina tronacionalna država, da u njoj žive tri ravnopravna suverena naroda, već je smatrao da su Muslimani prvenstveno vjerska zajednica,a ne nacija, ( pritom ne smatram da su svi Muslimani- Bošnjaci tog stajališta ), već govorim o Aliji Izetbegoviću i njegovoj službenoj politici  Izetbegović je negirao i srpske i hrvatske nacionalne interese smatrajući da su ti interesi nelegitimni u BiH. To je bilo devedesetih godina, a mislim da je to u velikoj mjeri i danas prisutno u djelu bošnjačke politike.

Rezolucija Europskoga parlamenta jasno je definirala da BiH mora biti uređena po načelima federalizma i jednakosti. Ali, Bošnjaci su izričito protiv?

Doktrina politike Alije Izetbegovića je suprotna demokratizaciji međunarodnog poretka i onoga što se zbivalo devedesetih godina kada je nastalo petnaest novih država na tlu Europe, ali i onoga što smo ovih dana svjedoci. Imate slučaj Katalonaca koji traže autonomiju u Španjolskoj, u Siriji Kurdi jednako tako traže autonomiju. Prema tome svaki narod traži svoje mjesto u međunarodnome poretku i u svijetu, a u Bosni i Hercegovini se ne pristaje, odnosno ne dozvoljava se da Hrvati budu jednakopravnni sa ostala dva naroda.

Kako rješiti otvoreno hrvatsko nacionalno pitanje u BiH?

Za rješavanje hrvatskog nacionalog pitanja u BiH poznato je da bez konsitutivnosti i ravnopravnosti sva tri naroda jednostavno nema sigurne i stabilne Bosne i Hercegovine. Za očekivati je da ako će službena politika Bošnjaka i Srba biti za proces europskih integracija Bosne i Hercegovine, bilo da je riječ o NATO –u ili Europskoj Uniji, da će  morati pristati na federalizaciju i pronalaženje najboljeg oblika suživota sva tri naroda.

Kakav je Vaš stav o Pelješkom mostu? Bošnjački političari se i u ovom slučaju protive

Pelješki most je budućnost, od njega Hrvatska ne može odustati. S druge strane nema nikakvih osnova da se to može osporiti. Možemo navesti primjer Turske. Koga je Turska pitala da po Bosporu diže mostove, a Pelješki most koristi gabarite, kao i tamošnji mostovi. Prema tome to su neozbiljne i da tako kažem zločeste prmjedbe.

Kako vidite BiH u bliskoj budućnosti?

Budućnost BiH u velikoj mjeri ovisi o tome kako će Bošnjačka elita definirati identitet svoga naroda; da li će se oni prikloniti tome da budu nacija- u tom slučaju biti će puno lakše doći do usklađivanja nacionalih interesa triju naroda, a ako će inzistirati na vjerskoj komponenti ( pritom ne smatram da vjersku komponentnu treba zanemariti i odbaciti, govorim o tome što je primarno u identifikaciji ) u tom slučaju će taj dogovor o budućnosti BiH biti daleko teži.

( politika24.net )

facebook komentari

Nastavi čitati