Strah od predaka: Ako se dokaže da smo Etrušćana preci, oj velike li sreće “Nekada davno bili smo bogati, tolerantni, gej frendli, voljeli smo voditi ljubezen i našminkane žene

1

UNESCO – Nekropola Cisra (Foto: whc.unesco.org)

Od svih naroda antike, Etrušćani bijahu među rijetkima koji (pod broj 1) nisu ponižavali žene a koji su (pod broj 2) uživali više u užitcima koje pruža život od „užitaka“ koje pruža rat. Taj enigmatični narod naseljavao je onaj dio Italije koji se danas proteže između Rima i rijeke Arno na sjeveru. Živjeli su u konfederaciji 12 slobodnih i bogatih gradova gradinskog tipa a fertilne ravnice u podnožjima brežuljaka ostavljali su za poljoprivredu. Za vrijeme procvata Etrurije, Rim je bio tek maleno selo.

NEINVAZIVNOST PROSTORA

Etrušćani su obožavali prirodu. Njihov prolaz kroz povijest na prirodi nije ostavio niti jednog ožiljka. Nastambe su gradili od biorazgradivih materijala tako da od istih ne ostade nikakvoga traga. Malo su boravili u kućama a puno više u prirodi, u zajedničkim druženjima, izletima, plesu i zabavi. Za razliku od kolosalnih rimskih ruševina, odama megalomaniji rimske misli i logike, koje do današnjeg dana svjedoče – ljubavi prema ratovanju i ratnim ekspanzijama – u Etruriji vlada urbanistički mir i uravnoteženost sa prirodom.

SVI NARODI NA MEDITERANU VOLJELI BI SJESTI NA ETRUŠĆANSKU (GENETSKU) GRANU

Nema naroda na Mediteranu koji nije pokušao dokazati genetsko srodstvo sa enigmatičnima i visoko naprednim Etrušćanima. Nismo tome bili iznimka niti mi u Iliriji.A kako bi i mogli? Propustiti dokazati da smo nekada bili napredni, moćni i gej frendli?. Kada nam je ponestalo labavih etimološkog uporišta u pokušaju dokazivanja kako se etrušćanski grad Cisra (današnji Cerveteri) zove prema našoj Cisti i kako se mnoge gradine u Iliriji nazivaju po etruščanskoj božici Turan i kako se knjiga etrušćanskih zakona zove Knjiga Suda prema Općinskom sudu u Splitu a da etrušćansku opsjednutost mitom o Troji vuku iz naše Gabele a ne iz Troje u Maloj Aziji, okrenuli smo se nešto čvršćem dokazu. Seksu i lanenoj knjizi iz Zagreba!

VESELE ETRUŠĆANKE

Grčki i rimski povjesničari i putopisci nemalo se iznenadiše kada ugledaše freske koje su oslikavale etruščanske grobove. Etrušćanke, za razliku od njihovih žena, bijahu odjevene u najfinije svile, predivnih frizura, okićene i tako lijepe. Plesale su, svirale i vodile ljubezen. Na sveopće zgražanje susjeda iz Grčke i Rima, Etrušćanke su sudjelovale na simpozijima i javnim tribinama ravnopravno sa svojim muškarcima. U Rimu i Grčkoj muškim simpozijima su se mogle pridružiti samo kurve a javnim tribinama smo se pridružile tek pred 100 godina. U nekropolama su, pored nakita, arheolozi pronašli na tisuće bakrenih ogledala sličnih tavama u kojima danas pečemo palačinke a samo u jednom grobu Etrušćanke 500 ukrasnih fibula. Grčko-rimski povjesničari su zaključili – mora da su sve Etrušćanke bile nakinđurene kurve.

KAD BI LANCUNI ZNALI PRIČATI

A kako smo sretniji neg’ pametniji desilo se da se tzv. zagrebačka lanena knjiga, rukopis sa najduljim sačuvanim etrušćanskim tekstom, čuva upravo u Arheološkom muzeju u Zagrebu. U njega je zamotalo golu Egipćanku nakon strastvene noći sa Etruščaninom koji ju je dohvatio tako čvrsto da joj se lancun zalijepio za guzove. Platno ima oko tisuću riječi ali osmijeh gospođe iz Egipta govori više od tih tisuću riječi koje svakako ne znamo dešifrirati. Etruščanski jezik je još uvijek ostao enigma.

No možemo pokušati prevesti dio teksta sa lancuna poznatom hrvatskom metodom „srljanja“:

vacl vinum śantiśtś celi pen trytym

uz pomoć svetog vina koje nebo posla

θi θapneśtś trytanaśa hanθin celi

bili ste bećari s zlatnika dosta

tyr hetym vinym θic vacl heχz etnam

koji vas bog spopade sada

iχ matam cnticn θsepen teśamitn

da ne vidite izlaza iz vlastitog jada

murce θi nunθen etnam θi tryθ etnam

bavite se politikom podjelama razaranjima

hanθin etnam celycn etnam aθumitn

jezicima mlatite po krivom mjestu

peθereni eslem zaθrum mur in velθineś

pedere tučete umjesto gladite im vestu

cilθś vacl ara θui useti catneti slapiχyn

prije jebači sad tužni svirači

slapinaś favin yfli spyrta eisna hinθy

prije čvrsti ko spartanci sada otužni babci

cla θesns

papci

 

www.natalijaprinci.com

facebook komentari

  • Gost

    eh , sto su to bila vremena:D Tada se nismo bojali treceg sv.rata, killuminata i pada burze.