Pratite nas

Hrvatska

Sretan Dan neovisnosti želi Vam Kamenjar.com

Objavljeno

na

Republika Hrvatska slavi Dan neovisnosti, državni praznik u sjećanje na 8. listopada 1991., kada je Hrvatski sabor jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom Socijalističkom federativnom republikom Jugoslavijom (SFRJ), čime je Hrvatska postala nezavisna i samostalna država.

Prošlo je 25 godina od povijesne odluke Sabora o hrvatskoj neovisnosti donesene 8. listopada 1991. godine. Tom odlukom Hrvatska je jasno rekla definitivno “zbogom” tadašnjoj jugoslavenskoj totalitarnoj državi.

Hrvatski sabor je tu jednoglasnu odluku donio ravno prije četvrt stoljeća, u zgradi Ine u Šubićevoj ulici, gdje su zastupnici i novinari prevezeni iz zgrade na Markovom trgu kako bi izbjegli opasnost od vojnih napada.

Dan ranije, zrakoplovi Jugoslavenske narodne armije bombardirali su Banske dvore, pri čemu je jedna osoba poginula a četiri ozlijeđene.

U trenutku napada, nešto iza 15 sati, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman razgovarao je u Banskim dvorima s predsjednikom Predsjedništva SFRJ Stipom Mesićem i predsjednikom Saveznog izvršnog vijeća Jugoslavije Antom Markovićem, ali nitko od njih nije stradao.

Odluka je donesena tri mjeseca nakon Brijunske deklaracije, kojom se Republika Hrvatska obvezala na tromjesečnu odgodu samostalnosti i suverenosti, na zahtjev Europske zajednice, koja je tražila da se jugoslavenska kriza pokuša riješiti mirnim putem.

Na dan kada je taj moratorij istekao, 7. listopada 1991., zrakoplovi Jugoslavenske narodne armije (JNA) bombardirali su tadašnju rezidenciju hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana, Banske dvore, u kojima je predsjednik Tuđman razgovarao s predsjednicima ondašnje jugoslavenske države i Vlade – predsjednikom Predsjedništva SFRJ Stjepanom Mesićem i predsjednikom Saveznoga izvršnog vijeća Antom Markovićem.

Dva bojna zrakoplova JNA raketirala su Banske dvore u 15,03 sata. Od šest ispaljenih raketa dvije su pogodile zgradu Banskih dvora, a ostale su pogodile zgrade u njihovoj blizini. Dio krova Banskih dvora bio je razrušen, oštećeno je pročelje i gotovo sve prostorije.

Posebno je bilo oštećeno predsjednikovo krilo zgrade, u kojem su bile radne prostorije predsjednika Tuđmana, i dvorana za konferencije.

Dr. Tuđman, Mesić i Marković su se od sigurne pogibije spasili samo pukom srećom jer su nekoliko minuta prije napada napustili te prostorije.

U napadu je poginula jedna osoba koja se zatekla ispred obližnjeg restorana, a četiri su lakše ozlijeđene.

Zbog tih okolnosti, te mogućih novih zračnih napada jugovojske na glavni hrvatski grad Zagreb, povijesna sjednica svih triju saborskih vijeća održana je u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Ministar Krstičević sa švedskim ministrom obrane Hultqvistom

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska će prilikom odabira borbene eskadrile koja će zamijeniti islužene ruske MiG-ove 21 voditi računa ne samo o karakteristikama i sposobnostima zrakoplova već i o strateškom partnerstvu, cijeni te poslovno-gospodarskoj suradnji, izjavio je ministar obrane Damir Krstičević nakon razgovora sa švedskim kolegom Peterom Hultqvistom.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević i načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov s izaslanstvom susreli su se danas, u ponedjeljak, 25. rujna 2017., u Ministarstvu obrane RH s ministrom obrane Kraljevine Švedske Peterom Hultqvistom s izaslanstvom.

Ministar Krstičević i ministar Hultqvist su izrazili zadovoljstvo napretkom bilateralne suradnje dviju zemalja, koja se odražava ponajprije kroz suradnju u okviru Europske unije.

Ministar Krstičević zahvalio je švedskom ministru Hultqvistu na dolasku u Hrvatsku i upoznao švedsko izaslanstvo s razvojem hrvatskog sustava nacionalne sigurnosti u kontekstu donošenja nove Strategije nacionalne sigurnosti.

“Republika Hrvatska je prepoznala važnost izmijenjene sigurnosne paradigme i usvojila Strategiju nacionalne sigurnosti, a očekujemo i donošenje novog Zakona o sustavu domovinske sigurnosti i ovom prilikom želim zahvaliti kolegama iz Švedske na sugestijama i pomoći u izradi ovih važnih dokumenata”, istaknuo je ministar Krstičević.

Također, ministar Krstičević rekao je kako je Švedska značajan gospodarski partner Hrvatske s područja Skandinavije, te da je Hrvatska zainteresirana za daljnji razvoj bilateralnih gospodarskih odnosa.

Švedski ministar Peter Hultqvist izrazio je zadovoljstvo posjetom Hrvatskoj i istaknuo kako i Švedska ulaže značajna sredstva u obranu i u razvoj novih sposobnosti.

Tijekom sastanka su razmijenjena mišljenja o trenutnoj globalnoj i regionalnoj sigurnosnoj situaciji. Ministar Krstičević naglasio je kako “stalno promjenjiva sigurnosna paradigma traži od nas da budemo još bolji i spremniji u suočavanju sa sigurnosnim izazovima današnjice”, a ministri su se složili da je važno pronaći nove načine kako bi se bolje suočili s novim sigurnosnim izazovima.

Ministri su također razgovarali i o aktualnoj temi nabave višenamjenskog borbenog aviona, u kojoj je Švedska jedna od zemalja kojoj je upućen Zahtjev za ponudom.

Ministar Krstičević je naglasio kako je to jedan od najvažnijih projekata koji očekuje Hrvatsku i da će ključni parametri osim karakteristika i sposobnosti aviona, biti tri segmenta: međudržavni ugovor, cijena i paket poslovno-gospodarske suradnje. „Vodit će se transparentan postupak, sustavno će se ispitati svaki segment kako bi krajnji izbor bio najbolji za Republiku Hrvatsku.

Potrebna je i poslovno gospodarska suradnja s novim partnerima od koje očekujemo snažan zamah našem gospodarstvu, širenju poslovanja naših tvrtki i otvaranju novih radnih mjesta za naše građane. “

Također, tijekom sastanka se razgovaralo i o mogućnostima buduće suradnje u kontekstu razmjene iskustava pri implementaciji ciljeva sposobnosti.

U sklopu službenog posjeta Republici Hrvatskoj, švedski ministar obrane s izaslanstvom će se susresti i s predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović i predsjednikom Vlade RH Andrejem Plenkovićem.

Damir Krstičević: Ponosan sam na našu pobjedničku Hrvatsku vojsku

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

“Antife” izviždale Predsjednicu na spomen uloge katoličkih svećenika u priključenju Istre matici zemlji

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović danas je boravila u Pazinu povodom Dana Istarske županije i i 70. obljetnice Pariške konvencije

Predsjedničin je govor u Pazinu izazvao pljesak prisutnih nakon što je pozdravila ‘antifašiste’ Istre, ali i zvižduke negodovanja kad je spomenula doprinos Katoličke crkve pripajanju Istre Hrvatskoj.

Na njenu izjavu da je poseban doprinos u narodnoj borbi za slobodu dalo katoličko svećenstvo, prisutni su burno reagirali s negodovanjem. Kolindu Grabar Kitarović, međutim, zvižduci nisu smeli, nego je mirno nastavila.

Treba naglasiti da je katoličko svećenstvo predvođeno don Božom Milanovićem, objavom spomenice hrvatskog svećenstva u Istri, i na druge načine tijekom Pariške mirovne konferencije dalo ključan doprinos konačnoj međunarodnoj potvrdi Pazinskih odluka.

Jednake je zvižduke na spomen utjecaja Katoličke crkve na Istru dobio i saborski zastupnik Anton Kliman, koji se također obratio prisutnima i čestitao obljetnicu.

Bez negodovanja prisutnih nije prošao ni ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković, čiji je govor također bio prekidan povremenim zvižducima.

Prošle su 74 godine od slavnih pazinskih odluka kojima su istarski narodni predstavnici potvrdili već prije izraženu odlučnost Hrvata i domoljuba svih nacionalnosti o priključenju Istre matici zemlji Hrvatskoj, izjavila je između ostalog predsjednica Republike Grabar-Kitarović.

Prošle godine imala sam čast posebno odlikovati istaknutog antifašista Ljubu Drndića, autora proglasa o 13. rujna 1943., proglasa kojim je autentično izražena volja naroda o pripadnosti Istre Hrvatskoj i ujedinjenju, kako je istaknuto, s ostalom našom hrvatskom braćom uz poklik “Živjela hrvatska Istra!”. U tom pokliku izražena je sva ljubav istarskih Hrvata prema domovini koji su, iako su od nje kroz većinu svoje prošlosti odvojeni granicama oduvijek pripadali. To domoljublje nisu mogli gušiti fašistički progoni i zločini, nego su naprotiv, potaknuli otpor tijekom kojega su kroz više od dva desetljeća borbe za slobodu i narodna prava život dali mnogi domoljubi, a mnoge su hrvatske obitelji bile prognane. U Istri su pale prve žrtve fašizma u Europi i u njoj se razvio prvi antifašistički pokret. Svaki istarski domoljub bio je antifašist, neovisno o ideološkoj pripadnosti, kazala je.

Domoljublje Istrijana istim je žarom došlo do izražaja i u Domovinskom ratu, najvećim mogućim odazivom u postrojbe Hrvatske vojske i policije, kazala je između ostalog predsjednica Republike.

Kako su se Boris Miletić i povijest kao znanost posvađali

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati