Pratite nas

STRANI MEDIJI: Evo zašto je Bosna i Hercegovina osuđena na zastoj

Objavljeno

na

Listovi na njemačkom jeziku pišu o nacionalnim i religijskim podjelama te Daytonskom sporazumu, koji sprečavaju napredak u BiH. Listovi podsjećaju i na Vukovar, napominjući da u tom gradu rane ne zacjeljuju.

“U Bosni i Hercegovini je etnička pripadnost iznad svega”, prenosi Wiener Zeitung, osvrćući se pritom na nedavno provedeni popis stanovništva i kućanstava u BiH. “Međutim, ono što je trebalo omogućiti planiranje pomoću realnih brojki, poput onih o infrastrukturi, postalo je neka vrsta izborne kampanje tri naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata. Dok su političari pozivali narod da se etnički deklarira, nevladine organizacije su građane pozvale da se popišu kao ‘Bosanci i Hercegovci’, podsjeća Wiener Zeitung.

Taj bečki list također napominje da su Hrvati i 1991. godine bili najmanje etnička skupina u Bosni i Hercegovini te da se Hrvati, kako pokazuju otvorena pisma i apeli, sada plaše, da će ih druga dva naroda nadglasati, ali da se slične izjave moglo čuti i od drugih naroda.

Wiener Zeitung o BiH u svome članku “Osuđena na zastoj” dalje piše da je civilnom društvu polako preko glave cijelog tog sustava, u kojemu se sve orijentira prema etničkoj pripadnosti i podsjeća da je Daytonski sporazum, koji je vođenje države prepustio trima najvećim etničkim skupinama, ujedno postao najveća prepreka za daljnji razvoj zemlje.

“Umjesto da se ustav dalje razvijao, cementiran je etnički princip. Svako ko se deklarira kao ‘drukčiji’, odnosno ‘ostali’, ustavno je diskriminiran i ne može, na primjer, preuzeti političke funkcije”, piše Wiener Zeitung aludirajući time na presudu u slučaju “Sejdić i Finci”, koja još uvijek nije implementirana u BiH, i zbog koje je zemlja “u odnosima s EVropskom unijom u zastoju”.

Biser Slavonije zarobljen u vlastitoj sjeni

Švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) se u svom štampanom izdanju od utorka (30.11.2013.) osvrće na nemire povodom postavljanja latinično-ćiriličnih tabli u Vukovaru i netrpeljivosti koja u tom gradu još uvijek vlada između Hrvata i Srba. “U tom istočno-slavonskom gradu Hrvati i Srbi i danas još žive u paralelnim svjetovima”, piše ovaj list, pojašnjavajući zašto je mržnja još uvijek tu: “Ćirilična slova na službenim tablama grada Vukovara: to ponekom Hrvatu – a pogotovo katoličkog Crkvi – izgleda kao provokacija. Jer, srpska vojska je na koncu bila ta koja je taj barokni grad na Dunavu 1991. pretvorila u prah i pepeo.”

NZZ dalje pojašnjava da je postavljanje dvojezičnih tabli u Vukovaru omogućeno zakonom o manjinama, prema kojemu jedna manjina ima pravo na to ukoliko čini najmanje jednu trećinu stanovništva jedne općine. Napominjući da desni konzervativci u Vukovaru ističu ratnu simboliku Vukovara, NZZ prenosi da socijaldemokratski gradonačelnik, Željko Sabo, ne želi da njegov grad postane grad-spomenik, već da se ta simbolika treba ispuniti budućnošću i razvojem grada.

“Ali prosperirajuća budućnost se tu ne može primijetiti. I povijesna draž nekadašnjeg multietničkog uzornog grada, koji je prije rata bio domovina za 23 etničke skupine, samo se još da naslutiti. Nekadašnji, kao biser Slavonije slavljeni dunavski grad ostaje u svojoj vlastitoj sjeni. To važi i za gospodarstvo. Tako je Vukovar početkom devedesetih godina, prije nego je izbilo nacionalno ludilo, bio drugi najbogatiji grad u Jugoslaviji – nakon Maribora u Sloveniji. Danas Vukovarsko-srijemska županija važi kao sirotište u zemlji. Rat nije uništio samo živote i kuće, već i radna mjesta. Obzirom na gospodarsku nuždu, svađa oko ćirilice se mnogim stanovnicima čini kao sporedna stvar, pa i Srbima”, piše NZZ.

Vukovar – grad u kojemu “vrijeme ne liječi rane”

Taj švicarski list, međutim, napominje da još uvijek postoje mladi nacionalisti u tome gradu, koji podsjećaju na ratne zločine, i na osnovu kojih postaje jasno da u tom gradu “vrijeme ne liječi rane”.

“Jedno istraživanje u vukovarskim školama je pokazalo da je netolerancija između Srba i Hrvata među mladim stanovnicima grada veća nego među odraslima. Sustav odvojenih škola pokazuje svoj učinak. A ideja etnički izmiješanih razreda se čini kao prijetnja”, piše NZZ zaključujući da je u Vukovaru i dalje vidljivo veliko nepovjerenje prema onome “drugom”.

Sjever Kosova pred izbore: stalno se moraš plašiti

“Jaz između srpske manjine na sjeveru Kosova i albanske većine u ostatku zemlje je još uvijek velik”, piše na svojim internet stranicama Deutschlandradio (dradio). U članku se dradio osvrće na bezvlašće na sjeveru Kosova, ističući da većina Srba, tu nastanjena, “želi bojkotirati izbore (3.11.) te da ni u snu ne razmišljaju o tome da se integriraju u većinski albanskim stanovništvom naseljeno Kosovo”.

Dradio s tim u svezi donosi primjer iz Leposavića, gdje jedan mladić u intervjuu priča o tome kako je proteklih tjedana dolazilo do eksplozija, kao i da lokalna mafija kandidate i izborne pomagače masivno stavlja pod pritisak. “Stalno se moraš plašiti da će te netko prisluškivati”, kaže Siniša, prenosi dradio. Za njega su, piše dalje u članku, lokalni izbori makar jedna iskra nade u smjeru promjena. Dradio ističe da će Siniša u nedjelju izići na izbore, unatoč svim prijetnjama i pokušajima zastrašivanja i napominje: “Čak i ako ne dođe do novih napada, odziv za izbore na sjeveru Kosova će biti nizak, ali na putu do normaliziranja odnosa su ti izbori u najboljem slučaju jedan mali iskorak.”

dw.de

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

(VIDEO) Verbalni okršaj Marasa i Radina u Saboru: Kaj ćeš ti meni govoriti da sjednem!?

Objavljeno

na

Objavio

Tijekom današnje sjednice Sabora došlo je do svađe SDP-ova Gordana Marasa s Furiom Radinom koji danas predsjeda saborskom sjednicom.

Maras je pokušavao odgovoriti ministru obrane Damiru Krstičeviću, koji ga je, među ostalim, pitao da li je služio vojni rok.

Radin Marasu nije dopuštao da se za to koristi institutom povrede Poslovnika tvrdeći da to ne može učiniti na izlaganje ministra.

Maras je odbijao sjesti nakon što mu je Radin uskratio riječ i dao riječ Željku Glasnoviću.

I HDZ-ovi zastupnici su Marasu  iz klupa također dovikivali da sjedne. “Neću sjesti! Kaj ćeš mi ti govoriti da sjednem?”, govorio je Maras no na kraju je sjeo. Iako je još jednom dignuo ruku da se javi za riječ, to mu nije bilo dozvoljeno.

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Kolinda Grabar-Kitarović sastala se s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevom

Objavljeno

na

Objavio

Na početku drugog dana posjeta Rusiji, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastala se s premijerom Dmitrijem Medvedevom.

Nakon što se jučer sastala s kolegom Vladimirom Putinom, koji je prihvatio poziv da posjeti Hrvatsku, danas je očekuje i niz drugih susreta. Tako će se sastati s predsjednicom gornjeg doma ruskog parlamenta Valentinom Matvijenko i poglavarom Ruske Pravoslavne Crkve Kirilom.

“Rusija i Hrvatska prepoznaju značaj dijaloga naših crkava i nužnost zaštite kršćana u svijetu. U vjerskim zajednicama vidim partnere u jačanju pozitivnih društvenih vrijednosti u današnjem svijetu, izloženom posljedicama ratnih razaranja i migracija, ali i s krizama koje proizlaze iz gubitka univerzalnih duhovnih vrijednosti”, rekla je predsjednica uoči susreta s Kirilom.

Na forumu u Moskvi 90 hrvatskih i 245 ruskih tvrtki

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović predvodi delegaciju od 90-ak hrvatskih tvrtki koje će sudjelovati na rusko-hrvatskom gospodarskom forumu u četvrtak poslijepodne u Moskvi u sklopu službenog posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Ruskoj Federaciji.

Burilović je izjavio uoči puta u Moskvu da je rusko tržište od oko 140 milijuna stanovnika iznimno važno za hrvatske tvrtke te da je dobar pokazatelj za to rast izvoza u prvih sedam mjeseci od 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2016.

Prema njegovim riječima, najveći dio tog izvoza odnosio se na lijekove, kozmetiku, strojeve i opremu, električne transformatore i neke vrste brodova. Međutim, upozorio je da unatoč rastu izvoza hrvatsko gospodarstvo još ne ostvaruje potencijale na ruskom tržištu te da sankcije EU Rusiji donose poteškoće u poslovanju, posebice za prehrambene i poljoprivredne proizvode.

Velik dio razgovora hrvatske predsjednice i ruskog čelnika Vladimira Putina u srijedu u Sočiju bio je posvećen upravo unapređenju gospodarskih odnosa. Putin je izvijestio da su na sastanku razmatrali konkretne mjere za unapređenje suradnje, posebice na području gospodarstva.

Prošle godine je robna razmjena iznosila 807 milijuna dolara, a u prvoj polovici ove godine porasla je za 64 posto, rekao je Putin. “Smatramo da ove godine imamo priliku vratiti robnu razmjenu na razinu kakva je bila prije krize”, kazao je ruski predsjednik.

Predsjednica je istaknula nakon sastanka s Putinom da je Rusija Hrvatskoj važan gospodarski partner te svakako želi nastaviti jačati bilateralnu gospodarsku suradnju. S obzirom na to da Rusija pokazuje velik interes za ulaganja u području energetike, upoznala je Putina s nizom zakonodavnih promjena u Hrvatskoj koji je omogućio lakše i sigurnije investiranje liberalizacijom tržišta električne energije, nafte i plina.

Jučer potpisani Nacrt memoranduma o razumijevanju u području gospodarske suradnje na tržištima trećih država također će pridonijeti unapređenju suradnje, izjavio je Putin i dodao da su velika očekivanja i od gospodarskog foruma u Moskvi, za koji vlada velik interes s obje strane i očekuju se konkretni rezultati.

Riječ je o najjačem gospodarskom izaslanstvu koje je dosad pratilo predsjednicu. Uz predstavnike 90-ak hrvatskih tvrtki s ruske strane potvrđeno je sudjelovanje njih 245.

Predsjednica: Predstavila sam Putinu Inicijativu triju mora i pozvala ga u Hrvatsku

facebook komentari

Nastavi čitati