Pratite nas

Najave

Starija vozila moguće uvoziti još nekoliko mjeseci

Objavljeno

na

Ranija najava da će u BiH od 1. siječnja sljedeće godine biti moguće uvesti samo ona vozila koja ispunjavaju standard Euro 4, ipak neće zaživjeti u planiranom roku, ali hoće nekoliko mjeseci kasnije.

Dakle, u BiH će se, po svemu sudeći do proljeća, moći iz inozemstva dovesti i ovdje registrirati četvorokotaškaša starijih od 10 godina, koji ima Euro 3 standard

“Ta odluka je još u postupku konzultacija, očekujemo primjedbe nadležnih organa, da i oni stanu iza nje, kako ne bi bilo da je riječ o proizvoljnoj volji Ministarstva prometa i komunikacija BiH”, rekao je Zoran Andrić, pomoćnik ministra prometa i komunikacija BiH, koji ističe da to znači da odluka neće zaživjeti 1. januara 2015. godine, kako je to ranije najavljeno, već mjesec, dva kasnije.

Kako je dodao, odluka je pripremljena i ona neće odnositi za komercijalna, već samo putnička vozila.

“Sigurno će takva praksa zaživjeti, najvjerovatnije u ožujku ili u travnju kako bi se ljudi mogu pripremiti, kako ne bi bilo primjedbi u smislu da nisu znali za to”, poručio je Andrić.

Ševal Kovačević, inženjer prometa i ovlašteni sudski vještak za promet BiH, smatra da je opravdana realizacija zamisli da u BiH bude dopušten uvoz isključivo onih vozila koja ispunjavaju Euro 4 standarde.
Masa je starijih vozila, na stotine tisuća, koji su već uvezeni kod nas i sada im je cijena nekoliko tisuća maraka.

“Vozila sa Euro 4 standardom stara su oko 10 godina, što znači da neće biti oštećenih. Druga stvar, kroz taj standard mi bismo djelimično uticali na to da ‘otpad’ ne dolazi na naše tržište”, kazao je Kovačević.

Kako je dodao, potrošači takođe neće biti oštećeni, jer i oni, koji nemaju novca da skuplji automobil, imaju izbora.

Međutim, u poduzećima koja se bave uvozom i prodajom “polovnjaka” smatraju da odluka, prema kojoj će za vozila biti obavezan standard Euro 4, sasvim nepotrebna.

“Mislim da će se stanje poremetiti na tržištu, pošto ljudi nemaju novaca. I ovako su ‘otanjili’ uvoz i prodaja polovnih vozila, a kada to bude uvedeno, posljedice će biti još veće. Kriza je sveprisutna i vozilo je danas dosta teško prodati, a kupci kupuju uglavnom najjeftinija, ona od četiri, pet tisuća KM”, kazali su nam u jednom od poduzeća koja uvoze polovne četvorokotačkaše.

Podsjećanja radi, u BiH je godinama važilo pravilo da ne mogu biti uvezena vozila starija od sedam godina i pod pritiskom EU ta odluka je promijenjena i od 1. siječnja 2011. godine bilo je moguće uvesti samo vozilo koje ispunjava Euro 3 standard.

U BiH je prošle godine uvezeno 58.407 putničkih automobila. Ove godine ta brojka mogla bi biti i “prebačena”, o čemu svjedoči i podatak da je u BiH za deset mjeseci uvezeno ukupno 53.567 četvorokotačkaša.

58.407 vozila uvezeno lani u BiH
53.567 ih uvezeno za 10 mjeseci ove godine

Fokus.ba

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Predstavljanje knjige ‘Ja sam 6387’ političkog zatvorenika Davida Rojnice

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko društvo političkih zatvorenika Splitsko-dalmatinske županije i Hrvatska udruga Benedikt, u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Splitu, pozivaju na predstavljanje knjige „Ja sam 6387“ autora Jakoslava Davida Rojnice, koje će se održati u srijedu, 11. listopada 2017., s početkom u 19 sati u dvorani Pravnog fakulteta u Splitu, Domovinskog rata 8.

Rojnica piše o svom zatvaranju, istrazi, zatvorskoj bolnici i Golom otoku. Zatvoren je 25. svibnja 1978. godine i osuđen 1. studenoga na tri godine. U tim godinama prolazio je vrlo, vrlo loše. Osim batina pri isljeđivanju, u bolnici ga dr. Košuljanović liječi elektrošokom. Sudac ga osuđuje na temelju iskaza dvaju svjedoka da im je jedanput dao nekoliko brojeva lista „Nova Hrvatska“, a jednome knjigu Ive Rojnice koju je taj svjedok (prema izjavi) samo pogledao. Gladuje danima i ne želi svjedočiti ništa što bi nekoga moglo stajati zatvora.

Nakon Golog otoka i godine dana slobode, mora u JNA pa piše i o tim danima. Nedugo nakon povratka iz vojske, ženi se i opisuje stresnu situaciju kod poroda kad njegova žena dolazi u smrtnu opasnost, a težak porod ostavlja posljedice na Josipa, njegovo drugo dijete. David je građanin drugog reda sve do rata za slobodu svoje domovine.

Opisuje doprinos svog brata u ratu i nakon rata. Brat Stipe je od prvog dana u redovima specijalne policije i dva puta ranjen, jedva izvlači živu glavu.

Već gotovo dvadeset godina Rojnica je zbog nefunkcioniranja pravosuđa u financijskim poteškoćama jer je izostala realizacija pravedne sudske presude. O svemu što je prošao piše u svojoj knjizi.

Narod.hr

facebook komentari

Nastavi čitati