Pratite nas

Politika

Stier: Nema političkih prepreka za ulazak RH u Schengenski prostor

Objavljeno

na

Davor Ivo Stier nakon govora predsjednika Europske komisije Junckera kazao je da Hrvatska ispunjava kriterije za ulazak u Schengenski prostor i da bi najkasnije do 2018. godine. Hrvatska je ispunila već uvjete da može koristiti Schengenski informacijski sustav i za opremljenost naših graničnih prijelaza.

Vrlo je jasna politička poruka da kada se tehnički kriteriji udovolje, Hrvatska mora ući i Schengenski prostor i da ne bude tu političkih prepreka, rekao je Stier u HRT-ovom Studiju 4.

To je dobra vijest, ali znači da moramo iskoristiti tu priliku i zaključiti ne samo tehničke nego i političke kriterije koji su potrebni da bi se ušlo u Schengen, rekao je Tonino Picula (SDP), zastupnik u Europskom parlamentu.

Podsjetimo Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker pred Europskim parlamentom govorio je o stanju Unije i predstavio smjernice Komisije do kraja mandata i svoju viziju Europe.

Kada sam vam se obratio s ovim zadatkom prošle godine, imao sam lakši zadatak. Bilo je jasno da EU nije bila u dobrom stanju. Europa je bila ozlijeđena, oštećena godinom koja je uzdrmala naše temelje. Mogli smo se okupiti i raditi na pozitivnom programu EU-a ili se povući. Ja sam se založio za jedinstvo. Predložio sam pozitivan program kako bismo pomogli stvoriti Europu koja štiti, osnažuje i brani, rekao je na početku svoga govora Juncker i doda da je tijekom prošlih 12 mjeseci Europski parlament je pomogao da se taj program oživotvori. Nastavljamo ostvaritivati napredak svakog dana.

Sinoć ste radili na tome da se iznađe dogovor o instrumentima za zaštitu trgovine te o udvostručivanju naših europskih investicijskih kapaciteta. Želim zahvaliti liderima naših 28 država članica. Odlučili su se okupiti oko naših zajedničkih ciljeva. Zajednički smo pokazali da Europa može svojim građanima ponuditi rezultate tada i tamo gdje je bitno. Od tada polako i sigurno, osjećamo zamah. Sada smo već u petoj godini ekonomskog oporavka koji je napokon došao do svake države članice, kazao je.

Rast u Europskoj uniji nadmašio je rast u SAD-u u posljednje dvije godine. Sada iznosi iznad 2%, a u eurozoni iznosi 2,2%, dodao je.

Nezaposlenost je najniža u posljednjih devet godina. Gotovo osam milijuna radnih mjesta otvoreno je do sada tijekom ovoga mandata, a 235 milijuna je zaposleno. Samom tim je više ljudi zaposleno u EU nego ikad prije, izjavio je. Da smo izgubili 8 mil. radnih mjesta snosili bismo odgovornost za to. Europske institucije zaslužne su za promjene trendova, ali i za europski investicijski plan koji je potaknuo investiciije u vrijednosti 225 milijardi eura do sada. Tako su omogućeni krediti za više od 445.000 malih poduzeća i 279 infrastrukturnih projekata, dodaje.

Zaslužni smo što smo javni deficit spustili sa 6,6% na 1,6% zahvaljujući pametnoj primjeni pakta za rast i stabilnost. Tražimo fiskalnu disciplinu, ali ne želimo pritom uništiti rast. To dobro funkcionira u EU-u unatoč kritikama. Deset godina od početka kriza europsko gospodarstvo napokon se oporavlja, a s njim i naše samopouzdanje. Lideri 27 članica, parlament i Komisija vraćaju Europu u Uniju, a samim time i jedinstvo u našu Uniju. Lani se 27 lidera država članica sastalo u Rimu kako bi ponovili da se i dalje zalažu za našu Uniju. Sve me to navodi da kažem da se vjetar vratio u naša jedra. Moramo iskoristiti ovu mogućnost, jer ta mogućnost neće zauvijek biti otvorena. Zato moramo učiniti dvije stvari – prvo nastaviti putem kojim smo pošli prošle godine. Imamo još 16 mjeseci da ostvarimo pravi napredak u parlamentu, Vijeći i Komisiji. Moramo završiti ono što smo započeli u Bratislavi i ostvariti rezultate. Drugo – moramo zacrtati smjer za budućnost. Kao što je Mark Twain napisao – u budućnosti ćemo biti više razočarani onime što nismo napravili nego onim stvarima koje jesmo. Sada je vrijeme da izgradimo ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Europu za2025. godine, rekao je Juncker.

Juncker: Hrvatska treba ući u Schengenski prostor čim ispuni kriterije

Govoreći o potrebi otvaranja Schenskog prostora za Rumunjsku i Bugarsku, Juncker je kazao i da Hrvatskatreba ući u Schengenski prostor čim ispuni kriterije.

Juncker: Za vrijeme ovoga mandata više neće biti novih članica

Ako želimo više stabilnosti u našem susjedstvu, morat ćemo održati vrlo vjerodostojnu perspektivu širenja za zemlje zapadnog Balkana, izjavio je Juncker.

Za vrijeme ovoga mandata Komisije i Parlamenta neće biti novih članica zato jer se ne mogu ispuniti uvjeti za pristup Europskoj uniji. Međutim EU će u godinama iza ovoga mandata brojiti više od 27 članica. Pritom ne smijemo zaboraviti da u svim državama kandidatima za pristup vladavina prava i neovisno pravosuđe su temeljne vrijednosti koje važe kao glavni i apsolutni prioriteti. To isključuje članstvo Turske u EU-u u dogledno vrijeme. Turska se već stanovito vrijeme velikim koracima odvaja od EU, dodaje.

Europska unija treba biti puno odlučnija u zajedničkoj borbi protiv terorizma. U zadnje tri godine smo dosta uznapredovalina tom putu. U slučaju prekograničnih terorističkih opasnosti i dalje ne reagiramo dovoljno brzo. Stoga se zauzimam za zajedničku europsku obavještajnu jedinicu koja će osigurati da se podaci o teroristima automatski razmjenjuju među našim obavještajnim i policijskim službama zemalja članica, kaže Juncker.

Nakon Junckerovog govora slijedi plenarna rasprava kojom započinje dijalog Komisije s Parlamentom i Vijećem kako bi se pripremio radni program Komisije za iduću godinu.

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Marija Pejčinović Burić: Arbitraža je slijed ucjene u pregovorima RH o ulasku u EU

Objavljeno

na

Objavio

Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić rekla je jučer u New Yorku kako je granična arbitraža sa Slovenijom bila posljedica ucjene, a da nakon što ju je Slovenija kompromitirala Hrvatska u okviru međunarodnog pravosuđa bi trebala tražiti rješenja pred stalnim međunarodnim sudovima.

Upitana kako će nakon što se Hrvatska opekla na arbitraži sa Slovenijom rješavati granična pitanja s ostalim susjedima, Pejčinović Burić je rekla novinarima da je hrvatsko načelno stajalište u tom pogledu međunarodni sud.

“Pitanje arbitraže je došlo kao slijed jedne ucjene koju je Hrvatska imala tijekom pregovora o ulasku u Europsku uniju, a ovo iskustvo koje smo imali, kompromitiranja arbitraže, nikako ne pomaže našim budućim razgovorima o takvom mogućem rješenju tako da mislim da za nas nakon ovakvog lošeg iskustva kada govorimo o međunarodnom pravu, onda mislimo na stalne međunarodne sudove”, istaknula je hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova.

Govoreći o otkazivanju posjeta slovenskog premijera Mire Cerara Zagrebu nakon govora premijera Andreja Plenkovića u UN-u u kojem je rekao da je Hrvatska istupila iz arbitraže jer ju je Slovenija kompromitirala ne poštujući međunarodno pravo, rekla je kako je Hrvatskoj žao što je do toga došlo jer i program i posjet su pomno pripremani, te kako su na stolu trebala biti sva otvorena pitanja, ne samo ono granično.

“Nažalost, otkazivanje tako pripremljenog sastanka ne pomaže rješenju, ali mi vjerujemo da je dijalog jedini mogući način da se dođe do rješenja i nadam se da ćemo se opet vratiti dijalogu”, rekla je Pejčinović Burić.

Pejčinović Burić završila je u petak višednevni boravak u New Yorku gdje je sudjelovala na zasjedanju Opće skupštine UN-a. Obilježili su ga mnogobrojni bilateralni susreti, među kojima i s mađarskim ministrom vanjskih poslova Peterom Szijjartom s kojim je razgovarala o mađarskoj blokadi hrvatskog ulaska u Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD).

Kako je rekla, iznenađena je mađarskom reakcijom jer postoji zajedničko stajalište i odluka Europske unije iz 2007. da će sve članice podupirati one koji još nisu u OECD-u, te pritom izrazila nadu da će ipak promijeniti mišljenje.

“Ja sam ga na to podsjetila, oni to znaju i nadamo se da će Mađarska u budućnosti promijeniti svoj stav. Mi o tome želimo razgovarati na načelnoj osnovi i s Europskom unijom, prvenstveno (visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku) Federicom Mogherini jer mislimo da je to pitanje načela obzirom da postoji zajednički stav koje će se ako se ovako nastavi od strane Slovenije i Mađarske kompromitirati. Mislim da to nije dobar pristup, bio bi to ako se tako nastavi još jedan pokazatelj da neke članice EU se ne drže međunarodnih dogovora, a takav je taj dogovor iz 2007.”, rekla je Pejčinović Burić.

Tijekom boravka u New Yorku, hrvatska je ministrica sudjelovala i na sastanku posvećenom reformama UN-a, na trilaterali Hrvatska-Turska-BiH, te na sastanku zemalja Američko-jadranske povelje.

Pogačnik: Arbitraža je ništavna, Slovenija prekšila kogentna pravila međunarodnog prava

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Željko Glasnović: Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u petak raspravlja o Vladinu prijedlogu da se potvrdi Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja.

Potvrđivanje Protokola od interesa je za Hrvatsku, imajući u vidu postojeću eksploataciju ugljikovodika iz podmorja sjevernog Jadrana.

Trenutno na sjevernom dijelu Jadrana, Hrvatska ima 18 plinskih eksploatacijskih platformi i jednu kompresorsku platformu na koje je spojena 51 eksploatacijska bušotina unutar tri eksploatacijska polja ugljikovodika, iz kojih se godišnje u prosjeku dobije oko 1,2 milijarde metara kubnih plina.

U prošlosti je na cijelom hrvatskom dijelu Jadranskog mora izgrađeno 128 istražnih i 51 eksploatacijska bušotina.

Primjenom Protokola osigurava se poduzimanje svih preventivnih mjera radi sprječavanja onečišćenja mora s odobalnih postrojenja, planiranje mjera zaštite od onečišćenja i iznenadnih događaja te suradnja mediteranskih država u tim aktivnostima.

Sabor će, prema tjednom planu rada, raspraviti i konačan prijedlog izmjena Kaznenog zakona, a trebao bi i glasovati o raspravljenim aktima.

Na početku današnje sjednice zastupnik Klisović je u ime SDP-a zatražio stanku zbog Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Marija Puh je u ime HNS-a zatražila stanku zbog crne statistike koja se tiče nasilja nad ženama.

Željko Glasnović tražio je stanku zbog stanja u pravosuđu.

“Kaos vlada u pravosuđu. Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi. Što se događa ženama? Ima jedan vic: Nedavno u Zagrebu održana je konferencija ‘Pošteni suci u Hrvatskoj’. Obojica su se pojavila. Tako vam je to, a kada ljudi vide ovakvo pravosuđe, nitko ne želi investirati.

Došao mi je čovjek koji je 1991. godine ostao bez imovine koju su mu oteli. Pita što učiniti jer je on nemoćan? Ovo je ovdje divlji zapad, a glumimo demokraciju ovdje u Saboru. Mišić je govorio jučer o socijalističkoj birokraciji i upravo to imamo. Bio sam nedavno u Pisarovini. Tamo se pljačka, imate nelegalna odlagališta, krade se drvo… Kada govorimo o nasilju od ženama, ovi redizajnirani komunisti su se o tome raspričali…Mi u Hrvatskoj imamo selektivni moral. To je čista dimna zavjesa.

Profesionalizirati treba policiju i druge službe. Pa tko će za pet tisuća kuna ići u kuću gdje je nasilje u obitelji i staviti život na kocku? Ne plaćaju se alimentacije, neki imaju deset ljubavnica, nekoliko djece, a ne žele plaćati. Seks i lova, to je skliska banana, to znaju neki ovdje u Saboru.

U Kanadi rade sudovi i noću, sve se melje, a ovdje je totalni kaos. Kod nas ništa. Hvalio mi se sudac iz bivšeg sustava, jedan crveni kmer, da uopće nije riješio niti jedan slučaj. Ja bih njega streljao, ali ne mogu”.

“Lustracija mora početi u pravosuđu. Dok se ne riješimo pravne ostavštine SFRJ od toga nemamo ništa”, rekao  je Željko Glasnović.

Željko Glasnović: Vodi se specijalni rat protiv Hrvata izvan domovine (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati