Što će biti s borbenim jedinicama EU-a?

0

Europska unija od prije nekoliko godina raspolaže jedinicama za potrebe mirovnih misija. Vojnici do sada nisu bili angažirani u vojnim akcijama, ali to bi se ubuduće moglo promijeniti.

Od 2007. godine dvije borbene jedinice (battlegroups) Europske unije, s oko 1.500 vojnika nalaze se u stanju pripravnosti. Polugodišnjom rotacijom, smjenjuje se sastav vojnika zemalja članica EU-a. Multinacionalne jedinice zamišljene su kao brze borbene jedinice, a sposobne su i za dugoročne misije. Za sada one još nisu bile angažirane.

Sukoba, koji pogađaju Europu, u Europi i njezinom susjedstvu, međutim, ne nedostaje. Je li možda koncept od samog početka bio pogrešan? Ne, kaže zastupnik Europskog parlamenta i glasnogovornik Europske narodne stranke, Michael Gahler u intervjuu za Deutsche Welle i dodaje: „Mi moramo biti u stanju odgovoriti na izazove. Ukoliko se politička volja – kada je riječ o angažiranju borbenih jedinica – ne iskristalizira, onda se prije ili kasnije mora postaviti pitanje, da li bi nešto trebalo mijenjati?“

Nadopuniti, ne ukidati

Pritom, malo tko želi ukinuti borbene jedinice. One Europljanima služe kako bi svijetu pokazali da i oni imaju svoje vojne snage za krizne događaje i kao određenu protutežu Amerikancima, koji u NATO savezu imaju glavnu riječ. Ali svi su složni da ubuduće ne može biti kao do sada. Na sastanku ministarskog vijeća, održanom u travnju u Luksemburgu, njemački ministar obrane Thomas de Maiziere spomenuo je mogućnost da jedinice EU-a ne budu korištene samo kao borbene, već i kao „jedinice za brzu obuku“, ili za potrebe UN-a, za „promatranje, savjetovanje i pomoć.“

Ta se ideja svidjela Patricku de Rousiersu, predsjedniku Vojnog komiteta EU-a. O njemačkom prijedlogu francuski general je rekao: „On je poslužio kao katalizator u diskusiji, da se utvrdi koliko daleko su zapovjednici stožera spremni ići. U svakom slučaju postoji spremnost da se ide naprijed, kako bi se povećala sposobnost raegiranja Europske unije na krize.“

Kriza u Maliju kao test

Njemački ministar unutarnjih poslova svoj plan je predstavio u kontekstu sukoba u Maliju i pritom naglasio: „Sada vidimo da postoji mnogo situacija, gdje je Europska unija prisiljena na brže reagiranje. I Mali bi bio dobar primjer za angažiranje jedinica EU-a. Vojnu inicijativu na sebe je ipak preuzela Francuska. Političar Michael Gahler, bio je jedan od rijetkih koji se tada zalagao za angažiranje jedinica. „Pritom, ni ja nisam angažman u Maliju zamislio kao borbeni, već u nekoliko etapa, iz pozadine, gdje bi malijske službe postepeno ponovo uspostavile svoju upravu. Tu bi učešće moglo poslužiti ponovno uspostavljanju suvereniteta ili administrativnih struktura. Ali politička volja tada nije postojala“, rekao je Gahler.

“Borbene jedinice EU-a, mogle bi se angažirati u Maliju…”

Glavni problem za brzo angažiranje borbenih jedinica je to što je u mnogim zemljama, članicama EU-a, kao što je recimo Njemačka, neophodna suglasnost Parlamenta. Ali, dok bi odluka za vojnu akciju bila donesena, već bi bilo prekasno. S druge strane, za jedinice za brzo obučavanje, o kojima je govorio de Maiziere, suglasnost Parlamenta nije potrebna.

Veći europski angažman

Kritičari borbenih jedinica neprestano ponavljaju da su one konkurencija NATO savezu i zato predstavljaju skupu paralelnu strukturu. Stručnjak za sigurnosna pitanja, Michael Gahler smatra da to ne predstavlja opasnost za podjele u NATO-u. On polazi od toga da Sjedinjene Američke Države očekuju snažnije europsko vojno sudjelovanje barem kada je riječ o sukobima u i oko Europe: „Amerikanci imaju pravo kad nam poručuju: „Sami se brinite za svoje dvorište“. Evropa, međutim, još uvijek nije sasvim sigurna kako bi doprinos borbenih vojnih snaga trebao izgledati. O tome kakav će biti budući koncept borbenih jedinica, odlučivat će šefovi država i vlada EU-a, najvjerojatnije na sumitu u prosincu.

DW.DE

facebook komentari