Pratite nas

Pregled

Starešina: Samo u koaliciji s HDZ-om MOST ne bi bio tek puka dekoracija

Objavljeno

na

Tko je bliže dogovoru s Mostom – HDZ ili SDP? Tko će biti novi premijer? Hoćemo li imati manjinsku Vladu?

[ad id=”93788″]

Analizirali su  u Otvorenom Milan Ivkošić, Višnja Starešina, Jasmina Popović i Tomislav Klauški

U današnjem Otvorenom HRT-a na temu koalicijskog potencijala Mosta sudjelovali su Milan Ivkošić iz Večernjeg lista, Jasmina Popović s HRT-a, Višnja Starešina iz Slobodne Dalmacije i Tomislav Klauški iz 24sata.

“Ja mislim da je HDZ-u i SDP-u potreban neki psihijatar. Radije bih da psihijatar donese u vladu ohrabrenje, jer će nam ta hrabrost biti potrebna u odnosu prema bankarskoj uzurpaciji hrvatskog gospodarstva, u odnosu prema Uniji. To bi trebala biti orbanovska hrabrost. Ne bih htio da me se poistovjeti s euforijom glede Mosta. Ako Hrvatskoj sad treba nešto, onda je to osjećaj za stvarnost. Kada kažemo da je Most pobjednik izbora, onda nemamo osjećaj za stvarnost. To je drskost i za mene uvredljivo”, rekao je Ivkošić.

Popović je rekla da u Mostu vlada strah da ne razočaraju nikoga.

“Oni se moraju zatvoriti i donijeti odluke. Teško im je to zato što su heterogeni. Iz Mosta se moraju izdvojiti oni koji su za HDZ ili oni koji su za SDP. Premijer bi trebao biti ekonomski analitičar blizak objema opcijama. Premijer bi trebao biti Petrov, ministar unutarnjih poslova Karamarko, a vanjskih poslova Milanović. Crkva je i prije izbora dala do znanja što želi, a sastanak s Bozanićem trebao bi utjecati na Božu Petrova koji je praktični vjernik. Oni žele Vladu bez Karamarka i Milanovića. Oni su pokušali nove ljude. Spominje se Plenković”, kaže Popović.

Starešina se nadovezala kazavši da je za očekivati bilo da će ih SDP htjeti razbiti.

“Iznenadilo me podcjenjivanje medija koji su ih i doveli na tu popularnost. Moramo im dati nekoliko dana da se upoznaju. Ovo društvo je nereformirano, mi moramo izabrati zapad ili ‘region’. U ovoj situaciji vrlo je važno tko može učiniti promjene. Mislim da je Most taj jezičac koji u koaliciji Most-HDZ koji može donijeti promjenu. Jedini program s provedbenim varijantama je program koji je za HDZ napravio IFO institut. Možemo ostati na ovoj razini ili provesti reforme. U Mostu su zainteresirani za Ministarstvo uprave i financija, ali to je razgovor na kraj. Most će dobiti više nego li je parlamentarnih zastupnika dobio, no većina će dati premijera. Ključ prijma Karamarka kod Bozanića je to što je HDZ relativni pobjednik izbora. Ako se Most razbije, trgovačke će opcije koalirati sa SDP-om. To će kompromitirati Most. Promjene ne donosi samo premijer nego i program. U slučaju koalicije sa SDP-om Most će biti tek dekoracije. Ako bude velika koalicija to je status quo. Samo je značajan samo u koaliciji s HDZ-om”, objasnila je Starešina.

Svoje mišljenje dao je i Tomislav Klauški.

“Ako je Milanovićeva kampanja bila protiv rezova, kako će pregovarati s Mostom? Bit će to zanimljivi pregovori. Istaknut ćemo to kao kuriozitet. No, koalicija s Mostom je ispunjenje obećanja da HDZ ne dođe na vlast. Sve je to demokracija, pad kreditnog rejtinga nije ništa strašno. Ako HDZ i SDP ne žele s Mostom, mogu ići zajedno. Oni nisu jedna glava i jedna stranka. Njihovo je pravo u ime vlastitih birača ucjenjivati HDZ i SDP. Ako nije nikako moguće, treba ići na nove izbore, tko će za to platiti cijenu, vidjet ćemo”, kaže Klauški.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati