Pratite nas

Strani investitori ne mogu spasiti Hrvatsku

Objavljeno

na

Hrvatski ekonomski stručnjaci često su skeptični prema uvriježenoj političkoj tezi da se nacionalne industrije i tržišta moraju podrediti inozemnom i globalnom privatnom kapitalu. Kritiziraju i najnovije Vladine planove.

investicije

Privlačenje stranih investitora neprekidno se u Hrvatskoj ponavlja kao imperativ ekonomske politike, bilo to mišljenje vladinih funkcionara ili dijela nezavisnih stručnjaka. U tom smislu, vlada je prošli tjedan najavila poticajne mjere po tzv. slovačkom modelu. Okvirno, to podrazumijeva niz ustupaka potencijalnim ulagačima, kao što su iznimne porezne olakšice za svakog zaposlenog radnika, pomoć u infrastrukturnom opremanju, povlašteni zakup terena itd. Prednost bi dobili poslovi u sektorima materijalne industrijske proizvodnje, energetike i turizma.

Ideja vladinih ekonomskih stratega odmah je dočekana razmjerno kritički, s podsjećanjem na neka loša iskustva europskih zemalja koje su na sličnom modelu više izgubile nego dobile. Obično bi se u takvim situacijama pokazalo da ulagači žele iskoristiti beneficije za lakši otkup državnih poduzeća i ulazak na domaća tržišta usluga, dok bi javni proračuni trpjeli uslijed naglo uvedene fiskalne apstinencije. Utoliko proizvodnja te izvoz često uopće ne bi dostatno porasli, i sve bi se pokazalo ishitrenim pripuštanjem vanjskih mešetara koji ubrzo napuštaju posao.

Tragična orijentiranost prema turizmu

„Čini se izvjesnim da time opet pokušavamo primijeniti neki uvezeni model bez uporišta u našoj realnoj situaciji“, drži Slavko Kulić, „umjesto da iskreiramo vlastitu ekonomsku politiku, iz svojih ljudskih i materijalnih strateških resursa te vlastitog razvojnog mentalnog i mentalitetnog sklopa“. Ovaj zaslužni znanstvenik Ekonomskog instituta u Zagrebu pojasnio nam je da slovački model u cjelini nipošto ne odgovara beskoncepcijskom stanju u koje je zapala hrvatska ekonomska politika i generalno ekonomija, pa bi Hrvate taj eksperiment lako mogao koštati daljnjih teških posljedica.

Slavko Kulić

Kulić smatra da Hrvatska kronično pati od nedostatka integralnog sustava privređivanja, gdje prevladava gotovo isključivo pogubni trgovački model gospodarenja resursima. „Izložiti se pritom bjelosvjetskim prekupcima dobara moglo bi nam donijeti nove velike štete, naročito u naznačenom području turizma“, nastavlja on, dodajući kako turizam nije niti može biti gospodarska te industrijska grana broj jedan, budući da je to u biti relacioni fenomen koji se događa oko prirodnih i sociokulturnih vrijednosti, a država koja u njemu traži spas nalazi se ekonomski u – tragičnom stanju.

Opasni nedostatak strategije

Naš sugovornik također skreće pozornost na izuzetno opterećenje Hrvatske ekološkim problemima, pri čemu turizam odmaže i generira nove teškoće. Istodobno, prihod od te djelatnosti jest 68-postotno u privatnim rukama, dok su ulaganja pretežno državna, odnosno društvena i javna. Sve to ukazuje na preveliki prostor mogućih daljnjih špekulacija, no treba uočiti da problem potječe od političkog nesnalaženja domaće elite, i to ne samo aktualne vlade, nažalost. Slično razmišlja i Guste Santini, još jedan hrvatski ekonomski analitičar koji već dugo upozorava na propuste ove vrste.

On tako redovno naglašava da je optimalni put izlaska iz krize, čak i ako je temeljen na tuđem iskustvu, moguće pronaći jedino ako se znade konkretan, strateški ekonomsko-politički cilj. Ali, puko načelno pozivanje stranih investitora – bez kriterija, naime – a koji će „ljubazno otkupiti sve naše grijehe“, nije ništa doli opasna zabluda. „Nije to ništa nova“, rekao je Santini za DW, „već dodatni pokazatelj koliko nam je sustav nevjerodostojan i paušalan. Bojim se da će i ovo skončati u samo još jednom kratkoročnom poreznom redizajnu, a to ulijeva dodatnu nesigurnost“.

Neoliberalno pustošenje

Guste Santini

Prema tome, nužno bi bilo definirati utemeljenu industrijsku strategiju na duži rok, s obzirom na resurse poput prirodnih i kulturnih, imajući u vidu i regionalne posebnosti. Takvom cilju treba zatim podrediti specifične zahvate kao što su infrastrukturni ili obrazovni, a da se ne govori o fiskalnoj i monetarnoj politici. „Tad bi vlada mogla promovirati čitav sustav, pa bi nam i strani kapital mogao pripomoći. Ali, moramo odbaciti uvjerenje da je on presudan, jer ništa takvog ne može nadomjestiti nacionalni koncept razvoja, bez kojeg neminovno propadamo“, tvrdi Guste Santini.

Štoviše, i on stavlja naglasak na rizičnost orijentacije stranom privatnom kapitalu u postojećim okolnostima, jer je interes takvih ulagača po definiciji okrenut isključivo vlastitoj koristi. Santini podsjeća da se oni u pravilu evakuiraju prema tržištima s manje otpora, čim se profit započne smanjivati, a npr. sindikati stanu iskazivati neku vrstu nezadovoljstva. „Za njima ostaje pustoš“, zaključuje ovaj stručnjak, „pa treba izbjegavati brzopleto uvođenje nacionalne privrede u globalno okružje po diktatu neoliberalnoga tzv. vašingtonskog konsenzusa. Ne smijemo si dopustiti toliku pogrešku“, kaže Santini.

DW.DE

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Američki nosač zrakoplova patrolirao vodama istočno od Korejskog poluotoka

Objavljeno

na

Objavio

Nosač zrakoplova USS Ronald Reagan

Američki nosač aviona na nuklearni pogon Ronald Reagan u četvrtak je patrolirao vodama istočno od Korejskog poluotoka, u demonstraciji pomorske i zračne sile čiji je cilj upozoriti Sjevernu Koreju da ne poduzima bilo kakvu vojnu akciju.

Taj najveći ratni brod američke mornarice u Aziji, težak 100.000 tona, s posadom od 5.000 mornara, plovio je oko 160 kilometara, te je s njegove palube načinjeno skoro 90 letova borbenih aviona F-18 Super Hornet, navodi agencija Reuters.

Posada američkog broda izvodi vježbe s južnokorejskom mornaricom u kojima sudjeluje 40 ratnih brodova od Žutog mora zapadno od tog poluotoka do unutrašnjosti Japanskog mora.

”Mi smo ovom i mnogim drugim vježbama jasno pokazali da smo spremni braniti Republiku Koreju”, rekao je američki kontraadmiral Marc Dalton, komandant udarničke grupe.

Zvaničnici Sjeverne Koreje su to okupljanje ratnih brodova nazvala “probom za rat”.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Bakir Izetbegović: Moj otac Alija je pred smrt ostavio BiH Erdoganu u amanet, da skrbi o njoj

Objavljeno

na

Objavio

Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović ponovo je u četvrtak eksploatirao problematičnu tezu po kojoj je njegov pokojni otac Alija prije smrti sadašnjem predsjedniku Turske Recepy Tayyipu Erdoganu povjerio ulogu svojevrsnog skrbnika nad BiH.

Sudjelujući u obilježavanju četrnaeste obljetnice smrti Alije Izetbegovića koji je bio prvim predsjednikom Predsjedništva BiH kao samostalne države, njegov sin je novinarima u Sarajevu kazao kako je veza između njegova oca i sadašnjeg turskog predsjednika bila veoma važna, a o tome svjedoči kako je Erdogan bio jedna od posljednjih osoba s kojom je razgovarao prije smrti.

“On (Alija) je u njemu je prepoznao budućeg jakog lidera i ostavio mu u amanet brigu za BiH. Ja mislim da Erdogan itekako dobro nosi taj amanet”, kazao je Bakir Izetbegović.

Na reakcije u povodu konstatacije o Erdoganu kao osobi kojoj je BiH ostavljena na skrb nije trebao dugo čekati a prvi je to učinio Izetbegovićev ogorčeni politički protivnik Milorad Dodik.

Kazao je kako je ta izjava “skandalozna i opasna” poručivši kako Bakir Izetbegović Erdoganu može dati na čuvanje samo ono što je katastarsko vlasništvo njegove obitelji.

“U BiH žive dva kršćanska naroda u čije ime Alija nikada nije govorio niti je imao mandat govoriti”, kazao je Dodik.

Sam Bakir Izetbegović u stalnim je kontaktima s Erdoganom, a jedan drugoga redovito oslovljavaju s “brate”. Zbog tako bliske suradnje Izetbegović je često izložen kritikama i optužbama da BiH dovodi u poziciju turskog vazala na Balkanu.

Turska se posredstvom svog veleposlanstva u Sarajevu izravno uključila u obilježavanje ovogodišnje obljetnice smrti Alije Izetbegovića i to ponudivši u četvrtak sarajevskoj publici premijeru turskog televizijskog dokumentarca pod naslovom “Alija, posljednji bedem islama”.

U filmu se veliča lik i djelo pokojnog bošnjačkog lidera, no čak je i njegovu sinu koji je nazočio projekciji zasmetao naslov koji je ocijenio “malo pretencioznim i jednodimenzionalnim”.

“Alija je naravno čovjek koji je borac za obranu islama na ovim prostorima, ali je bio i borac za demokraciju, slobodu, uvođenje višestranačkog sustava te obranu multietične supstance u BiH”, kazao je Bakir Izetbegović komentirajući film.

Začudio se ipak što se nitko u BiH nije sjetio snimiti film o njegovu ocu pa su to morali učiniti Turci koji su otišli i korak dalje jer njihova državna televizija TRT producira igrani serijal o Aliji Izetbegloviću koji se još snima.

Višnja Starešina: Pomozimo Bakiru vidjeti mudžahedine

facebook komentari

Nastavi čitati