Pratite nas

Gospodarstvo

Stare devizne štediše se nadaju pobjedi pravde

Objavljeno

na

Višegodišnja pravna bitka starih deviznih štediša se isplatila. Potvrđena je prvostupanjska presuda prema kojoj su Slovenija i Srbija obvezne namiriti štetu prevarenim štedišama. Sada se čeka na izvršenje presude.

„Pravda će pobijediti kad-tad. Preživio sam ja puno toga, pa ću i ovo“, kaže 75. godišnji Ismail Ališić čije se prezime spominje u presudi Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koje je polovicom srpnja ove godine potvrdilo prvostupanjsku presudu u predmetu ‘Ališić i ostali’ prema kojoj su Slovenija i Srbija obvezne namiriti prevarene štediše Ljubljanske banke i Invest banke.

Ljubljanska banka i Invest banka su Ališića, kao i nekoliko stotina tisuća drugih prijeratnih štediša, privukle visokim kamatama na oročeni novac. “Radio sam i po 12 sati dnevno. Moja supruga također. Svaku marku sam po tri puta okretao u ruci i razmišljao da li da ju dam u banku koja mi je nudila kamatu od 12%“, priča Ališić koji je svoj gastarbajterski život u Njemačkoj počeo prije skoro 50 godina, prvo u rudniku u Kamp-Lintfortu, a kasnije u Mercedesu u Sindelfingenu.

Nada u pravdu i Mujčina

Bešlo Mujčin

Odvjetnik Bešlo Mujčin
Novac je preko noći nestao, a kada se obratio Ljubljanskoj banci, rečeno mu je da sačeka kraj rata. Rat se završio, a uporni Ališić, kako kaže „vjeruje u pravdu i Bešlu“. Bešlo Mujčin je odvjetnik iz Düsseldorfa, jedan je od ključnih ljudi koji su izvojevali pobjedu pred Europskim sudom za ljudska prava. „Ova je presuda presedan. Ona je konačna i nema potrebe za vođenjem drugih sudskih postupaka. Slovenija i Srbija su obvezane mojim klijentima i svima drugima koji su u istoj situaciji omogućiti isplatu njihove devizne štednje. Aplikaciju sam podnio 30. srpnja 2005. godine i izdvojio sam ovo troje klijenata zbog ekonomičnosti“, kaže Mujčin.

Procjenjuje se da je obveza Slovenije prema prevarenim štedišama u Hrvatskoj i BiH, bez kamata, 400 milijuna eura. Srbija se u ovom sudskom postupku našla jer je zajedno s Eminom Ališić i Azizom Sadžakom povrat stare devizne štednje tražio i Sakib Šahdanović, štediša Invest banke, čije je sjedište u Srbiji.

Šahdanović će za nekoliko godina u mirovinu. Početkom 80-tih je napustio Biberovo Polje, općina Gradačac, i trbuhom za kruhom krenuo u Njemačku. Visoke kamate su privukle i Šahdanovića koji je sada u potpunosti izgubio povjerenje u banke. „Koliko god da budem imao novca, ne bih ga dao banci. Ulagao bih u nekretnine, jer ih je dosta lakše vratiti u posjed nego novac“, priča Šahdanović koji danas živi na relaciji Bosna i Hercegovina – Njemačka.

Ušteđevina za liječenje bolesne kćerke

Presuda je konačna, a odnosi se i na sve ostale štediše banke s područja nekadašnje zajedničke države koji su u istom pravnom položaju kao tužitelji iz BiH u čijem je slučaju presuđeno. Ivan Jurković iz Djakova je u Njemačku došao s 33 godine. Danas mu je 77 i cijeli radni vijek u dijaspori je, kako kaže, proveo u pekari. Mirovinu je dočekao kao pekar i ono što se dogodilo s njegovom ušteđevinom nije „mogao ni zamisliti da bi se to moglo desiti“.
Ivan Jurković

Ivan Jurković je štedio za kćer

Jurković se obraćao predstavnicima Ljubljanske banke u kojoj je štedio novac. Obraćao se i molio ih da mu isplate ušteđevinu kako bi platio liječenje, sada već 40-godišnje kćeri. „Moja kćerka je već imala 23 operacije. Zadnja je trajala od pola osam ujutro do četiri sata poslijepodne“, uplakanim glasom priča Jurković koji dodaje da se planira obratiti i visokoj predstavnici za nasljedstvo u ministarstvu inozemnih poslova Slovenije Ani Polak-Petrič.

Ponovo „lov“ na štediše

Ališić, Šahdanović, Jurković i Mujčin se nadaju da će presuda biti brzo izvršena. „Samo korektnim, konkretnim i konstruktivnim radom možemo doprinijeti da se ova presuda izvrši“, navodi Mujčin i pojašnjava: „Punomoćnici bi svoje interese trebali staviti u drugi plan. Trebamo pokušati pomoći ljudima. Istovremeno trebamo pomoći Sloveniji i Srbiji. Poznata nam je nezavidna gospodarska i financijska situacija u ovim državama.“

Mujčin starim deviznim štedišama savjetuje da nipošto ne prodaju štednju. Naime, bilo je slučajeva da su ju ljudi prodavali čak za polovicu vrijednosti. On kaže i da trebaju pripaziti na to kome dalje povjeravaju zaštitu svojih interesa. „Mnogi su mi nudili pomoć, ali su odmah tražili novac. Jedino Mujčin nije tražio novac unaprijed“, kaže Sakib Šahdanović koji, pored toga što je izgubio povjerenje u banke, pomalo gubi povjerenje, kako navodi, i u ljude. Mujčin poziva sve punomoćnike da mu se jave kako bi pokušali organizirati, odnosno objediniti aktivnosti koje su dalje potrebne u cilju interesa zaštite štediša i izvršenja presude.

Trenutno je pred Europskim sudom za ljudska prava više od 1.650 sličnih zahtjeva koje je podnijelo 8.000 osoba. Inače, ukupno je oko 350.000 starih deviznih štediša.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Za gradnju Pelješkog mosta pristigle tri ponude

Objavljeno

na

Objavio

U Hrvatskim cestama su otvorene ponude tri ponuditelja za izgradnju prve faze Pelješkog mosta – talijanskog Astaldija i turske tvrtke IC Ictas, njemačkog Strabaga te kineskog konzorcija pod imenom “China road and bridge Corporation”.

Od mogućih osam ponuditelja koji su prošli prvu pretkvalifikacijsku fazu, tri su navedena ponuditelja predali svoje ponude za izgradnju prve faze Pelješkog mosta, čija je vrijednost zajedno sa pristupnim cestama procijenjena na 1,8 milijardi kuna.

Zajednička ponuda Astaldija i turske tvrtke iznosi 2,55 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,19 milijardi kuna s PDV-om. Stragabova doseže 2,62 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,28 milijardi kuna s PDV-om.

Kineski konzorcij “China road and bridge Corporation” dao je ponudu od 2,08 milijardi kuna bez PDV-a odnosno 2,6 milijardi s PDV-om. U tom su konzorciju CCCC Higway Consultants, CCCC Second Higway Engineering i CCCC Second Harbour Engineering.

Talijanski Astaldi već je u Hrvatskoj izvodio radove na autocesti Zagreb Goričan, dok je njegov turski partner gradio jedan od mostova preko Bospora. Prva faza izgradnje mosta obuhvaća izgradnju samog mosta i pristupnih cesta. Rok za evaluaciju ponuda iznosi 120 dana no, kako je istaknuto u Hrvatskim cestama, s pregledom ponuda krenuti će se odmah kako bi se što ranije odredio izvođač.

Projekt “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom” predviđa izgradnju mosta preko Jadranskog mora u Malostonskom zaljevu, čime će se povezati Dubrovačko-neretvanska županija s ostatkom zemlje. Most će olakšati neometan protok roba i ljudi tijekom cijele godine, posebice tijekom turističke sezone.

Pelješki most proglašen je projektom od iznimnog strateškog značaja za zemlju. Ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura s uključenim PDV-om,  vrijednost prihvatljivih troškova 420 milijuna eura, od čega se sredstvima Europske unije sufinancira 85 posto, dakle sa 357 milijmilijuna eura. Odluku o sufinanciranju najvećeg hrvatskog projekta ikad Europska komisija donijela je u lipnju ove godine.

Izgradnja samog mosta, dugog 2,4 kilometra, i visokog 55 metara, trebala bi trajati 36 mjeseci od početka radova. Most će imati četiri prometna traka.
Europska unija financira i popratnu infrastrukturu: pristupne ceste, tunele, dodatne mostove i vijadukte kao i obilaznicu kod grada Stona dužine 8 kilometara. Isto tako, poboljšat će se postojeća cesta D414. Svi radovi trebali bi završiti do 2022. godine.

Prvu fazu pretkvalifikacijskog natječaja zadovoljilo je  osam tvrtki koju su u drugoj fazi trebali dati obvezujuće financijske ponude. Hrvatske ceste kao investitor u drugi krug natječaja pozvale su osam tvrtki odnosno konzorcija koji su zadovoljili uvjete tehničke, pravne i financijske sposobnosti. Ukupno je u prvom krugu natječaja interes za gradnju Pelješkog mosta iskazalo 12 tvrtki, no četiri nisu zadovoljile uvjetima.

Svi uvjeti za izgradnju mosta trebali bi se ostvariti najkasnije do kraja ove godine.

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Od danas i službeno: Poreza na nekretnine neće biti

Objavljeno

na

Objavio

Vlada je u saborsku proceduru poslala izmjene Zakona o lokalnim porezima kojima odgađa početak uvođenja poreza na nekretnine, koji je u sklopu porezne reforme bio predviđen za početak iduće godine.

Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako se putem poreza na nekretnine htjelo ujediniti komunalnu naknadu, porez na kuće za odmor i spomeničku rentu radi troškovnog i administrativnog rasterećenja jedinica lokalne samouprave.

No, ističe, “predstavljanje toga zakona prema građanima nije najsjajnije provedeno”. Pojedini gradovi i općine prema građanima djelovali su pomalo zbunjujuće i procijenjeno je da ne bismo bili kadri promijeniti percepciju stvorenu da je riječ o novom nametu, objasnio je Marić razloge odustajanja od uvođenja poreza na nekretnine.

Odredbe koje se tiču poreza na nekretnine se stoga brišu i uklanjaju iz ovoga zakona, rekao je. Porez neće stupiti na snagu s 1. siječnja 2018., a na snazi ostaju odredbe vezane uz porez na kuće za odmor, dodao je. U obrazloženju izmjena stoji kako se uvođenje poreza na nekretnine ukida radi omogućavanja da se i nadalje razmatraju te traže najbolja rješenja financiranja jedinica lokalne samouprave te da se i nadalje provode analize ukupnih učinaka prikupljanja prihoda lokalnih jedinica na sve segmente društva.

Na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković najavio je da će se problematika poreza na nekretnine riješiti preko Zakona o komunalnom gospodarstvu. Po njegovim riječima, on će proći prvo izmjene koje su nužne zbog usklađivanja s pravnom stečevinom EU, a potom će uz temeljitu analizu obuhvata načela pravednosti i načela razmjernosti te temeljitu procjenu fiskalnog učinka biti u javnoj raspravi. Ova tema, prema premijerovim riječima, bit će stavljena na dnevni red tijekom sljedećih mjeseci.

A predloženim izmjenama Zakona o lokalnim porezima uvodi se i promjena kod obuhvata poreza na cestovna motorna vozila. Za osobne automobile porez na cestovna motorna plaća se za ona mlađa od deset godina, a za motocikle nema starosnog ograničenja.

Odgoda primjene zakona nije moj poraz

Uoči sjednice Vlade odgovarajući na pitanja novinara, ministar Marić je rekao da ni u kojem slučaju ne smatra porazom to što se porez na nekretnine odgađa. 

Osvrnuo se i na rezultate proračuna u prvih šest mjeseci te istaknuo kako su hrvatsko gospodarstvo i građani rasterećeni za više od 2 milijarde kuna godišnje te da su napravili dobar iskorak. Dodao je kako to “ni na koji način ne utječe na poreznu reformu, jer je više od 90 posto onoga što su originalno zamislili u poreznoj reformi stupilo na snagu”.

Naglasio je i kako nema osobnih emocija kada se neki dio porezne reforme ne uvede odnosno dovede u pitanje. “Ja sam taj koji je sa svojim timom radio na poreznoj reformi i predložio ga Vladi koja ga je uputila u Sabor, a koji ga je na kraju usvojio. Pojedini segmenti ili kompromisi koje je bilo potrebno napraviti ne utječu na to. Nije to nikakva utakmica i nije to nikakav poraz”, rekao je Marić.

facebook komentari

Nastavi čitati