Pratite nas

Naši u svijetu

Što će biti s borbenim jedinicama EU-a?

Objavljeno

na

Europska unija od prije nekoliko godina raspolaže jedinicama za potrebe mirovnih misija. Vojnici do sada nisu bili angažirani u vojnim akcijama, ali to bi se ubuduće moglo promijeniti.

Od 2007. godine dvije borbene jedinice (battlegroups) Europske unije, s oko 1.500 vojnika nalaze se u stanju pripravnosti. Polugodišnjom rotacijom, smjenjuje se sastav vojnika zemalja članica EU-a. Multinacionalne jedinice zamišljene su kao brze borbene jedinice, a sposobne su i za dugoročne misije. Za sada one još nisu bile angažirane.

Sukoba, koji pogađaju Europu, u Europi i njezinom susjedstvu, međutim, ne nedostaje. Je li možda koncept od samog početka bio pogrešan? Ne, kaže zastupnik Europskog parlamenta i glasnogovornik Europske narodne stranke, Michael Gahler u intervjuu za Deutsche Welle i dodaje: „Mi moramo biti u stanju odgovoriti na izazove. Ukoliko se politička volja – kada je riječ o angažiranju borbenih jedinica – ne iskristalizira, onda se prije ili kasnije mora postaviti pitanje, da li bi nešto trebalo mijenjati?“

Nadopuniti, ne ukidati

Pritom, malo tko želi ukinuti borbene jedinice. One Europljanima služe kako bi svijetu pokazali da i oni imaju svoje vojne snage za krizne događaje i kao određenu protutežu Amerikancima, koji u NATO savezu imaju glavnu riječ. Ali svi su složni da ubuduće ne može biti kao do sada. Na sastanku ministarskog vijeća, održanom u travnju u Luksemburgu, njemački ministar obrane Thomas de Maiziere spomenuo je mogućnost da jedinice EU-a ne budu korištene samo kao borbene, već i kao „jedinice za brzu obuku“, ili za potrebe UN-a, za „promatranje, savjetovanje i pomoć.“

Ta se ideja svidjela Patricku de Rousiersu, predsjedniku Vojnog komiteta EU-a. O njemačkom prijedlogu francuski general je rekao: „On je poslužio kao katalizator u diskusiji, da se utvrdi koliko daleko su zapovjednici stožera spremni ići. U svakom slučaju postoji spremnost da se ide naprijed, kako bi se povećala sposobnost raegiranja Europske unije na krize.“

Kriza u Maliju kao test

Njemački ministar unutarnjih poslova svoj plan je predstavio u kontekstu sukoba u Maliju i pritom naglasio: „Sada vidimo da postoji mnogo situacija, gdje je Europska unija prisiljena na brže reagiranje. I Mali bi bio dobar primjer za angažiranje jedinica EU-a. Vojnu inicijativu na sebe je ipak preuzela Francuska. Političar Michael Gahler, bio je jedan od rijetkih koji se tada zalagao za angažiranje jedinica. „Pritom, ni ja nisam angažman u Maliju zamislio kao borbeni, već u nekoliko etapa, iz pozadine, gdje bi malijske službe postepeno ponovo uspostavile svoju upravu. Tu bi učešće moglo poslužiti ponovno uspostavljanju suvereniteta ili administrativnih struktura. Ali politička volja tada nije postojala“, rekao je Gahler.

“Borbene jedinice EU-a, mogle bi se angažirati u Maliju…”

Glavni problem za brzo angažiranje borbenih jedinica je to što je u mnogim zemljama, članicama EU-a, kao što je recimo Njemačka, neophodna suglasnost Parlamenta. Ali, dok bi odluka za vojnu akciju bila donesena, već bi bilo prekasno. S druge strane, za jedinice za brzo obučavanje, o kojima je govorio de Maiziere, suglasnost Parlamenta nije potrebna.

Veći europski angažman

Kritičari borbenih jedinica neprestano ponavljaju da su one konkurencija NATO savezu i zato predstavljaju skupu paralelnu strukturu. Stručnjak za sigurnosna pitanja, Michael Gahler smatra da to ne predstavlja opasnost za podjele u NATO-u. On polazi od toga da Sjedinjene Američke Države očekuju snažnije europsko vojno sudjelovanje barem kada je riječ o sukobima u i oko Europe: „Amerikanci imaju pravo kad nam poručuju: „Sami se brinite za svoje dvorište“. Evropa, međutim, još uvijek nije sasvim sigurna kako bi doprinos borbenih vojnih snaga trebao izgledati. O tome kakav će biti budući koncept borbenih jedinica, odlučivat će šefovi država i vlada EU-a, najvjerojatnije na sumitu u prosincu.

DW.DE

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Održan sastanak s izaslanstvom kulturnog i sportskog društva Cro Vienna

Objavljeno

na

Objavio

U utorak, 19. rujna 2017., Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske održao je sastanak s predstavnicima kulturnog i sportskog društva Cro Vienna iz Beča: Matom Stojanovićem, predsjednikom, Andrijom Bubalovićem, sportskim direktorom, Stjepanom Pranjićem i Željkom Batarilom, članovima Izvršnog odbora.

G. Batarilo i g. Stajanović su ukratko predstavili rad društva Cro Vienna, koje je prepoznato od mnogobrojnih sportskih institucija i djelatnika te od samog svog osnutka sudjeluje u natjecanju u organizaciji austrijskog nogometnog saveza što mu kao klubu iseljeničkog podrijetla daje poseban značaj.

Uz seniore, u društvu djeluje i juniorska selekcija sa više od dvjesto djece. Naglašeno je da Društvo svojim radom značajno doprinosi očuvanju kulturnog identiteta Hrvata u Austriji a aktivnim sudjelovanjem u okrilju austrijskih institucija značajno doprinosi integriranosti Hrvata u austrijsko društvo.

Državni tajnik Milas zahvalio se na naporima i aktivnostima koje vodstvo Cro Vienne poduzima u promicanju hrvatske kulture i identiteta te je naglasio važnost zajedništva Hrvata u Austriji. Istaknuo je kako Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske želi ostvariti što bolju suradnju sa svim hrvatskim udrugama, organizacijama i institucijama koje djeluju širom svijeta, pa tako i Republici Austriji. „Cilj svih naših zajedničkih napora mora biti očuvanje hrvatskog identiteta te unapređenje odnosa i suradnje domovinske i iseljene Hrvatske“ – rekao je državni tajnik Milas.

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Andrej Plenković s predstavnicima hrvatske zajednice u New Yorku

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer se, prvoga dana svog boravka u New Yorku, sastao s predstavnicima hrvatske zajednice u SAD-u, gdje su njega i ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić došli pozdraviti Hrvati iz New Yorka, Los Angelesa, Houstona, Philadephie, Washingtona.

“Drago mi je da smo prilikom posjeta New Yorku u organizaciji našeg veleposlanstva i konzulata i stalnog predstavništva pri UN-u imali mogućnost susresti se s predstavnicima Hrvata koji žive u SAD-u i to ne samo ovdje u New Yorku nego i iz drugih država.

Čak su došli predstavnici Hrvatskog svjetskog kongresa iz Los Angelesa, Hrvati iz Washingtona, Philadelphie, Houstona, niza gradova”, rekao je Plenković.

“Ovo je trenutak kad želimo okupiti sve one koji žele dati doprinos svojoj domovini”, istaknuo je premijer dodajući kako američki Hrvati to doista čine s puno entuzijazma.

“Rijetke su hrvatske obitelji koje nemaju nekoga na nekom od kontinenata i zato mi je osobno uvijek drago vidjeti tu vrstu topline i želje da i oni više približe sebe domovini, a i da promoviraju Hrvatsku što je to moguće više ovdje u Americi”, rekao je premijer.

Podsjetio je na 25. godišnjicu hrvatskog članstva u UN-u i govor koji je tada održao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, dok su ministrica vanjskih poslova i hrvatski veleposlanik u Washingtonu Pjer Šimunović pozvali Hrvate u Americi na suradnju.

Upitan uoči govora američkog predsjednika Donalda Trumpa što očekuje od njegovog prvog nastupa u Općoj skupštini UN-a, Plenković je rekao kako bi govor trebao ukazati na glavne smjernice američke vanjske politike.

“Trebao bi pokazati na koji način on i njegova administracija vide multilateralizam, način na koji se prilagodio funkcioniranju međunarodnih odnosa i tu očekujem govor koji će nam u ovom trenutku otkriti glavne konture američke vanjske politike koja onda utječe i na sve ostale”, istaknuo je Plenković.

Dodao je kako je znakovito da ovoga puta u New Yorku neće biti njemačke kancelarke Angele Merkel koja je zauzeta izborima, kao ni ruskog i kineskog predsjednika, Vladimira Putina i Xi Jinpina, pa će tako, zaključio je, Trumpov govor biti dominantna tema i sljedećih nekoliko dana.

Obraćanje premijera Plenkovića Općoj skupštini UN-a predviđeno je za četvrtak.

facebook komentari

Nastavi čitati