Pratite nas

Što hrvatskim emigrantima najviše nedostaje u tuđini?

Objavljeno

na

‘Jedino što mi fali je sarma, burek, brudet, pašticada’, kaže jedan ‘Meksikanac’.

Što hrvatskim emigrantima najviše nedostaje u tuđini? Odgovore svakodnevno daju članovi najposjećenijeg hrvatskog foruma  Forum.hr-a. Odabrali smo neke od njih.

Hrvatska

Dunja s juga u Danskoj je nekoliko godina. ‘Nedostaje mi sunce i lijepo vrijeme. Nedostaje mi miris moga grada i odlasci k mami na nedjeljni ručak.

Nedostaju mi prijateljice i druženje s njima. Znam, postoji mail, postoji Skype, ali to nije isto što i naša druženja uz kavu poslije posla, petkom pizza i kino, subotnja popodnevna bicikliranja, nedjeljna druženja uz palačinke, časopise i trač partiju. Volim kad mi pišu o tome kako žive, kako im djeca rastu, što im se događa na poslu, koje su filmove gledale i slično, ali onda još više uviđam koliko mi nedostaju i koliko sam zapravo ovdje osamljena.’
Antemarineitor se javio iz dalekog Meksika. ‘Jedino što mi fali je sarma, burek, brudet, pašticada, itd. A kad pomislim ponekad da je ovdje nešto loše, pogledam preko interneta dnevnik HRT ili Nove i odmah shvatim da sam sretan čovjek već samim tim što tamo ne živim već 13 godina.’
Noaccount živi u Njemačkoj. ‘Meni fali u subotu ujutro listati Jutarnji i Večernji uz kavicu. Tj., taj mali ritual. Ali volim njemački običaj odlaska na doručak.’
Iz Njemačke se, poprilično nezadovoljan i kritičan, javio i Žohar.
‘Ne gine mi Njemačka, a sanjam o jugu’
‘Navikavanje? Nema ga. U principu što si duže to ti je gore u Njemačkoj. U početku imaš nešto materijala za znatiželju, kasnije ništa, samo tupa egzistencija. Ali postoji bitna razlika između kontinentalnih Germana i romanskih naroda. Sa germanima ti treba godine da bi uspostavio neku intimnost. Oni žive kao autisti. I među sobom imaju površnu, formalnu interakciju. Potpuno su kapitalistički brainwashed, žive samo sa pozicije koristi i eficijence i vrlo lako ih je zavesti da prihvate uloge koje im dodjeljuje sistem. U firmama rade kao da su njihove. Na ulici nema potrebe za pandurima, građani budno motre dali je sve pravno korektno. Što su mlohaviji po naravi to su žustriji u pravnom predikovanju.
Egoizam je postao uobičajeni princip življenja i nije nikakva sramota biti šup*ina. (…) Uvijek nešto moraliziraju, motre da li si se držao fairplaya i to u najsitnijem detalju, to im je važnije od igre. Humor ili ne razumiju ili ga moralno preispituju. Na spontane situacije koje pokreću čovjeka ne reagiraju, gledaju tupo i provjeravaju prvo da li je povrijeđeno neko pravilo ili da li je dovoljno svrsishodno. Dužnost koja im je povjerena je iznad svega, iznad svake ljudskosti. Biti ponesen, nema toga među Germanima, uvijek kontrola, prije svega ostalog. Mnogi glume kao da su u društvenom transu, a ono samo ispunjavaju svoju dužnost, misleći da se u tome sastoji party. Ili sruče u sebe litre piva i uglavnom prespavaju događaj. Sve mora bit jasno odvojeno, sve ima striktnu granicu, oštra dinstinkcija, nema miješanja među stvarima, razračunavaju se poslije večere u restoranu u cent, nema miješanja i među ljudima, nitko se ne uživljava u druge, ko automati. Sve je to super za jednu državu pčela ili mrava, ali za čovjeka sa zdravim doživljajnim aparatom. U tome i leži politička moć Njemaca. o takvom pokornom stanovništvu sanja svaki diktator. Politička moć, ali ne i osobna. Ne znam tko bi se od nas mijenjao: “danak u krvi”, prodaš erekciju za dobra kola i red. Biti tako mlohav i beskrvan i uz to uvijek budan. Ja bih se vratio u Hrvatsku u kojoj sam živio od rođenja 20 godina, ali me Hrvati neće, posto su mi preci pravoslavci. Srbija mi je strana kao i svaka druga zemlja. tako da mi ne gine Njemačka, a sanjam o jugu.’
Hrvati, nedostajete im!
A nekima nedostaju i hrvatski dečki! Tako miss blondie piše da joj najviše fale – visoki i zgodni frajeri. ‘Ovdje teško takvog vidjeti pa meni kao visokoj curi sline cure kad dođem preko ljeta u Dalmaciju, a srce se stisne od tuge kad se vratim’. S njom se složila i Cicka. ‘Mda, i meni fali tu i tamo koji dobroizgledajući pripadnik muškog roda za promatranje. Možda je nešto bolje na jugu, ali ovdje na sjeveru Švedske situacija je prilično otužna. U skoro godinu dana vidjela sam dva prava komada, a za jednog se poslije ispostavilo da je fetivi Amer iz Alabame’.
Dustflower piše: ‘Fali mi onaj splitski moment koji se ne može nigdje drugdje doživjeti. Fale mi i zagrebačke biciklističke staze. Domaći prošek i škampi na buzaru’.
InterMezzo se javlja iz američke Floride. ‘Fali mi… nećete vjerovati – plac, kao Dolac, Trešnjevački, Branimirov… i sl. Gdje možeš kupiti svježe sireve, vrhnje, voće, povrće i to… Ovdje u Floridi ništa slično.’
I tako dalje. Nekima nedostaju Vegeta i svježi kruh, nekima kvalitetnija voda. Ali balans između nostalgije i potrebe za normaln(ij)om egzistencijom ipak uglavnom prevaže na stranu egzistencije.
Zoran Stupar/croexpress

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

(VIDEO) Verbalni okršaj Marasa i Radina u Saboru: Kaj ćeš ti meni govoriti da sjednem!?

Objavljeno

na

Objavio

Tijekom današnje sjednice Sabora došlo je do svađe SDP-ova Gordana Marasa s Furiom Radinom koji danas predsjeda saborskom sjednicom.

Maras je pokušavao odgovoriti ministru obrane Damiru Krstičeviću, koji ga je, među ostalim, pitao da li je služio vojni rok.

Radin Marasu nije dopuštao da se za to koristi institutom povrede Poslovnika tvrdeći da to ne može učiniti na izlaganje ministra.

Maras je odbijao sjesti nakon što mu je Radin uskratio riječ i dao riječ Željku Glasnoviću.

I HDZ-ovi zastupnici su Marasu  iz klupa također dovikivali da sjedne. “Neću sjesti! Kaj ćeš mi ti govoriti da sjednem?”, govorio je Maras no na kraju je sjeo. Iako je još jednom dignuo ruku da se javi za riječ, to mu nije bilo dozvoljeno.

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Kolinda Grabar-Kitarović sastala se s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevom

Objavljeno

na

Objavio

Na početku drugog dana posjeta Rusiji, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastala se s premijerom Dmitrijem Medvedevom.

Nakon što se jučer sastala s kolegom Vladimirom Putinom, koji je prihvatio poziv da posjeti Hrvatsku, danas je očekuje i niz drugih susreta. Tako će se sastati s predsjednicom gornjeg doma ruskog parlamenta Valentinom Matvijenko i poglavarom Ruske Pravoslavne Crkve Kirilom.

“Rusija i Hrvatska prepoznaju značaj dijaloga naših crkava i nužnost zaštite kršćana u svijetu. U vjerskim zajednicama vidim partnere u jačanju pozitivnih društvenih vrijednosti u današnjem svijetu, izloženom posljedicama ratnih razaranja i migracija, ali i s krizama koje proizlaze iz gubitka univerzalnih duhovnih vrijednosti”, rekla je predsjednica uoči susreta s Kirilom.

Na forumu u Moskvi 90 hrvatskih i 245 ruskih tvrtki

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović predvodi delegaciju od 90-ak hrvatskih tvrtki koje će sudjelovati na rusko-hrvatskom gospodarskom forumu u četvrtak poslijepodne u Moskvi u sklopu službenog posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Ruskoj Federaciji.

Burilović je izjavio uoči puta u Moskvu da je rusko tržište od oko 140 milijuna stanovnika iznimno važno za hrvatske tvrtke te da je dobar pokazatelj za to rast izvoza u prvih sedam mjeseci od 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2016.

Prema njegovim riječima, najveći dio tog izvoza odnosio se na lijekove, kozmetiku, strojeve i opremu, električne transformatore i neke vrste brodova. Međutim, upozorio je da unatoč rastu izvoza hrvatsko gospodarstvo još ne ostvaruje potencijale na ruskom tržištu te da sankcije EU Rusiji donose poteškoće u poslovanju, posebice za prehrambene i poljoprivredne proizvode.

Velik dio razgovora hrvatske predsjednice i ruskog čelnika Vladimira Putina u srijedu u Sočiju bio je posvećen upravo unapređenju gospodarskih odnosa. Putin je izvijestio da su na sastanku razmatrali konkretne mjere za unapređenje suradnje, posebice na području gospodarstva.

Prošle godine je robna razmjena iznosila 807 milijuna dolara, a u prvoj polovici ove godine porasla je za 64 posto, rekao je Putin. “Smatramo da ove godine imamo priliku vratiti robnu razmjenu na razinu kakva je bila prije krize”, kazao je ruski predsjednik.

Predsjednica je istaknula nakon sastanka s Putinom da je Rusija Hrvatskoj važan gospodarski partner te svakako želi nastaviti jačati bilateralnu gospodarsku suradnju. S obzirom na to da Rusija pokazuje velik interes za ulaganja u području energetike, upoznala je Putina s nizom zakonodavnih promjena u Hrvatskoj koji je omogućio lakše i sigurnije investiranje liberalizacijom tržišta električne energije, nafte i plina.

Jučer potpisani Nacrt memoranduma o razumijevanju u području gospodarske suradnje na tržištima trećih država također će pridonijeti unapređenju suradnje, izjavio je Putin i dodao da su velika očekivanja i od gospodarskog foruma u Moskvi, za koji vlada velik interes s obje strane i očekuju se konkretni rezultati.

Riječ je o najjačem gospodarskom izaslanstvu koje je dosad pratilo predsjednicu. Uz predstavnike 90-ak hrvatskih tvrtki s ruske strane potvrđeno je sudjelovanje njih 245.

Predsjednica: Predstavila sam Putinu Inicijativu triju mora i pozvala ga u Hrvatsku

facebook komentari

Nastavi čitati