STRANI MEDIJI: Evo zašto je Bosna i Hercegovina osuđena na zastoj

    0

    Listovi na njemačkom jeziku pišu o nacionalnim i religijskim podjelama te Daytonskom sporazumu, koji sprečavaju napredak u BiH. Listovi podsjećaju i na Vukovar, napominjući da u tom gradu rane ne zacjeljuju.

    “U Bosni i Hercegovini je etnička pripadnost iznad svega”, prenosi Wiener Zeitung, osvrćući se pritom na nedavno provedeni popis stanovništva i kućanstava u BiH. “Međutim, ono što je trebalo omogućiti planiranje pomoću realnih brojki, poput onih o infrastrukturi, postalo je neka vrsta izborne kampanje tri naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata. Dok su političari pozivali narod da se etnički deklarira, nevladine organizacije su građane pozvale da se popišu kao ‘Bosanci i Hercegovci’, podsjeća Wiener Zeitung.

    Taj bečki list također napominje da su Hrvati i 1991. godine bili najmanje etnička skupina u Bosni i Hercegovini te da se Hrvati, kako pokazuju otvorena pisma i apeli, sada plaše, da će ih druga dva naroda nadglasati, ali da se slične izjave moglo čuti i od drugih naroda.

    Wiener Zeitung o BiH u svome članku “Osuđena na zastoj” dalje piše da je civilnom društvu polako preko glave cijelog tog sustava, u kojemu se sve orijentira prema etničkoj pripadnosti i podsjeća da je Daytonski sporazum, koji je vođenje države prepustio trima najvećim etničkim skupinama, ujedno postao najveća prepreka za daljnji razvoj zemlje.

    “Umjesto da se ustav dalje razvijao, cementiran je etnički princip. Svako ko se deklarira kao ‘drukčiji’, odnosno ‘ostali’, ustavno je diskriminiran i ne može, na primjer, preuzeti političke funkcije”, piše Wiener Zeitung aludirajući time na presudu u slučaju “Sejdić i Finci”, koja još uvijek nije implementirana u BiH, i zbog koje je zemlja “u odnosima s EVropskom unijom u zastoju”.

    Biser Slavonije zarobljen u vlastitoj sjeni

    Švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) se u svom štampanom izdanju od utorka (30.11.2013.) osvrće na nemire povodom postavljanja latinično-ćiriličnih tabli u Vukovaru i netrpeljivosti koja u tom gradu još uvijek vlada između Hrvata i Srba. “U tom istočno-slavonskom gradu Hrvati i Srbi i danas još žive u paralelnim svjetovima”, piše ovaj list, pojašnjavajući zašto je mržnja još uvijek tu: “Ćirilična slova na službenim tablama grada Vukovara: to ponekom Hrvatu – a pogotovo katoličkog Crkvi – izgleda kao provokacija. Jer, srpska vojska je na koncu bila ta koja je taj barokni grad na Dunavu 1991. pretvorila u prah i pepeo.”

    NZZ dalje pojašnjava da je postavljanje dvojezičnih tabli u Vukovaru omogućeno zakonom o manjinama, prema kojemu jedna manjina ima pravo na to ukoliko čini najmanje jednu trećinu stanovništva jedne općine. Napominjući da desni konzervativci u Vukovaru ističu ratnu simboliku Vukovara, NZZ prenosi da socijaldemokratski gradonačelnik, Željko Sabo, ne želi da njegov grad postane grad-spomenik, već da se ta simbolika treba ispuniti budućnošću i razvojem grada.

    “Ali prosperirajuća budućnost se tu ne može primijetiti. I povijesna draž nekadašnjeg multietničkog uzornog grada, koji je prije rata bio domovina za 23 etničke skupine, samo se još da naslutiti. Nekadašnji, kao biser Slavonije slavljeni dunavski grad ostaje u svojoj vlastitoj sjeni. To važi i za gospodarstvo. Tako je Vukovar početkom devedesetih godina, prije nego je izbilo nacionalno ludilo, bio drugi najbogatiji grad u Jugoslaviji – nakon Maribora u Sloveniji. Danas Vukovarsko-srijemska županija važi kao sirotište u zemlji. Rat nije uništio samo živote i kuće, već i radna mjesta. Obzirom na gospodarsku nuždu, svađa oko ćirilice se mnogim stanovnicima čini kao sporedna stvar, pa i Srbima”, piše NZZ.

    Vukovar – grad u kojemu “vrijeme ne liječi rane”

    Taj švicarski list, međutim, napominje da još uvijek postoje mladi nacionalisti u tome gradu, koji podsjećaju na ratne zločine, i na osnovu kojih postaje jasno da u tom gradu “vrijeme ne liječi rane”.

    “Jedno istraživanje u vukovarskim školama je pokazalo da je netolerancija između Srba i Hrvata među mladim stanovnicima grada veća nego među odraslima. Sustav odvojenih škola pokazuje svoj učinak. A ideja etnički izmiješanih razreda se čini kao prijetnja”, piše NZZ zaključujući da je u Vukovaru i dalje vidljivo veliko nepovjerenje prema onome “drugom”.

    Sjever Kosova pred izbore: stalno se moraš plašiti

    “Jaz između srpske manjine na sjeveru Kosova i albanske većine u ostatku zemlje je još uvijek velik”, piše na svojim internet stranicama Deutschlandradio (dradio). U članku se dradio osvrće na bezvlašće na sjeveru Kosova, ističući da većina Srba, tu nastanjena, “želi bojkotirati izbore (3.11.) te da ni u snu ne razmišljaju o tome da se integriraju u većinski albanskim stanovništvom naseljeno Kosovo”.

    Dradio s tim u svezi donosi primjer iz Leposavića, gdje jedan mladić u intervjuu priča o tome kako je proteklih tjedana dolazilo do eksplozija, kao i da lokalna mafija kandidate i izborne pomagače masivno stavlja pod pritisak. “Stalno se moraš plašiti da će te netko prisluškivati”, kaže Siniša, prenosi dradio. Za njega su, piše dalje u članku, lokalni izbori makar jedna iskra nade u smjeru promjena. Dradio ističe da će Siniša u nedjelju izići na izbore, unatoč svim prijetnjama i pokušajima zastrašivanja i napominje: “Čak i ako ne dođe do novih napada, odziv za izbore na sjeveru Kosova će biti nizak, ali na putu do normaliziranja odnosa su ti izbori u najboljem slučaju jedan mali iskorak.”

    dw.de

    facebook komentari