Pratite nas

‘Što fali Ognjištima?’

Objavljeno

na

Čovječanstvo koristi vatru već tisuće godina – i još uvijek milijarde ljudi vatru koristi kao u kamenom dobu, na otvorenom ognjištu. Međunarodne organizacije žele pomoći, ali je pitanje: mogu li?

Nedavno je u Bonnu održan Međunarodni forum za korištenje energije pri kuhanju. Za stotinjak sudionika, od predstavnika međunarodnih humanitarnih organizacija pa do proizvođača peći, priređena je i večera pripremljena na roštilju.

To je, u blagostanju Europe i svima nama koji smo navikli na centralna grijanja i štednjake u kuhinji, bio i podsjetnik, zašto su se uopće okupili. Roštilj i priprema hrane na otvorenoj vatri je nama tek razonoda u ljetnim danima. Za oko tri milijuna stanovnika naše planete, takav način korištenja vatre je još uvijek – svakodnevnica. Čitavo ognjište se zapravo sastoji od samo tri kamena postavljena oko vatre u prostoru u kojem se živi.

Nawa Ray Dhakal je jedan od sudionika foruma i njegova majka, kao i njegova baka u rodnom Nepalu su svakog dana satima bile zaposlene održavanjem vatre na kućnom ognjištu. “Morale su odlaziti veoma daleko kako bi sakupile ogrijev”, svjedoči Ray Dhakal. Zato je bilo dobro gotovo sve što koliko-toliko gori.

Otvoreno ognjište u Sudanu U mnogim dijelovima svijeta, to je jedini ‘štednjak’: tri kamena oko vatre na kojima je postavljen lonac s objedom.

Dim i bolest ukućana

“Uglavnom je u kući bilo veoma zadimljeno, tako su i one patile od mnogih bolesti, kašlja i bolesti dišnog sustava pa do nadražaja očiju”, kaže on. Ray Dhakal je danas zamjenik direktora Centra za promociju alternativne energije Nepala i želi pomoći milijunima svojih sunarodnjaka koji i danas žive istim životom kao njegova majka i baka.

Sa njim se slaže i Maria Neira, direktorica odjela za javno zdravlje i okoliš Svjetske zdravstvene organizacije (WHO): “Sigurna energija i pravo na čisti zrak svaki dan je od presudnog značaja za naše zdravlje i zato se moramo boriti za to.”

Stručnjacima okupljenima u Bonnu nije bilo teško nabrojati sve nedostatke takvog pradavnog načina korištenja vatre: ne samo da je štetno za zdravlje, nego je i upravo beznadno neučinkovito. To znači i da se sve više vremena mora provoditi u sakupljanju ogrijeva. Stručnjaci humanitarnih organizacija su izračunali kako se tako, svakog dana, u svijetu sagorijeva više od tri milijuna tona drva za potpalu – sa svim posljedicama koje one znači za okoliš i emisiju ugljičnog dioksida. I povrh toga, u tom ogrjevu u kućnom ognjištu često završava i smeće koje, poput plastike, sagorijevanjem stvara opasne tvari.

Priprema objeda u Africi Jest da dimi – ali i tjera komarce. Zato se tradicionalno oko ognjišta sakuplja čitava obitelj i prijatelji.

Svatko ga ima i “funkcionira” svugdje

Ali realnost u mnogim kolibama Azije, Afrike ili Južne Amerike izgleda posve drugačije: čak i kad je riječ o dimu, u vlažnim predjelima se tamošnjim stanovnicima on čini kao manje zlo od komaraca i brojnih kukaca sa kojima nekako treba izaći na kraj. Druga je prednost da otvoreno ognjište pruža i toplinu za sve ukućane, a povrh toga stvara i svjetlost – nešto što zatvorena peć ne može ponuditi.

Ipak, ključni argument u toj teškoj borbi protiv otvorenog ognjišta jest – ono je potpuno besplatno i svatko može nekako zapaliti vatru, postaviti par kamenja oko njega i početi kuhati objed.

Zato i Anna Ingwe, odrasla na selu u Tanzaniji, priznaje kako je ženama u takvim domaćinstvima teško objasniti da se moraju brinuti za vlastito zdravlje: “Kupiti ili ne kupiti peć nije samo pitanje možete li si to priuštiti ili ne. To je više od toga. Tu je i pitanje prioriteta. Kad majka i ima nešto novaca, možda joj je beba bolesna ili dijete nema cipele da ide u školu. Sve ovisi o tome što se prvo treba nabaviti.”

Peć i štednjak, očito, nije baš osobito visoko na tom popisu obiteljskih prioriteta. Cilj ovog foruma je ipak do godine 2020. osigurati 100 milijuna peći za stanovnike koji još uvijek kuhaju na otvorenim ognjištima.

DW

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Grčka će modernizirati svoju flotu F-16, Hrvatskoj nude 12 zrakoplova u starijoj verziji

Objavljeno

na

Objavio

Američki State Department odobio je paket nadogradnje F-16 zrakoplova Grčkih (Helenskih) zračnih snaga za koji se pretpostavlja da bi Grčku koštao oko 2,4 milijarde dolara.

Konkretno, tim bi se paketom nadogradila grčka flota F-16-ica u Block 30, Block 50, Block 52+ i Block 52+ Advanced konfiguracijama, a svi bi se nadogradili na najnoviju F-16V (Viper) konfiguraciju.

Prema američkoj Agenciji za obrambenu suradnju, u paketu su ponuđene sve nužne komponente da se 123 F-16C i F-16D borbena zrakoplova (od ukupno 155 koliko ih se nalazi u sastavu Grčkih zračnih snaga prema podacima World Air Forces) moderniziraju na F-16V standard koji je kompanija Lockheed Martin prvi put predstavila 2012. godine. To znači da bi po zrakoplovu Grčka modernizaciju platila nešto manje od 20 milijuna dolara, piše Defense news, prenosi jutarnji list

– Ova nadogradnja bi Grčkoj pomogla da odvrati potencijalne regionalne prijetnje, da ojača svoju obranu i da provodi protu-terorističke operacije – stoji u objavi Agencije za obrambenu suradnju.

Ova vijest objavljena je tijekom posjeta grčkog premijera Aleksisa TsiprasaWashingtonu, gdje se se susreo s predsjednikom SAD-a, Donaldom Trumpom. Američki predsjednik, poznat po oštroj kritici država članica NATO pakta koje ne troše najmanje 2% svojeg BDP-a na obranu na što ih pakt obvezuje, očekivano je pohvalio Grčku zbog želje da modernizira flotu.

– Oni moderniziraju flotu svojih F-16 zrakoplova. A to je fantastičan zrakoplov – rekao je Trump prije sastanka s Tsiprasom, a prenosi Drive Warzone.

Ako do modernizacije zaista dođe grčki F-16 dobili bi novi APG 83 aktivni elektronički radar (AESA), nove kompjutore, nove sustave navigacije, nove multifunkcionalne displeje, napredniji sustav podatkovne veze i tako dalje…

Inače, na F-16V standard već se počela modernizirati flota F-16-ica Zračnih snaga Tajvana, a nova 22 F-16V naručio je Bahrein koji će to u kompletnom paketu opreme i obuke platiti 2,78 milijardi dolara.

Na kraju, podsjetimo da su i Grčka i SAD dale ponude za prodaju 12 borbenih zrakoplova Hrvatskoj, uz to da su Grci ponudili F-16 Block 30 varijantu, dok su Amerikanci ponudili potpuno novu F-16 Block 70/72 varijantu, vrlo sličnu gore spomenutom F-16V standardu na koji bi se nadogradili grčki lovci. Uz njih su pondu dali i Izraelci (riječ je, navodno, o njihovim Barak i Braaket varijantama F-16 zrakoplova) te Šveđani koji su ponudili svoje JAS 39 Gripene C/D.

Vojni analitičar Jan Ivanjek za Globus je procijenio da bi u slučaju da Hrvatska kupi grčke F-16-ice, naša država osigurala prevlast u zraku na 10 do 15 godina, nakon čega bi njihovu eventualnu modernizaciju na F-16V standard platila do 50 milijuna dolara po komadu. Novi američki F-16 block 70/72 borbeni zrakoplovi bi pak Hrvatsku koštali oko 90 milijuna dolara po komadu, s obukom i logistikom, procjenuje Ivanjek.

 

F-16 Block 70 pruža Hrvatskoj apsolutnu zračnu dominaciju za narednih 40 godina

facebook komentari

Nastavi čitati

Razgovor

Stier: Posjet će otvoriti nove perspektive za naše tvrtke koje rade na ruskom tržištu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u službenom je posjetu Rusiji gdje je u Sočiju održala sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Prvi je to službeni posjet jednog hrvatskog predsjednika Ruskoj Federaciji od 2009. Nakon razgovora potpisan je niz zajedničkih akata između dvije države koji bi trebali poboljšati odnose dviju država.

Više o ovom susretu i hrvatsko-ruskim odnosima u Studiju 4 govorio je saborski zastupnik HDZ-a Davor Ivo Stier. “Mislim da je jako dobro da je došlo do susreta na ovoj razini. Intencija je bila da otvorimo i proširimo jedan kanala dijaloga s Ruskom Federacijom. Jasno, u taj dijalog ulazimo s pozicije članice Europske unije i NATO-a, ali isto tako želimo uvažavati ulogu koju Ruska Federacija ima na međunarodnoj sceni, pogotovo na jugoistoku Europe.

Naravno, nije tu samo pitanje sigurnosne situacije. Ima tu niz pitanja, gospodarskih i tako dalje. Dakle, taj kanal je potreban i potvrđen je posjetom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović”, rekao je Stier.

Govorilo se i o očekivanjima od gospodarskog foruma u Moskvi, za koji vlada veliki interes s obje strane i očekuju se konkretni rezultati. Radi se dosad o najjačem gospodarskom izaslanstvu koje prati predsjednicu, a uz predstavnike 90-ak hrvatskih tvrtki s ruske strane je potvrđeno sudjelovanje 245 tvrtki. Stier je istaknuo kako taj forum može otvoriti nove perspektive za naše tvrtke koje rade na ruskom tržištu.

Rekao je i da je rusko tržište od oko 140 milijuna stanovnika iznimno važno za hrvatske tvrtke te da je dobar pokazatelj za to rast izvoza u prvih sedam mjeseci od 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. “Postoji jedno područje koje nije obuhvaćeno sankcijama, tu postoje legitimni interesi i mislim je je s te strane ovaj posjet važan pogotovo jer se na tržištima poput ruskog jako gleda kakvi su politički odnosi. Kada se vidi da je šeficu hrvatske države primio predsjednik Putin to je isto jedan politički signal i gospodarskim subjektima, kazao je. “Alternative dijalogu nema i dobro da je Hrvatska išla ovim putem. Meni je drago da je došlo do ovakvog razgovora na najvišoj razini”, istaknuo je.

Bilo je riječi i o sektoru energetike. Putin je u jučerašnjem razgovoru istaknuo da je Hrvatska je veliki uvoznik ruskih naftnih derivata, da je prošle godine kupila je 350 tisuća tona nafte te da Rusija zadovoljava gotovo pola hrvatskih potreba za plinom. “Za Hrvatsku je to od strateške važnosti. Hrvatska država ima interes da se izgradi LNG terminal. On je važan zbog geostrateških prilika, zbog diverzifikacije nabave plina i razvijanja tržišta. Hrvatska mora na tome ustrajati”, rekao je.

Kad je riječ o Agrokoru, očekivalo se da će to biti jedna od glavnih tema, međutim sudeći prema izjavama, to i nije bilo baš tako, rečeno je. Putin je samo rekao da na hrvatskom tržištu uspješno djeluju ruske banke te da Sberbank i VTB sudjeluju u programu financijskog ozdravljenja Agrokora. “Nije neočekivan takav scenarij. Nije to forma gdje ćete vi ući dublje u razgovor o takvoj problematici”, komentirao je ovo vruće pitanje Stier.

Govorilo se i o tome da je predsjednica RH predsjedniku Putinu ponovila ono što je već rekla u Varšavi vezano uz Inicijativu tri mora, a to je kako ona nije usmjerena niti protiv Rusije, niti Njemačke, a niti Europske unije. Bilo je riječi i o ukrajinskoj krizi, a jedna od tema bio je i problem onečišćenja za koje je odgovorna rafinerija u Slavonskom brodu, a koja je u vlasništvu ruske kompanije Zarubežnjeft.

“Sama činjenica da je do ovog sastanka došlo i da će doći do uzvratnog posjeta pokazuje da imamo tu dinamiku posjeta na visokoj razini i to je upravo ono što smo htjeli, a to je imati otvoren kanal komunikacije s Ruskom Federacijom na najvišoj razini. Rusija je veliki igrač na svjetskoj sceni, a nas pogotovo zanima stabilnost jugoistoka Europe i zbog toga moramo imati otvoreni kanal s Ruskom Federacijom”, naglasio je Stier.

Predsjednica: Predstavila sam Putinu Inicijativu triju mora i pozvala ga u Hrvatsku

facebook komentari

Nastavi čitati