Pratite nas

Događaji

Stoljeće priznanja islama u Hrvatskoj – “najuspješnije integracije muslimanske manjine”

Objavljeno

na

Muslimani danas obilježavaju stoljeće službenog priznanja u Hrvatskoj, pa premda čine svega 1,5 posto stanovništva u zemlji, baštinici su najuspješnije integracije muslimanske manjine u Europi, ističu islamski prvaci u Hrvatskoj i stručnjaci.

[ad id=”93788″]

U Hrvatskom saboru 27. travnja 1916. donesen je zakon o priznavanju islama kao ravnopravne vjere na području Hrvatske, četiri godine nakon što je to učinila Austrija i godinu nakon Ugarske. Od drugih europskih zemalja Belgija je to napravila 1974. a Španjolska 1992. godine.

Tim povodom priređeno je niz svečanih manifestacija, a danas će biti održana svečana sjednica Hrvatskog sabora, na kojoj će biti nazočan i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

Nezaobilazan dio hrvatskog identiteta

Prema zadnjem popisu u Hrvatskoj se 62.977 građana izjasnilo kao muslimani. Etnički među njima je najviše Bošnjaka, 27.959, Hrvata 9.647, Albanaca 9.594, „nacionalnih muslimana“ 6704, Roma 5039 i niz drugih etničkih skupina.

Muslimani su u Hrvatskoj organizirani u 15 medžlisa, teritorijalnih jedinica stavljenih od džemata. Najviše vjersko i administrativno tijelo Islamske zajednice (IZ) u Hrvatskoj je Mešihat na čijem je čelu muftija Aziz Hasanović. On je 2012. naslijedio muftiju Ševku Omerbašića, koji je islamsku zajednicu vodio od kraja osamdesetih godina, najprije Hrvatske i Slovenije, a potom Hrvatske do svog umirovljenja.

U važne muslimanske institucije vodstvo IZ ubraja još Islamsku gimnaziju u Zagrebu i Halal Centar, tijelo koji certificira proizvode u skladu s vjerskim načelima.

Hrvatski muslimani, bez obzira koje nacionalnosti, nezaobilazni su dio hrvatskog religijskog, kulturnog i nacionalnog identiteta, što potvrđuju relevantna istraživanja javnosti, ocjenjuje sociolog religije Ivan Markešić u povodu stote obljetnice priznanja islama u Hrvatskoj.

Muslimani su svoj patriotizam iskazali odlučnim i masovnim uključenjem u obranu domovine, izjavio je nedavno muftija Aziz Hasanović i dodao da je u Domovinskom  ratu sudjelovalo 25 tisuća muslimana, od kojih je 1180 njih poginulo.

„Svoju zahvalnost i doprinos nastavili su i nakon rata u izgradnji multikulturalnog, multinacionalnog i multireligijskog društva”, kazao je Hasanović.

Među građanima koji su podrijetlom muslimani, brojni su omiljeni glazbenici, slikari, znanstvenici, sportaši i drugi.

U nizu zapaženih događaja otvorena je i izložba „Modra rijeka, raznobojni pritoci”. Hrvatska kultura treba s razumijevanjem i zahvalnošću primiti izvorne prinose umjetnika bošnjačkih korijena, koji proširuju njezin  profil i obogaćuju joj kreativnu paletu, rekao je Tonko Maroević na njezinu otvaranju i dodao da su se mnogi takvi umjetnici potvrdili u zagrebačkoj sredini i unijeli nezanemarive dionice u tkivo moderne i suvremene hrvatske likovne umjetnosti.

Međutim, napomenuo je, ne može se i ne treba govoriti o cjelovitoj izdvojenoj parceli, o  nekom homogenom isječku iz širega konteksta, jer su zastupljeni slikari izraziti individualci, tako da i u odnosu prema duhovnoj baštini i poticajima iz zavičaja svaki od njih ima vlastitu  mjeru i drugačije proporcije.

Muslimane u Hrvatskoj teško možete prepoznati osim kad idu klanjati, kazao je ovih dana bivši muftija Omerbašić. Obiteljske poslovne i prijateljske veze su učinile da su se oni integrirali u hrvatsko društvo i da nemaju problema, dodao je.

Javnost prema islamu umjereno blagonaklona

Stručnjaci, međutim, ističu i proturječja u prijemu islama u hrvatskoj javnosti, za koje kažu da postoje povijesni i aktualno-politički razlozi.  

Dugogodišnja osmanska vlast stvorila je predodžbu o Hrvatskoj kao „predziđu kršćanstva“, što je pratio izrazito snažan protuosmanski i protuislamski mentalitet novovjekovne hrvatske kršćanske elite i pučke kulture koja se oblikovala pod utjecajem kršćanskog stava o islamu kao krivovjerju kojeg treba izbjegavati pa i istrijebiti, kaže Markešić pozivajući se na vlastita zapažanja i na radove povjesničara, među kojima posebno na one Zlatka Hasanbegovića.

Zahvaljujuću globalizacijskim i sekularizacijskim procesima odnos prema islamu u Hrvatskoj se bitno popravio, iako nije nikada bio potpuno pozitivan, nastavlja.

Hrvatska javnost danas prema islamu i muslimanima iskazuje umjerenu blagonaklonost, osnovni je rezultat istraživanja barometra Instituta Ivo Pilar iz 2015. godine. Predstavljajući rezultate, sociolog s toga instituta Stanko Rihtar ističe da je najveće slaganje javnosti, čak tri četvrtine ispitanih, oko anketne tvrdnje prema kojoj je nasilje u ime islama zloupotreba vjere.

Vrlo je mali animozitet prema muslimanima u Hrvatskoj, potvrđuje iz svojih saznanja Omerbašić i dodaje da su prema anketama oni po tome na trećem ili čak petom mjestu.

No, Rihtar je kazao da su u „Pilarovom“ istraživanju podijeljena mišljenja javnosti oko mogućeg useljavanja muslimana iz udaljenijih zemalja. Međutim, među njima je naviše onih koji se ne mogu opredijeliti, napomenuo je.

Omerbašić: priznanje islama je nužno za Europu

Premda se u svijetu u svjetlu aktualnih sukoba bitno promijenio stav prema pripadnicima islamske vjeroispovijedi, hrvatska javnost smatra da autohtoni muslimani ničim ne ugrožavaju nacionalnu sigurnost Hrvatske, dodaje Markešić.

Markešić i Rihtar napominju da je istraživanje rađeno u proljeće prije izbijanja izbjegličke krize i serije terorističkih napada, te da nisu upoznati je li se to nekako odrazilo na hrvatsku javnost.

Markešić ističe da muslimani u Hrvatskoj nisu etnički, religijski, kulturološki i civilizacijski stranci kao u središtima terorističkih zbivanja, nego su autohtona zajednica koja je temeljem svojih posebnosti izgradila svoje zasebne nacionalne identitete Albanaca, Bošnjaka, Crnogoraca, Hrvata, Srba i drugih.

„Nije se ništa promijenilo dolaskom izbjeglica, ali bi da je veliki broj njih ostao ovdje. Međutim, gospođa Merkel je učinila veliku stvar i primila sve izbjeglice iako tamo muslimani kao vjera nisu priznati i rade ‘na divlji način’“, kazao je bivši predsjednik Mešihata IZ u Hrvatskoj Omerbašić u emisiji Hrvatskog radija.

Ima nešto drugo, rodbina ljudi koji su davno doselili u Hrvatsku primila je dvjestotinjak izbjeglica iz Sirije u svoje domove, to mi više vidimo u džamijama, kazao je i dodao da je Islamska zajednica u Hrvatskoj mnogo uložila u zbrinjavanje izbjeglica.

Omerbašić krivnju za nepriznavanje islama u Europi ne stavlja samo na teret europskim državama, nego i na neadekvatnu politiku islamskih zajednica. Islamu, po njemu, nedostaje „svjetsko vodstvo“ koje je postojalo za vrijeme sultana, pa se „znalo kako raditi“. Danas imamo mnoštvo država, toliko ima muftija, a u Europi laici vladaju islamskom vjerom. „Imami se u Europi ništa ne pitaju, osim da pročitaju par desetaka ajeta (stihova) iz Kur’ana i  kažu im: ‘Maknite se’“, kazao je Omerbašić.

Priznanje islama je nužno za Europu, i koliko god to Europa odgađala, to će joj se još jače vratiti kao bumerang, kazao je Omerbašić u emisiji Intervju tjedna Hrvatskog radija i napomenuo da to ne ovisi o kršćanskim svećenicima.

Iznad svega smatra da bi za budućnost islama bio „spas“ da raskine vezu s državom. „Tu će se morati nešto dogoditi“, kazao je.

Na pitanje postoji li mogućnost radikalizacije islama u BiH, on je odgovorio negativno. Oni koji su otišli u ISIL, kako vlasti kažu, njih oko 135, živjeli su na granici nemorala, kockali, pljačkali, bili u zatvoru i otišli u ISIL zbog vlastitih probitka, kazao je bivši predsjednik Mešihata Ševko Omerbašić i dodao da oni ne mogu utjecati na razvoj islama u Hrvatskoj.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

‘Krema hrvatskog domoljublja’ na komemoraciji za Slavka Goldsteina

Objavljeno

na

Objavio

CROPIX

Komemoracija za nedavno preminuloga spisatelja, urednika i nakladnika Slavka Goldsteina održana je u ponedjeljak navečer u prostoru zagrebačke Koncertne dvorani Vatroslav Lisinski, a o Goldsteinu i njegovu radu govorili su Stjepan Mesić, u ime Antifašističke lige Zoran Pusić, a u ime Srpskoga narodnog vijeća Milorad Pupovac.

Goldstein mi je bio suborac u borbi za demokratsku Hrvatsku, istaknuo je Mesić ocijenivši kako je bio i stup hrvatske i jugoslavenske žurnalistike te scenarist, novinar, urednik i osnivač “lista Vjesnik u srijedu”.

Ustvrdio je kako Slavko Goldstein u epohalnoj knjizi “1941. – godina koja se vraća”, predviđa ono što se danas događa. Tim svojim djelom Goldstein je zadužio Hrvatsku, rekao je Mesić. “Borili smo se za iste ideale”, a Goldstein je ispisao jednu od slavnih stranica političke povijesti Hrvatske, dodao je.

Po Pusićevim riječima Goldstein je nastojao od ‘demokrature Hrvatsku napraviti otvorenim društvom’. Njegova smrt je, istaknuo je Pusić, gubitak za sve nas, a on će nastaviti živjeti onako kako se mi budemo odnosili prema njegovoj duhovnoj ostavštini.

Pupovac je naglasio kako je Goldstein oko sebe okupljao ljude različitih mišljenja, a svoja životna svjedočanstva vješto je utkao u svoju knjigu “1941. – godina koja se vraća”. To je za nas Srbe ostavština po kojoj ćemo ga poštovati, zaključio je Pupovac.

Slavko Goldstein rođen je 22. kolovoza 1928. u Sarajevu. Bio je osnivač redakcije i urednik Vjesnika u srijedu, urednik na Radio-Zagrebu, filmski scenarist, glavni urednik izdavačke kuće Stvarnost i časopisa Erasmus. Objavio je knjigu “1941. – godina koja se vraća” za koju je 2007. godine dobio nagradu Kiklop za publicističko djelo godine. Bio je i predsjednik Židovske općine Zagreb, a kasnije i član židovske vjerske zajednice Beth Israel u Zagrebu. Uredio je više od 150 knjiga, a koscenarist je bio za filmove “Signali nad gradom”, “Prometej s otoka Viševice”, “Četvrti suputnik” i “Akcija Stadion”.

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Ministar Krstičević sa zapovjednikom SACT-a u Splitu

Objavljeno

na

Objavio

General Mercier koji se nalazi se u službenom posjetu Splitu, gdje je sudjelovao na svečanom obilježavanju 26. obljetnice Hrvatske ratne mornarice OS RH

Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Republike Hrvatske Damir Krstičević sastao se u ponedjeljak, 18. rujna 2017., u vojarni “Admiral flote Sveto Letica – Barba” u Splitu sa zapovjednikom Savezničkog zapovjedništva za transformaciju generalom zbora Denisom Mercierom.

Tijekom susreta ministra Krstičevića i gernerala Merciera naglašena je izvrsna suradnja između Ministarstva obrane RH i Savezničkog zapovjedništva za trasnformaciju u Norfolku (SAD), kao i općenito NATO saveza.

Zahvalivši generalu Mercieru na dolasku i zaželjevši mu dobrodošlicu u Hrvatsku i Split, ministar ga je upoznao s aktivnostima MORH-a u protekla dva mjeseca u području sigurnosti i obrane. Istaknuo je usvajanje nove Strategije nacionalne sigurnosti, rad na izradi Zakona o sustavu domovinske sigurnosti s ciljem bolje koordinacije i sinergije svih institucija i sposobnosti u prepoznavanju, prevenciji i pravodobnom i učinkovitom odgovoru na sigurnosne izazove i rizike u sigurnosno-obrambenim sektoru.

Naveo je također i ogroman angažman OS RH u pomoći civilnoj zajednici u borbi protiv požara na hrvatskoj obali, kao i trenutnoj pomoći u gradovima i naseljima koji su zahvaćeni poplavama, a upoznao je generala Merciera i s doprinosom OS RH u UN, NATO i EU operacijama i misijama.

General Mercier je zahvalivši na gostoprimstvu obavijestio ministra Krstičevića o projektima i aktivnostima savezničkog zapovjedništva za transformaciju koji su u tijeku, istaknuvši također potrebu za boljom koordinacijom između upravljačke i zapovjedne strukture NATO-a, pri čemu i hrvatska iskustva u izradi sustava domovinske sigurnosti mogu biti od pomoći Savezu.

Najavio je reorganizaciju kako svog zapovjedništva u Norfolku, tako i cijele zapovjedne strukture NATO-a s ciljem uspješnijeg djelovanja cijelog Saveza, a što će rezultirati potrebom za raščlambom strateških snaga, razvojem novih sposobnosti te provedbom vježbovnih i obučnih aktivnosti.

Suglasivši se s generalom Mercierom, ministar Krstičević je izrazio punu potporu Republike Hrvatske najavljenim promjenama u NATO-u i uvjerenje u uspješnu implementaciju istih.

Naglasio je da se zbog kompleksnosti izazova s kojima je u današnje vrijeme suočena međunarodna zajednica i demokratski svijet, kao i drastične promjene sigurnosne paradigme, razvoj nove strukture i prilagođavanje na svim razinama u skladu s vremenom, izazovim i potrebama, postavlja kao imperativ, a s ciljem bržeg, spremnijeg i učinkovitijeg odgovora na prijetnje i ugroze.

General Mercier koji se nalazi se u službenom posjetu Splitu, gdje je sudjelovao na svečanom obilježavanju 26. obljetnice Hrvatske ratne mornarice OS RH, tijekom dana razgovaro je i s predsjednicom RH Kolindom Grabar-Kitarović, kao i s načelnikom Glavnog stožera OS RH generalom zbora Mirkom Šundovom.

Hrvatska ratna mornarica slavi 26. obljetnicu osnutka

facebook komentari

Nastavi čitati