Pratite nas

Štetno je marginaliziranje Hrvata izvan Hrvatske

Objavljeno

na

Hrvatsko izvandomovinstvo ne smije uvijek ponovno graditi vezu sa svakom novoizabranom vlasti – Štetno je marginaliziranje Hrvata izvan Hrvatske

Hrvatsko izvandomovinstvo ne smije doživljavati sudbinu uvijek ponovne izgradnje veza sa svakom novoizabranom vlasti. Kontinuitet suradnje jamstvo je uspjeha, poručuju čelni ljudi Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK).

izvandomovinstvoDugogodišnji tajnik Hrvatskog svjetskog kongresa Stjepan Asić iz Sydneya novi je predsjednik te krovne iseljeničke organizacije u svijetu. U iduće dvije godine Asić ima zadaću osigurati kontinutet odnosa s Hrvatima izvan domovine za što mu je, dakako, nepohodna čvrsta suradnja i podrška hrvatske Vlade.

Hrvatsko izvandomovinstvo ne bi smjelo doživljavati sudbinu uvijek ponovne izgradnje odnosa sa svakom novom vlasti, jer upravo je kontinuitet jamstvo osnaživanja postojećih veza.

“Nažalost, ni nakon 20 godina nije pronađen učinkovit način kako domovinu informirati o radu i životu izvandomovinskih Hrvata. Štetno je marginaliziranje Hrvata izvan Hrvatske”, rekao je fra Šimun Šito Ćorić, dugogodišnji glasnogovornik HSK.

Hrvatskoj široj javnosti uglavnom je nepoznat podatak da iseljenici godišnje u domovinu transferiraju nevjerojatnih 1, 1 milijardu eura. Taj ih iznos čini najvećim ulagačem u našu zemlju, a oni bi sami rekli i najmanje vidljivim. Uz to radi se o iznosu o kojem doznajemo od službenih kanala, odnosno putem banaka i tvrtki za prijenos novca u gotovini. Najbolji je to pokazatelj kako je iseljeništvo ogroman i neiskorišten gospodarski potencijal. No priču ne treba neminovno stavljati u kategoriju novčanog transfera, ignorirajući značajni intelektualni kapital.

Novo vodstvo HSK postavilo si je za prioritet kanaliziranje tog ogromnog potencijala prema domovini i svjesni su i nove pozicije Hrvatske, prije svega članstva u Europskoj uniji.

“Očekujemo od nove srpske Vlade suradnju koja će nam otvoriti puteve za brže rješavanje „hrvatskog pitanja“. Prije svega na pitanje zastupljenosti, a temljem Sporazuma o zaštiti manjina koji je potpisan i ratificiran u Saboru i u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Naravno najvažnija nam je zastupljenost u predstavničkim tijelima”, rekao je Petar Kuntić, bivši srpski parlamentarac i novoizabrani dopredsjednik Kongresa za Europu, podcrtavajući kako je Hrvatska u potpunosti ispunila odredbe toga Ugovora, a Srbija, kaže Kuntić, nije ni dotaknula ovo pitanje.

Mađarska – odličan primjer odnosa prema iseljeništvu

Hrvatska je zemlja s velikim iseljeništvom. Podsjećaju, u domovini živi nešto više od 4 milijuna stanovnika, a isto toliko, prema nekim procjenama, živi i izvan Hrvatske. Bez obzira na to što precizne brojke ne postoje, nema sumnje kako su u dosegu nužnosti izgradnje dobrih odnosa. Mnoge zemlje pokazuju uspješnu praksu komunikacije i suradnje sa svojim iseljenicima. Nerijetko se tu spominju Izrael, Irska, Italija, a sam je Kuntić u taj slijed dodao i mađarski primjer jer je Mađarska dala državljanstvo svojim iseljenicima kroz relativno jednostavnu proceduru.

Jasno je kako su mediji svakodnevna komunikacijska spona između iseljenih i domovinskih Hrvata, a koliko je sport važan i ne poznaje granice, suvišno je isticati. Baš je to izazvalo i ogorčenje Hrvata u Srbiji i Crnoj Gori. Naime, uoči samog početka sada već okončanog Svjetskog nogometnog prvenstva HRT je ukinuo emitiranje programa. Stoga je Kuntić uputio kritiku prema HRT-u, ističu iz HSK-a.

Hrgetiću Venezuela i Hrvatska nisu predaleko

Latinoameričkog poduzetnika hrvatskog podrijetla Josipa Hrgetića, novoizabranog predsjednka Kongresa za Južnu Ameriku upravo su Hrvatske svjetske igre dovele u Hrvatsku. I to prve, održane 2006. godine u Zadru. Uočio je iskusan poduzetnik odmah potencijal svoje „druge“ domovine, tako da je već uhodani posao oko organiziranja najrazličitijih kongresa pokrenuo i u Hrvatskoj. A poznato je kako se upravo ta gospodarska ili turistička niša ističe kao važna i potrebna u našoj zemlji.

“Moram priznati kako vjerujem da je ipak lakše nekome hrvatskih korijena otvoriti, pokrenuti posao ovdje, nego nekome tko ne poznaje ovaj prostor i mentalitet”, kaže Hrgetić koji ima i jedan zanimljiv plan.

Bez obzira na udaljenosti, nove tehnologije omogućuju jedinstveno mjesto susreta. Dakako, virtualnog. Stoga Hrgetić ima ideju povezati sva hrvatska društva u Južnoj Americi na jedinstveni facebook profil, na koji bi često „navraćali“ s dobrim razlogom: obiljem korisnih informacija i prije svega, povezivanja mladih ljudi hrvatskoga podrijetla.

Igre inspirirale Antu Radića za daljnje aktivnosti u Australiji

Pod dojmom i adrenalinom nogometne igre, Ante Radić vraća se u Australiju. Desetljeća su prošla otkako je upravo zbog nogometa, kao profesionalni igrač, otišao iz Hrvatske u Melbourne. A, evo, sada ga je upravo ta igra dovela ponovno u Hrvatsku. Ispunjen dobrom energijom zajedništva, rekao nam je kako se pun ideja vraća za Australiju i kreće u projekt povezivanja tamošnjih hrvatskih društava.

Uostalom, dio je to njegove novostečene funkcije, jer izabran je za koordinatora Hrvatskog svjetskog kongresa za Australiju i Novi Zeland.

Nesumnjivo, očekivanja od novog saziva su velika. Članstvo će tražiti konkretne pokazatelje uspješnosti rada, realno postavljene ciljeve i njihovo ostvarivanje. A evo koji ciljevi su pred novoizabranima.

Imenovati predstavnike Kongresa u Ujedinjenim Narodima

Uloga Hrvatskog svjetskog kongresa u Ujedinjenim Narodima mora ojačati, a formalne pozicije prerasti u aktivno sadržajne i to u New Yorku, Genevi i Santiagu, a ne treba izostaviti ni Beč, rekao je fra Šimun Šito Ćorić.

Tu je svakako i Bruxelles – adresa koja kao mjesto mogućnosti i utjecaja ne smije biti izostavljena.

Dat ćemo sve od sebe, poručuje novo vodstvo HSK-a. Dopisno glasovanje, oporezivanje inozemnih mirovina, problem s dobivanjem osobnih iskaznica, stjecanje prava na državljanstvo, pojednostavljenje procedure za moguća ulaganja, gorući su problemi, a članstvo očekuje umjesto odgode konkretna rješenja. Kako bi se spomenute teme i riješile, u Kongresu ističu da od Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske očekuju da bude „njihov put do Vlade i partner Hrvatskom svjetskom kongresu“.

Partnerstvo u ovom važnom i dugoročnom projektu suradnje iseljene i domovinske Hrvatske nije upitno, rekla je glasnogovornica Državnog ureda Žana Ćorić.

Tko su novi – stari članovi HSK?

Za glavnog tajnika izabran je Vinko Sabljo iz Švicarske, jedan od osnivača Kongresa i nekadašnji dvostruki dopredsjednik na svjetskoj razini.

Rumunski parlamentarac Slobodan Gera predstavljat će u Kongresu hrvatske nacionalne manjine iz Europskih zemalja.

Hrvatsku i BiH predstavljat će Miljenko Stojić iz Hrvatskog centra za istraživanje zločina komunizma, a predstavnik Kongresa za Sjevernu Ameriku i dopredsjednik na globalnoj razini ostaje Ivan Curman iz Vancouvera.

Za rizničarku ove krovne iseljeničke organizacije ponovno je potvrđena Dijana Vukušić, a glasnogovornik ostaje svestrani Hrvat iz Švicarske fra Šimun Šito Ćorić, navode iz HSK-a.

glasbrotnja.net/narod.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

21. rujna 1991. – “Obadva! Oba su pala!” – riječi koje su obilježile Domovinski rat

Objavljeno

na

Objavio

‘Obadva, obadva, oba su pala!’

Kada se Filip Gaćina 21. rujna 1991. godine glasno zaderao ‘Obadva! Oba su pala’, nije ni slutio koliki će odjek njegov glas ostaviti u glavama brojnih Hrvata, kojima se nakon toga vratila nada da se mogu oduprijeti srpskoj agresiji.

Mnogi ni ne znaju da je Zečevo, malo mjesto između Rogoznice i Vodica, poprište jedne od najpoznatijih scena iz Domovinskog rata.

Naime, upravo je tamo 21. rujna 1991. godine, u trenucima kad se činilo da se Hrvatska neće moći oduprijeti srpskoj agresiji, Filip Gaćina povikao “Obadva, obadva! Oba su pala!”

Rušenje srpskih ratnih aviona kamerom je zabilježio snimatelj amater Ivica Bilan, a snimka je postala moralna vodilja za brojne hrvatske dragovoljce i vojnike.

Kultna snimka koja je isti dan prikazana na HRT-u, izazvala je opće oduševljenje i euforiju, te predstavlja svojevrsnu prekretnicu Domovinskog rata kao jedna od prvih značajnih pobjeda nad tehnički znatno nadmoćnijim neprijateljem.

Uzvik koji je Filipu Gaćini zauvjek donio legendarni status danas ima posebno mjesto u sjećanju hrvatskog naroda, a snimka je jedan od najvažnijih prizora iz tih vremena, koji zorno svjedoče o hrabrosti hrvatskih branitelja.

Filip je preživio cijeli Domovinski rat, da bi 19. rujna 1998. godine. poginuo u miru prilikom razminiravanja terena od eksplozivnih sredstava kao zaposlenik postrojbe za razminiravanje “Mungos”.

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

Mladen Pavković: Ne dozvolimo da se izruguju na Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje!

Objavljeno

na

Jednodnevna manifestacija s nazivom Europska noć kazališta ove će se godine, osim u Hrvatskoj, održati i u desetak drugih država.

U tome, na prvi pogled,  nema ništa sporno, osim što je planirano da se u mnogim gradovima i mjestima Hrvatske čitav dan kazališne predstave održavaju 18. studenoga, dakle na Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, simbola obrane naše Domovine.

Dakle, dok će se mnogi prisjećati najtežih dana tijekom hrvatskog obrambenog Domovinskog rata, obilaziti grobove, paliti svijeće i odavati počast nevino stradalim Hrvatima, u većini kazališnih i inih dvorana ljudi će se zabavljati uz neke od kazališnih predstava, među kojima će kao i svake godine biti i onih čiji su autori srbijanski pisci. Na taj dan, kako je predviđeno, mnoge dvorane se neće moći ni iznajmiti za eventualne svečane akademije posvećene Vukovaru i Škabrnji, jer su već rezervirane za – tzv. Noć kazališta.

Odaziv za ovu manifestaciju je već sada iznimno dobar, a čitav program trebao bi biti poznat početkom listopada. Tako bi se vrlo lako moglo dogoditi da toga dana na tv-programima i drugim „velikim“ medijima (s obzirom i na to kakve sve tamo urednike imaju) da mnogobrojne predstave dobiju više prostora nego još jedna tužna obljetnica u Hrvata, o kojoj se i inače piše i govori samo 18., 19. i 20. studenoga!

Srbija i Crna Gora, kako smo saznali, neće odustati od Noći kazališta 18.studenog, već su navodno dale naputak svima kojih se to tiče da toga dana igraju samo „vedre i smiješne“ predstave, jer „kad je bal nek je bal“!

Četnička rock grupa „Riblja čorba“ 18. studenoga u Ljubljani (Slovenija) priprema veliki koncert u čast i slavu „oslobođenja Vukovara“, odnosno 40. obljetnice njihova rada.

Stoga, Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.), traži od Narodnog sveučilišta Dubrava, organizatora ove manifestacije, a poglavito od Ministarstva kulture (pokrovitelja) i Ministarstva hrvatskih branitelja, te od svih Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, kao i vlasnika dvorana, da ne dozvole da se na Dane sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje  održi ova manifestacija, tim prije što ima i drugih dana kada se to može ostvariti.

Međunarodna zajednica nije ništa uradila da se zaustavi krvoproliće u Vukovaru i Škabrnji,  pa odakle onda nama „pravo“ da baš na dane najveće tuge i ponosa organiziramo „dane veselja“, kako su si to oni zamislili?

Mladen Pavković

facebook komentari

Nastavi čitati