Pratite nas

BiH

Što je s dvije optužnice za genocid nad Hrvatima u BiH?

Objavljeno

na

„Nedostaje jedan narod u pola zemlje. Hrvati u BiH su pred fizičkim iskorjenjivanjem“,upozorio je nedavno u Vatikanu banjalučki biskup dr. Franjo Komarica. Ova izjava, ali i današnje presude u slučaju međusobnih tužbi Hrvatske i Srbije za genocid pokrenuli su pitanje kako definirati stradanje Hrvata u BiH tijekom Domovinskoga rata? Je li nad Hrvatima u BiH počinjen genocid kao najteži oblik zločina koje poznaje čovječanstvo ili se njihova masovna stradanja mogu svesti na razinu zločina protiv čovječnosti.

Pitanje genocida, njegovo dokazivanje i bespotrebna uporaba izraza često ulaze u sferu politike, a rijetko u sferu pravde i prava, piše Hrvatski medijski servis. S druge strane nadležni sudovi su letvicu podigli visoko glede dokazivanja namjere i provedbe genocida. No, na koji način su pravne instance tretirale, ili i dalje tretiraju pitanje genocida nad Hrvatima u BiH?

Trajno uklanjanje

Našoj javnosti je malo ili gotovo posve nepoznato da se trenutačno u Haaškome sudu vode dva sudska procesa u kojima se optuženima između ostaloga sudi i za genocid nad Hrvatima u BiH. Riječ je o slučajevima protiv srpskoga političkoga i vojnog vodstva – Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

U slučaju protiv Karadžića već u prvoj točki optužnice tereti ga se da je u dogovoru s drugima planirao, poticao, naredio, pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih, vjerskih skupina Bošnjaka i Hrvata u BiH. U optužnici se nadalje navodi da je sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu da se Bošnjaci i Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo.

Drugi dio optužnice za genocid odnosi se na Srebrenicu. U optužnici protiv Ratka Mladića, također, su dvije točke za genocid. U prvoj se i Mladić tereti da je od 12. svibnja 1992. do 30. studenoga 1995. sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu koji je imao za cilj trajno uklanjanje Bošnjaka i Hrvata u BiH. Riječ je o najnovijoj optužnici protiv Mladića koju je prihvatilo Sudsko vijeće.

Pitanje genocida nad Hrvatima u BiH trebalo je biti tretirano i pred drugom sudskom instancom – Međunarodnim sudom u Haagu, a u prvobitnoj tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije. No bošnjački pravni tim jednostrano je iz tužbe izbrisao Hrvate, iako su je oni djelomice financirali kroz federalni proračun. Sud je na kraju prihvatio da je genocid počinjen isključivo na lokalnom području Srebrenice, dok masovne zločine s početka rata 1992. godine nije okarakterizirao kao genocid. Hrvatska tužba protiv Srbije, također, se nije bavila pitanjem genocida nad Hrvatima u BiH, nego isključivo nad Hrvatima u Hrvatskoj.

Uništeni tragovi postojanja

Unatoč tome predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnog društva dr. Zvonimir Šeparović drži kako događaji na područjima RS-a tijekom 1992. godine imaju elemente genocida. Navodi se i podatak o 200.000 Hrvata koliko ih je prije rata živjelo na područjima RS-a, a koji su danas svedeni na 10.000. Prema izvješćima promatrača najveći dio ih je protjeran, dio je ubijen, dio zatvaran u koncentracijske logore, jedan dio mučen, a još se traga za velikim brojem nestalih.

Prema izvješćima uništena su cijela sela u kojima su nekada živjeli Hrvati, a u velikom djelu gradova je zametnut bilo kakav trag da su u njima do 1992. godine živjeli i pripadnici hrvatske nacije. Drugi dio pravnih stručnjaka ističe, kako bez obzira na masovnost i strahote navedenih zločina, nema dovoljno elemenata da bi se utvrdila namjera i provedba genocida – istrebljenja Hrvata s područja RS-a.

Inače, na području bivše Jugoslavije Haaški sud je teretio i presuđivao kada je u pitanju genocid isključivo u slučajevima srpskih optuženika na području BiH. Zločini počinjeni u ostalim ratovima ne uključuju genocid, nego zločine protiv čovječnosti: bošnjačko-hrvatski sukob, rat u Hrvatskoj, rat na Kosovu. Dokaže li se genocidna namjera i provedba istrebljenja, Hrvati u BiH bi bili jedan od rijetkih naroda u planetarnim okvirima gdje je sud utvrdio da je nad njima počinjen genocid.

Što je genocid?

Zločin genocida uključuje namjeru i provedbu potpunog ili djelomičnog uništenja nacionalne, etničke, vjerske ili rasne skupine. Da bi se određeni zločin sveo pod genocid nije dovoljno utvrditi masovno ubojstvo, nego i namjeru uništenja te skupine. Primjerice Staljinova masovna pogubljena političkih neistomišljenika nisu genocid, a Staljinovo izgladnjivanje Ukrajinaca (Gladomor) mnogi eksperti i državni parlamenti svrstavaju u zločin genocida.

Neki od genocida su Holokaust – nacističko uništenje europskih Židova u Drugom svjetskom ratu, turski genocid nad Armencima koncem 19. i početkom 20. stoljeća, genocid u Srebrenici 1995., genocid Hutua nad Tucijima u Ruandi tijekom 1994. godine. Događaji od prije nekoliko godina u sudanskoj pokrajini Darfur, gdje je arapska vlada vršila sustavne zločine nad afričkim narodima prema izvješćima promatrača imala su obilježja genocida. No, neki i od navedenih genocida i danas izazivaju prijepor. Primjerice američki intelektualac Noam Chomsky niječe da su zločini u Srebrenici dosegli razmjere genocida, a Ankara ni danas ne priznaje genocid nad Armencima.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

EU poručila: Izmjene Izbornog zakona se moraju provesti do izbora 2018. godine

Objavljeno

na

Objavio

Bosna i Hercegovina nije mogla čuti ključne poruke Europske unije nakon sastanaka ministara vanjskih poslova zemalja članica unije u Luxembourgu o tome da se u zemlji moraju promijeniti odredbe Izbornog zakona kako bi se održali izbori sljedeće godine što je posve suprotno tvrdnjama visokih dužnosnika Stranke demokratske akcije da se izborni mogu održati i provesti i bez preinake po apelaciji Bože Ljubića, piše Večernji list BiH.

“Vijeće očekuje od BiH da unutar potrebnih rokova reagira na presudu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na konkretne izborne odredbe federalnog Doma naroda.

Vijeće smatra da se izbornoj reformi treba pristupiti u duhu konsenzusa i dijaloga kao važnom pitanju, te također poziva BiH da provede preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (OESS-ODIHR) kako bi se približila europskim standardima, poboljšavanjem demokratskog procesa budućih izbora”, kaže se u zaljučcima Vijeća za vanjske poslove na kojemu je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Burić-Pejčinović, piše Večernji List.

Ustavni sud BiH je 28. prosinca prošle godine prihvatio aperlaciju Bože Ljubića, koji je u žalbi dok je bio predsjedatelj Zastupničkog doma naveo da je neustavna odredba da se iz svih županija u FBiH bira najmanje jedan pripadnik konstitutivnih naroda, bez obzira na brojnost pripadnika pojedinih konstitutivnih naroda u toj županiji. Ustavni sud je prihvatio navode Bože Ljubića da ne mogu jednak broj izaslanika za Dom naroda dati Bosansko-podrinjska županija s 23 Hrvata i Posavska županija koja ima oko 33.000 Hrvata. Na taj su način u dva navrata ključne hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj Hrvata izbačene iz vlasti. No, u SDA ne smatraju kako je potrebno promijeniti Izborni zakon, a njihov visoki dužnosnik Šefik Džaferović lak je ustvrdio kako to nije uvjet za održavanje, ali niti provedbu odredbi izbora,

“Mi trebamo ozbiljno raditi na izmjenama Izbornog zakona, ali, ako do toga i ne dođe, izbori 2018. godine će se održati. Nema razloga da bude drukčije. I do sada smo pokušavali provesti neke odluke, ali izbori nikada nisu dovođeni u pitanje, osim u slučaju Mostara. Međutim, konkretna situacija vezana za odluku Ustavnog suda po apelaciji gospodina Ljubića nije ni slična onoj vezanoj za Mostar”, rekao je Džaferović. No, zanimljivo je da je odluka Ustavnoga suda o Mostaru apsolutno identična situaciji u Mostaru jer su hrvatske stranke prosvjedovale upravo zbog neproporcionalnosti vrijednosti glasova birača za izbor vijećnika u Gradsko vijeća, što je Ustavni sud potvrdio, a uz ostale identična je i formulacija o presudi oko izbora izaslanika za Dom naroda s obzirom da se odredbom o biranju po jednoga izaslanika iz svake županije narušava upravo načelo proporcionalnosti.

Uz način izbora izaslanika za Dom naroda EU je istaknula i kako treba provesti presudu Europskog suda za ljudska prava, koja bi trebala osigurati da se i predstavnici nacionalnih manjina mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH, što sada nije slučaj, ali i da budu birani u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Pri tome sud nije odredio na koji će se način provesti ta odluka. SDA sada ucjenjuje da se ove odredbe ne mogu mijenjati bez provedbe slučaja Sejdić-Finci a za što je potrebna izmjena Ustava BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Policija privela sedam osoba zbog skrnavljenje spomenika braniteljima u Novom Travniku

Objavljeno

na

Objavio

Policija u Novom Travniku privela je u utorak sedam osoba koje su tijekom vikenda sudjelovale u skrnavljenju spomen obilježja braniteljima Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane (HVO), a mediji navode da su vandali bošnjački mladići.

Kako se navodi u priopćenju MUP-a Srednjobosanske županije, novotravnički policajci završili su kriminalističko istraživanje nad sedam osoba u dobi od 19 do 23 godine, koji se terete da su uništili križ sa spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Novom Travniku.

Mladići su priznali da su u noći s petka na subotu srušili spomen križ težak 70 kilograma te su ga odnijeli sa sobom.

Policija je navela inicijale vandala koji su počinili ovaj prekršaj, M.B. rođen 1997., S.L. rođen 1998., H.G. rođen 1998., S.A. rođen 1999., B.R. rođen 1997., M.P. rođen 1994. i M.S. rođen 2000. svi iz Novog Travnika.

Policija će protiv njih Županijskom državnom odvjetništvu u Travniku dostaviti izvještaj o počinjenom kaznenom djelu.

Mediji navode kako su počinitelji bošnjački mladići, te da se radi o kaznenome djelu počinjenom iz mržnje.

Unatoč odlukama, Federacija BiH ne želi vratiti imovinu Katoličkoj crkvi u Travniku

facebook komentari

Nastavi čitati