Stav većine u javnoj raspravi: Sutorina pripada BiH

0

Po mišljenju gotovo svih diskutanata, BiH na to ima pravo i neoborive argumente za dokazivanje da je Sutorina odavno njena teritorija koju već više od 70 godina posjeduje susjedna država Crna Gora, ali za to nema i “vlasnički papir”.

Jedan od načina za povrat Sutorine su pregovori bosanskohercegovačkog i crnogorskog establišmenta, a ako to ne bude moguće, treba se obratiti Međunarodnom sudu pravde u Haagu, rekli su brojni diskutanti, među njima predstavnici pravne i geografske struke, bosanskohercegovačkih institucija, građanskih udruženja i drugi sudionici.

Na kraju rasprave kojom je moderirao predsjedavajući Ustavnopravne komisije Željko Komšić, obratio se doktor političkih znanosti Zlatko Hadžidedić kao rijetki diskutant koji nema isto mišljenje u pogledu dokumenata na koje se BiH, prema zagovornicima prve teze, može pozvati u eventualnom procesu u haškim sudom.

sutorinaGotovo svi prije Hadžidedića su rekli da BiH ima snažan argument u tome što je kao država međunarodno priznata u avnojevskim granicama a prethodno, odlukama Berlinskog kongresa 1878. godine, njene granice su definirane s dva izlaza na more – kod Neuma i Sutorine. Područje katastarskih općina Sutorina i Kruševica, iz nekadašnje općine Primorska, uredbom jednog od ministara u Kraljevini Jugoslaviji pripojeno je iz trebinjskog u bokokotorski srez, ali bosanskohergovačka skupština to nikada nije odobrila i u slučaju sudske arbitraže, ova činjenica bi oduzela sve argumente na koje bi se eventualno mogla pozvati Crna Gora, smatraju zagovornici obveznog pokretanja sudskog spora o Sutorini.

Prof. Hadžidedić, međutim, smatra da se oni olako “igraju” kada se pozivaju na odluke AVNOJ-a i Berlinskog kongresa jer ih je Badinterova komisija stavila izvan snage kao akte na koje se treba oslanjati pri određivanju granica samim tim što je kao polazište tretirala Ustav iz 1974. godine (iz bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije), kada je Sutorina već bila u crnogorskim granicama.

Drugo, dodaje Hadžidedić, današnja BiH je tvorevina Daytonskog ugovora i svatko pokretanje spora u Haagu vezanog za (među)državne granice, značilo bi i “raspakiranje tog paketa”.

Protivnici Hadžidedićevog mišljenja su odmah po njegovoj diskusiji zatražili replike, među njima prvi profesor Suad Kurtćehajić, ali kako je Hadžidedić bio posljednji najavljeni govornik ove duge javne rasprave, Željko Komšić je odmah nakon njegovog obraćanja proglasio raspravu završenom.

Uslijedila je neslužbena ‘rasprava’ ovih govornika s Hadžidedićem po izlasku iz sale.

Komšić je kasnije novinarima rekao da će transkript svih diskusija službenog dijela i dostavljeni pisani materijali biti proslijeđeni zastupnicima Zastupničkog doma koji trebaju izreći završnu riječ.

Zamjenik predsjedavajućeg Državne komisije za granicu Željko Obradović istakao je da što se tiče granice između BiH i Crne Gore te aktivnosti su krenule 2001. godine i trajale do kraja 2013. godine.

“Državno povjerenstvo za granice je jednoglasno u svom stavu. Mi smo se, prije svega, vodili dvjema temeljnim činjenicama, a to je opći okvirni sporazum za BiH, Daytonski mirovni sporazum i mišljenje Badinterove komisije, posebno broj 3. Što se ovdje tiče povijesnih granica nisu relevantne”, pojasnio je Obradović.

Profesor Omer Ibrahimagić je bio jedan od govornika koji smatraju da Bosna i Hercegovina, bude li po pravdi, može vratiti Sutorinu u njene granice u postupku u Međunarodnom sudu pravde u Haagu.

Kako su prije njega o pravnim stvarima govorili i ljudi drugih vokacija, Ibrahimagić je, “uz dužno poštovanje” takvima, zaključio da ovaj problem ipak treba prepustiti stručnjacima, pravnicima, te u eventualni proces ući pripremljeno, s argumentima, a nikako (samo) s emocijama.

Pravni problem

Treba se otkloniti od političkih, ekonomskih i drugih razloga i problem tretirati isključivo kao pravni, smatra on.

Profesor s Fakulteta političkih znanosti Suad Kurtćehajić, koji je više puta dosad u javnosti govorio o incijativi za vraćanje Sutorine Bosni i Hercegovini, kazao je da Parlamentarna skupština BiH ni po koju cijenu ne treba odobriti sporazum o granicama između dviju država, koji je predložila međudržavna komisija a koji “ostavlja Sutorinu Crnoj Gori”.

Po Kurtćehajiću bi pokretanje sudskog spora značilo pred građanima BiH da su se njihove službene institucije založile za nešto što je od davnina njihovo, a ne crnogorsko.

– Neka sud, ako hoće, ostavi Sutorinu Crnoj Gori, ali parlament BiH to ne smije učiniti. To bi vrijeđalo inteligenciju – kazao je između ostalog ovaj zagovornik vraćanja Sutorine u bh. granice.

[ad id=”40551″]

facebook komentari