Stres je svuda oko nas, naučite ga izbjeći

0

Jedna od definicija stresa je da je to svaka promjena kojoj se morate prilagodit, a promjene su ono čemu smo najviše izloženi, no akutni stres možemo prometnuti u kreativnu energiju, samo treba znati kako.

Koliko puta dnevno vam netko od prijatelja, članova obitelji, kolega na poslu ili poznanika kaže kako se osjeća bespomoćno, loše, kako je po stresom?

Stres je u posljednje vrijeme postao sve češća riječ kojom ljudi objašnjavaju stanje u kojem jesu, gotovo je neizbježan i to upravo zbog našeg svakodnevnog, ubrzanog načina života .

U svojem priručniku za upravljanje stresom “Stres najveći ubojica današnjeg čovjeka”, Tarra Barat, koja je u Americi završila Omega Institut – Interdisciplinarni studij za razne zdrave stilove života, kaže kako je i Svjetska zdravstvena organizacija proglasila globalnu epidemiju stresa.

U Americi postoje klinike za stres, dok se kod nas tek pišu knjige i članci, objasnila je, a u europskim zemljama sve više postaje praksa da prilikom razgovora za posao veću prednost imaju kandidati koji imaju završen neki tečaj upravljanja stresom.

Tarra Barat objašnjava kako čak i stručnjaci te istraživači stresa imaju problema pri njegovoj definiciji jer je stres vrlo subjektivna pojava – situacije koje su za nekog frustrirajuće, za drugu osobu mogu biti čak i ugodne: “Ja bih rekla da je stres nemogućnost nošenja s izazovima. To je stanje tjeskobe koje nastaje kada događaji i odgovornosti prelaze nečiju sposobnost da se s njima nosi. U našoj zemlji do prije 20 – ak godina ljudi gotovo da nisu znali što je stres, a sada je stanje itekako drugačije. Najveći izazov u današnjem svijetu je brzina promjena i osoba se njima stalno treba prilagođavati. Jedna od definicija stresa je da je to svaka promjena kojoj se morate prilagodit, a promjene su ono čemu smo najviše izloženi. Ljudska vrsta trpjela je stres od početka evolucije. Međutim, modernom društvu dogodile su se složene, radikalne promjene zgusnute u posljednjih 20 godina, a tijek promjena se neprestano ubrzava, pa ne iznenađuje da je porast bolesti povezanih sa stresom dosegao alarmantne granice”, ispričala je Tarra Barat, te objasnila kako ljudi u Hrvatskoj apsolutno prate svjetske trendove: “Postali smo “društvo 24 sata” gdje je sve i svatko dostupan, 24 sata, sedam dana u tjednu. Broj uzročnika stresa u našim životima je u porastu, sve su veće odgovornosti i čini se sve manje slobode, rastuće su prijetnje od kriminala, globalnog zatopljenja, terorizma, epidemija bolesti i drugih izazova, slobodnog vremena gotovo da i nema. Čini se kako ništa nema čvrstu osnovu, a sve se to odražava na naše fizičko i psihičko zdravlje.”

Stres=kreativnost

Stručnjakinja za upravljanje stresa, Tarra Barat pojašnjava da Hrvatska ima i snažno razvijen posttraumatski stres koji je nastao zbog Domovinskog rata. Njegove posljedice su dugotrajne. Nadalje veliki izvor stresa je nezaposlenost, ali i slabe zarade, male financijske mogućnosti koje su stres za pojedinca. Vlada epidemija straha, zabrinutosti, beznađa i takvo stanje izaziva stalno lučenje hormona stresa, a to iscrpljuje organizam i dovodi do oboljevanja, objasnila je Tarra Barat.

Glavne zablude su da stres dolazi izvana, a to nije točno. Stres svaka osoba stvara u sebi i on je način kako osoba reagira na vanjske i unutarnje poticaje. Važno je naglasiti da nije isti za sve, ono što se jednoj osobi može činiti nepremostivim problemom nekom drugom je “mačji kašalj”, niti postoji stvarni uzročnik stresa.

“Ljudi su skloni vjerovati da su za njihov stres krivi vanjski uzročnici ( primjerice krive šefa, partnera, vrijeme, djecu isl.) no to nije nužno uvijek tako. Istraživanja su pokazala da stres nastaje kao interakcija između uzročnika stresa, našeg opažanja i sposobnosti da se nosimo sa stresom. Faktori koji utječu na to kako percipiramo stres uključuju naša uvjerenja, očekivanja, mogućnost kontrole, razinu samopouzdanja, razinu samopoštovanja, udovoljavanje drugim ljudima, percepciju, perfekcionizam i osobnost. Stres može dolaziti iz mnogih izvora. Uzroci stresa mogu biti manji ili veći, mogu se kretati od partnerskih odnosa ili stresa povezanog s prehranom pa do užurbanog načina života”, ispričala je Tarra Barat te dodala da je za ljudsko zdravlje najopasniji kronični stres koji podrazumijeva stanje stalnog fiziološkog uzbuđenja: “Mi smo napravljeni tako da možemo podnijeti kratkotrajni stres. Kako se mehanizam fiziološkog odgovora na napetost – stres često uključuje, hormoni stresa se ponovno i ponovno pokreću, što oslabljuje i scrpljuje tijelo. Prema istraživanjima, čak 80-90 posto odlazaka liječnicima primarne zdravstvene zaštite je zbog stanja koja su izazvana stresom. Dok akutni stres može biti uzbudljiv, kronični nije. To je stres koji uništava živote ljudi, nastaje kada osoba ne vidi izlaz iz svoje situacije i odustaje u potrazi za rješenjima. Najgori aspekt kroničnog stresa je da se ljudi na njega naviknu, postanu apatični i bespomoćni.”

Utjecaj hrane

Najgori su slučajevi utjecaja kroničnog stresa srčani i moždani udar, nasilje, rak ili samoubojstvo.

No, napominje Tarra Barat, stres nije nužno negativan, on čak može djelovati vrlo poticajno, tjerati osobe naprijed, poticati kreativnost, no kada se prijeđe ta granica ljudsko zdravlje može biti ugroženo. Rani upozoravajući sznaci stresa su nervoza, napetost, glavobolje, bolovi u vratnom dijelu, gornjem i donjem dijelu leđa, a ako ih ne registriramo stres se akumulira što može dovesti do nekontroliranih izljeva bijesa kao i do depresije.

Univerzalan lijek za liječenje stresa ne postoji, no autorica ovog poučnog priručnika savjetuje da svaka osoba koja primijeti da je pod stresom djeluje i nauči primjenivati strategije za upravljanje stresom, za koje istraživači stresa kažu da doslovce mogu spasiti život.

“Istraživanja su pokazala da kronični stres, kojim ne upravljamo, može biti faktor u razvoju ili pogoršanju fizičkih i zdravstvenih problema. Bolest nije uzrokovana samo jednim faktorom već interakcijom mnogih čimbenika kao što su: genetska predispozicija,nedostatak vježbanja te netretirani stres. Ako tome dodamo još negativne strategije suočavanja sa stresom kao što su: pušenje, prekomjerno konzumiranja alkohola, brza nezdrava hrana s puno masnoća, rafiniranih šećera, soli, s malo vlakana, voća i povrća, povećava se rizik obolijevanja”, ispričala je Tarra Barat te dodala da se učenjem tehnika upravljanja stresom može smanjiti razine stresa i našu osjetljivost za razvoj širokog spektra fizioloških i psiholoških problema povezanih sa stresom.

“Terapije za smanjivannje stresa imaju cjelovit pristup a to su akupunktura, ayurveda, aromaterapija, Bachova cvjetna terapija, glazba, homeopatija, masaža, reiki, yoga i druge. Hormone stresa koji su se proizveli u tijelu možemo sagorjeti brzim, žustrim hodanjem, trčanjem, plivanjem, vježbanjem ( svim oblicima tjelovježbe i kretanja koji iziskuju snažnije otkucaje srca) “, zaključila je Tarra Barat.

5 NAČINA KAKO BRZO ELIMINIRATI STRES

1. duboko disanje – svi programi u svijetu koji se bave upravljanjem stresa (medicinskog ili nekog

drugog područja) uključuju duboko disanje kao najjednostavniji i najjeftiniji način da se regenerirate

2. promijenite mjesto – čak i da odete do hladnjaka ili do aparata za vodu

3. smijte se na glas, otiđite do WC-a, smijeh je vrlo jednostavan način za otpuštanje napetosti

4. slušajte umirujuću glazbu, zatvorite oči barem na nekoliko minuta

5. vizualizirajte sebe kako se opuštate na nekom omiljenom mjestu, uključite sve mirise, zvukove i

upijte ih u sebe

facebook komentari