Connect with us

Komentar

Što znači majorizacija Hrvata tzv. hrvatsko pitanje u BiH?

Published

on

Marko Tokić: Izbor u tijela vlasti BiH ne izražava želju hrvatskoga naroda, nego političkih elita druga dva naroda

Uoči sutrašnjih parlamentarnih izbora u BiH, na kojima će 3.278.908 registriranih birača BiH izravno birati novi sastav tročlanog državnog predsjedništva i Zastupničkog doma parlamenta BiH, razgovarali smo s ravnateljem Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Mostaru profesorom Markom Tokićem o kontekstu smanjenja prava Hrvata u BiH, njihovoj ugroženosti, trenutnom predstavništvu i odnosu Republike Hrvatske prema njima.

Što znači majorizacija Hrvata tzv. hrvatsko pitanje u BiH?

“Hrvatsko pitanje u BiH označava potrebu izjednačavanja prava hrvatskoga naroda s druga dva konstitutivna naroda-Bošnjacima i Srbima i uspostavu ravnopravnih odnosa i jednakih prava i odgovornosti prema državotvornoj zajednici BiH. Ono kao takvo traži politički odgovor, nastojanje hrvatske politike u BiH, zahtijevalo bi i razumijevanje srpskog i bošnjačkoga naroda i njihovih političkih elita, kojega nema, kao i predstavnika takozvane Međunarodne zajednice-kojega jednako tako nema.

Majorizacija je pojam kojim se objašnjava omogućavanje većinskom bošnjačkom narodu u Federaciji BiH da nadglasava i bira pripadnike hrvatskoga naroda u vlast – što je zakonski omogućeno zahvaljujući Međunarodnoj zajednici, pa su takve vlasti navodno legalne iako nisu legitimne, jer ne predstavljaju volju hrvatskoga naroda u BiH.”

Na koji način su Hrvati ugroženi u BiH?

“Konstitutivnost jamči kolektivnu jednakost – tako ju je definirao i Ustavni sud BiH, no očito je da ona nije ostvarena. Izbor u tijela vlasti ne izražava želju hrvatskoga naroda, nego političkih elita druga dva naroda. Osporava nam se pravo na televiziju na hrvatskome jeziku. Stalnom centralizacijom prihoda ionako loš položaj hrvatskoga naroda neprestano se urušava jer su jedine legalne i legitimne vlasti izabrane hrvatskom političkom voljom na kantonalnoj/županijskoj i općinskoj razini (s sve jačom tendencijom i željom da se kantoni/županije ukinu). Ovdje kao napomena Hrvatima iz RH, kantoni su ustavna kategorija (imaju svoj vlastiti ustav) i imaju trodiobu vlasti kao dražavotvorna ustrojbena jedinica.”

Kako su se s godinama smanjivala prava Hrvata u BiH?

hrvati-bih-siroki-brijeg

“Uspostavom Bosne i Hercegovine kao državotvorne zajednice dva entiteta od kojih je jedna republika, a druga federacija (u samom početku navodno dva naroda, što je bilo vidljivo i iz pridjeva koji joj se pridavao hrvatsko-bošnjačka) postavljalo se pitanje uravnoteženja njezine asimetrične strukture: dva entiteta – tri naroda. U tom se smislu otvarao problem takozvane provedbe Daytona kojim se opravdavao svaki potez takozvane Međunarodne zajednice.

Čak je i potpuni proces dekonstitucije hrvatskoga naroda zapravo počeo navodnom uspostavom konstitutivnosti na čitavom prostoru BiH čime se, umjesto ujednačavanja prava naroda, uspostavila njezina današnja nepravedna podjela i udjeli u vlasti-srpski entitet Republika srpska: premijer i 8 ministara Srba, pet ministara Bošnjaka i tri ministra Hrvata; Federacija BiH: premijer i 8 ministara Bošnjaci, pet ministara Hrvati i tri ministra Srbi – dakle, entitet sa srpskom većinom i entitet s bošnjačkom većinom i očito je nepostojanje entiteta s hrvatskom većinom, uz to i u jednom i u drugom entitetu u vlast se ne biraju predstavnici hrvatskoga naroda (one koje je on izabrao, nego njegovi pripadnici koje bira predstavnička većina drugih naroda).

U Federaciji BiH u početku to nije bilo moguće; jer su bili ugrađeni mehanizmi zaštite takvoga nametanja, koji su se načeli takozvanim „Berijevim amandmanima“ iz 2000. godine što je dovelo do pobune hrvatskoga političkog vodstva i hrvatskoga naroda koja se manifestirala kroz otvoreno iskazivanje političke želje (Hrvatska samouprava) kao i njezin politički i miroljubivi karakter (takozvanim samoraspuštanjem HVO-a).

Ovaj autohtoni pokušaj otpora slomila je Međunarodna zajednica i omogućila uspostavu Alijanse (vlast s pripadnicima, a ne predstavnicima hrvatskoga naroda), isti je slučaj i s uspostavom vlasti takozvane Platforme (koja je trenutna vlast u Federaciji BiH), kao što je odobrila dva puta izbor Željka Komšića za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, koji je legalan jer je izborna jedinica Federacija BiH, a svaki birač može birati bez obzira na svoju nacionalnu pripadnost za kojeg od dva člana Predsjedništva će glasovati: hrvatskoga ili bošnjačkoga; a s obzirom na tročetvrtinsku bošnjačku biračku većinu manipulacija je i više nego moguća, no njegov izbor nije legitiman jer to je još uvijek Borjana Krišto koja je na prošlim izborima dobila oko 80% hrvatskih glasova.”

Tko trenutno predstavlja Hrvate u aktualnoj vlasti u BiH?

“U Federaciji BiH pripadnici hrvatskoga naroda, izabrani voljom Zlatka Lagumdžije, zastupnika bošnjačkog naroda i pokojeg hrvatskog zastupnika. Poznata je činjenica da je pet zastupnika bila trećina od sedamnaest – što je potvrdio kao valjano Visoki predstavnik Valentin Inzko, očito, odličan matematičar, iako ovdje moram napomenuti da je ta potrebna trećina nastala isto tako obespravljivanjem Hrvata jer je prije toga bila potrebna natpolovična većina hrvatskih glasova u Domu naroda Federacije BiH. Na državotvornoj razini (BiH) je nešto bolja situacija (osim hrvatskoga člana predsjedništva).”

Jesu li tu moguće promjene i pravednije predstavničko rješenje za Hrvate?

“U BiH je sve moguće, ako to takozvana Međunarodna zajednica želi.”

Kakav je odnos Republike Hrvatske prema interesima Hrvata u BiH?

“Katastrofalan. Sve ove godine gledali su i aplaudirali, poneki i uživali, iako nisu ispunili ni jedino, makar i trivijalno obećanje kako će nas naučiti loviti ribu. Posljedica je dekonstitucija hrvatskoga naroda, njegova politička i stvarna nejednakost s druga dva naroda i iseljavanje.

U zadnje vrijeme se nešto, nadamo se, mijenja. Osobito, ako nije samo u predizborne svrhe, trudi se HDZ (Karamarko i Grabar Kitarović), ali bilo je i nekih naznaka zajedničkoga djelovanja u EU parlamentu (Stier – Picula), kao što moram pohvaliti i izniman državnički potez premijera Milanovića kada je nakon navodno spontanih nereda  odmah ujutro došao u Mostar čime je, vjerujem, spriječio eskalaciju „spontanosti“, ali i „spontani odgovor“ Hrvata.”

Izvor: narod.hr

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Komentar

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Published

on

By

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Continue Reading

Komentar

Andrej Plenković: Dobro je što je predsjednica posjetila Rusiju

Published

on

By

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je sinoć u Bruxellesu da je dobro što je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović otišla u posjet Rusiji.

Rekao je kako je put u Rusiju pripreman posljednjih desetak mjeseci. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić vodila je hrvatsku delegaciju prije dva tjedna u Moskvu, pripremila sadržajno ovaj posjet, sve ono što se odnosilo na gospodarski dio suradnje.

Hrvatska gospodarska komora kao i obično koordinira naše gospodarstvenike koji su zainteresirani za sudjelovanje na gospodarskom forumu, bilo je dvoje ministara iz Vlade, jedna državna tajnica i cijeli tim savjetnika. Mislim da je predsjednica bila sasvim dobro praćena u svojim aktivnostima, istakno je Plenković.

Komentirao je i navodne izjave šefa Sberbanka Hermana Grefa da je lex Agrokor oštetio njegovu banku i da će se boriti za povrat uloženog novca, rekavši kako je ključno da Sberbank stalno sudjeluje u privremenom vjerovničkom vijeću. Ima informacije o svemu što se radi, sudjeluje u procesu donošenja odluka, dolazili su s predstavnicima drugih banaka u Vladu prije donošenja zakona i imali su sav prostor kao i drugi vjerovnici. Bilo bi dobro da Sberbank bude jednako konstruktivan kao i druge banke koje su prije davale kredite Agrokoru, kaže Plenković.

Premijer je rekao da nije znao za podatak da je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) proteklih godina davala kredite Agrokoru u ukupnom iznosu od 905 milijuna kuna. Pročitao sam u medijima i kada se vratim u Zagreb, želim vidjeti cjelinu informacija o odlukama HBOR-a proteklih godina i različitim kreditima koji su davani, rekao je Plenković.

facebook komentari

Continue Reading