Pratite nas

Herceg Bosna

Sretan vam početak zime

Objavljeno

na

Datum 21. (ili 22.) prosinac u kalendaru je obilježen kao početak još jedne zime. Ovaj je datum poznat i kao zimski solsticij (suncostaj) ili zimska kratkodnevnica.

Zima počinje kada Sunce u svom prividnom godišnjem kretanju po nebu stigne do najniže tačke na svom putu. U stvarnosti Zemlja kruži oko Sunca i zato kažemo da je ovo kretanje Sunca samo prividno. 22. prosinca ćemo imati najdužu noć u godini, a dan će biti najkraći. To je dan zimskog solsticija ili zimske kratkodnevice.

Prvog dana zime Sunce je u podne u najnižoj tački u našim krajevima. Tako će od izlaska do zalaska načiniti kraći put (luk) nego na prvi dan ljeta kada je u podne u najvišoj tački. Naravno, ovdje govorimo o prividnom gibanju Sunca, jer se Sunce zapravo ne kreće, već nam se to čini budući da Zemlja rotira oko svoje osi. Tokom zime dani će postajati sve duži, a noći sve kraće da bi na prvi dan proljeća oni trajali jednako (po 12 sati).

Godišnja doba
Da bi bolje shvatili šta je to zimski suncostaj, osvrnimo se najprije na godišnja doba. Od davnina ljudi su primjetili da tokom godine postoji određena, više ili manje, pravilna smjena tipova vremena u stanovitim dijelovima godine. Uočili su da su ti dijelovi godine, ili sezone, usko povezani sa kretanjem Sunca na nebu. U toplom dijelu godine Sunce se kretalo u luku visoko nad horizontom, a u hladnom dijelu godine bilo je nisko nad horizontom. U umjerenim geografskim širinama, u kojima se nastanio najveći dio čovječanstva, ljudi su razlučili četiri godišnja doba, proljeće, ljeto, jesen i zimu. Godišnja doba su dakle četiri razdoblja na koje djelimo godinu ovisno od položaja Sunca na nebu.
Suncostaji i ravnodnevice

Uzrok smjene godišnjih doba jest nagib Zemljine osi u odnosu na ravninu po kojoj Zemlja obilazi oko Sunca. Za kruženja Zemlje oko Sunca zamišljena Zemljina os ostaje uvijek jedanko položena u svemiru, primjerice sjeverna strana Zemljine osi uvijek pokazuje tačku vrlo blizu zvijezde Sjevernjače. Budući da Zemlja kruži oko Sunca, Zemljina os u odnosu na Sunce dolazi u različite položaje. U jednom je trenutku Zemljin Sjeverni pol najviše priklonjen Suncu. Sjeverna polovica Zemlje prima znatno više Sunčeve topline nego južna. To se događa 21. lipnja, i taj trenutak zovemo ljetnim suncostajem ili ljetnim solsticijem. Tog je dana svim ljudima na sjevernoj Zemljinoj polutki dan najduži, a noć najkraća u godini.

Kako Zemlja nastavlja svoj put oko Sunca, ono sve manje obasjava sjevernu polutku, a sve više južnu, do trenutka kada su obje polutke jednako obasjane, a Sunčeve zrake padaju okomito nad ekvatorom. To se događa 22. ili 23. rujna za vrijeme jesenske ravnodnevice ili jesenskog ekvinocija. Dan i noć jednako su dugi, a taj dan se na sjevernoj polutki smatra početkom jeseni.

Zemlja nastavlja putovati sve dok ne dođe u položaj kada je Južni pol najbliži Suncu. Sjeverni pol je tada najviše udaljen od Sunca te je na sjevernoj polutki noć najduža, a dan najkraći. Zimski suncostaj je početak zime na sjevernoj polutki, a događa se 21. ili 22. prosinca.

Prvi dan proljeća, dan proljetne ravnodnevice, jest 20. ili 21. mart, a obje su Zemljine polutke ponovno jednako obasjane
Najkraći dan nije najhladniji

Zanimljivo je istaknuti da prvi dan zime, kada je dan najkraći, uobičajeno nije nahladniji dan zime i da tokom zime dan postaje sve dulji, a zima se još neko vrijeme “ne predaje”. Isto tako najduži dan nije i najtopliji, a tokom ljeta dan postaje sve kraći, dok je najtopliji mjesec uobičajeno juli. Najniža i najviša srednja mjesečna temperatura u umjerenim širinama nastupaju nakon suncostaja. To kašnjenje vremena za astronomskim pojavama posljedica je postojanja atmosfere i hidrosfere, koji mijenjaju toplinski bilans Zemlje. Naime, potrebno je neko vrijeme da se atmosfera, a posebno mora ugriju ljeti, odnosno ohlade zimi.

Zimski solsticij – 21. ili 22. prosinca?

Još nešto primjećujemo, a to je da suncostaji i ravnodnevice ne nastupaju svake godine u isti sat, pa ni u isti dan. Čak i u udžbenicima i atlasima nisu uvijek navedeni isti datumi. Naime, Zemljina os ne mijenja položaj u prostoru tokom vremena, ali ipak postoje razmjerno polagane, dugoročne promjene položaja Zemljine osi zbog složenih uzajamnih gravitacijskih djelovanja tijela Sunčevog sistema, posebno Sunca i Mjeseca na Zemlju, tzv. precesija i nutacija. Zbog toga se pomiču tačke suncostaja i ravnodnevica po ekliptici u suprotnom smjeru od prividnog godišnjeg gibanja Sunca. Na sam datum suncostaja i ravnodnevica utiče i korekcija kalendara u prijestupnim godinama.

radiosarajevo.ba

facebook komentari

Herceg Bosna

Između Čvrsnice i Vran planine postavljen križ visok 15 metara (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Blidinje.net

Na području Parka prirode Blidinje , između velebnih planina Čvrsnice i Vrana odakle se pruža predivan pogled na sve strane, postavljen je križ visine 15 metara.

Ideja o ovom projektu začeta je prije nešto više od godinu dana te se , nakon prikupljanja svih dozvola i financijske pomoći donatora, krenulo u realizaciju projekta.

U drugom dijelu projekta planirano je postavljanje rasvjete i prebojavanje križa, stoga i dalje možete pripomoći svojim donacijama kako bi se projekt uspješno priveo kraju.

Projekt je pokrenut na inicijativu Ekološko-turističke udruge “Blidinje” , a provodi se uz podršku općina Posušje i Tomislavgrad, Hrvatskog planinarskog društva „Pločno“ Posušje, Planinarskog društva „Orlova stina“ Tomislavgrad , Udruge „Visit-Blidinje“ i Franjevačke kuće molitve “Masna luka”.

U narednom periodu planira se izgradnja male kapelice i vidikovca gdje će se služiti sveta misa, svake godine prve nedjelje iza Velike Gospe. Postavljanju križa nazočili su fra Sretan Ćurčić i fra Petar Krasić koji je blagoslovio temelj, piše blidinje.net

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Kardinal Vinko Puljić: Opstanak Hrvata u BiH je i opstanak Katoličke crkve!

Objavljeno

na

Objavio

Splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić izjavio je u subotu u Vatikanu kako vjeruje da će doći do kanonizacije Alojzija Stepinca i da treba biti strpljiv, a nada se da će sve predradnje za taj postupak pridonijeti povezivanju ljudi i dati smjernice za suživot u Hrvatskoj i u odnosima sa susjedima.

Premijer Andrej Plenković, koji boravi u službenom posjetu Vatikanu i koji je s Papom u subotu među ostalim razgovarao o postupku kanonizacije blaženoga Stepinca, tijekom obilaska Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima susreo se s nadbiskupom Barišićem i vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem, koji su također bili na audijenciji kod Svetog Oca.

Barišić je kazao novinarima da je Stepinac neizbježna tema svaki put kada dođe u Rim.

“Ja se nadam da će sve ove radnje, predradnje za kanonizaciju pridonijeti da ovaj čovjek poveže ljude međusobno da nam dade smjernice kako graditi naš život i suživot za budućnost, kako u hrvatskom društvu tako i u odnosima s našim susjedima. Ja očekujem što prije da se dogodi taj događaj jer je tu negdje na pomolu, ali do tada trebamo imati strpljenja. Vjerujem ovdje da se isplati čekati jer dobitak je velik.”

Također je rekao da je uputio poziv za susret episkopa, biskupa iz Hrvatske, BiH i  Srbije. “Bez protokola, bez politike, kao ljudi da porazgovaramo da se upoznamo, kao braća na istom putu poziva evangelizacije. Vjerujem da bi to bio čvrsti temelj na kojem bi se moglo nešto graditi”.

Sve ih je pozvao u Split ako ne bude drugih prijedloga iz BiH i Srbije za mjesto održavanja susreta. Rekao je da još nije dobio odgovor i da ga vjerojatno razmatraju.

Na pitanje novinara vjeruje li da politika i odnosi između RH i Srbije usporavaju postupak kanonizacije Stepinca, odgovorio je kako smatra da ga  “to potvrđuje u njegovoj veličini” i da je ovo “dobar put jer sve su opcije iscrpljene, argumenti na stol izneseni i mislim da je bez sjene. To je svetac bez sjene”.

Upitan je li moguće da se u budućnosti stajališta malo približe glede kanonizacije Stepinca, Barišić je rekao kako su se već približila.

“Ja mislim da su se približila jer naći se više puta za istim stolom zajedno i razgovarati to je već jedna velika gesta i znak približavanja. Vjerujem da ima svatko svoje zaključke, svoja mišljenja. Uostalom,  danas smo u tom jednom ozračju slobode na svim stranama i nije onda zabranjeno misliti i malo drukčije”, istaknuo je.

Vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić, rekao je novinarima da je Papi stalo do opstanka Hrvata i Katoličke Crkve u BiH.

“Opstanak Hrvata je opstanak i Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini”, istaknuo je Puljić. “Tu je prevažno zauzeti jedan jasan stav da nema onoga kupoprodajnog ‘mi ćemo vama dati nego treba stvoriti uvjete da smo jednakopravni i kao građani BiH i kao narod koji je konstitutivan”, dodao je.

facebook komentari

Nastavi čitati