Pratite nas

Iz Svijeta

Stres je svuda oko nas, naučite ga izbjeći

Objavljeno

na

Jedna od definicija stresa je da je to svaka promjena kojoj se morate prilagodit, a promjene su ono čemu smo najviše izloženi, no akutni stres možemo prometnuti u kreativnu energiju, samo treba znati kako.

Koliko puta dnevno vam netko od prijatelja, članova obitelji, kolega na poslu ili poznanika kaže kako se osjeća bespomoćno, loše, kako je po stresom?

Stres je u posljednje vrijeme postao sve češća riječ kojom ljudi objašnjavaju stanje u kojem jesu, gotovo je neizbježan i to upravo zbog našeg svakodnevnog, ubrzanog načina života .

U svojem priručniku za upravljanje stresom “Stres najveći ubojica današnjeg čovjeka”, Tarra Barat, koja je u Americi završila Omega Institut – Interdisciplinarni studij za razne zdrave stilove života, kaže kako je i Svjetska zdravstvena organizacija proglasila globalnu epidemiju stresa.

U Americi postoje klinike za stres, dok se kod nas tek pišu knjige i članci, objasnila je, a u europskim zemljama sve više postaje praksa da prilikom razgovora za posao veću prednost imaju kandidati koji imaju završen neki tečaj upravljanja stresom.

Tarra Barat objašnjava kako čak i stručnjaci te istraživači stresa imaju problema pri njegovoj definiciji jer je stres vrlo subjektivna pojava – situacije koje su za nekog frustrirajuće, za drugu osobu mogu biti čak i ugodne: “Ja bih rekla da je stres nemogućnost nošenja s izazovima. To je stanje tjeskobe koje nastaje kada događaji i odgovornosti prelaze nečiju sposobnost da se s njima nosi. U našoj zemlji do prije 20 – ak godina ljudi gotovo da nisu znali što je stres, a sada je stanje itekako drugačije. Najveći izazov u današnjem svijetu je brzina promjena i osoba se njima stalno treba prilagođavati. Jedna od definicija stresa je da je to svaka promjena kojoj se morate prilagodit, a promjene su ono čemu smo najviše izloženi. Ljudska vrsta trpjela je stres od početka evolucije. Međutim, modernom društvu dogodile su se složene, radikalne promjene zgusnute u posljednjih 20 godina, a tijek promjena se neprestano ubrzava, pa ne iznenađuje da je porast bolesti povezanih sa stresom dosegao alarmantne granice”, ispričala je Tarra Barat, te objasnila kako ljudi u Hrvatskoj apsolutno prate svjetske trendove: “Postali smo “društvo 24 sata” gdje je sve i svatko dostupan, 24 sata, sedam dana u tjednu. Broj uzročnika stresa u našim životima je u porastu, sve su veće odgovornosti i čini se sve manje slobode, rastuće su prijetnje od kriminala, globalnog zatopljenja, terorizma, epidemija bolesti i drugih izazova, slobodnog vremena gotovo da i nema. Čini se kako ništa nema čvrstu osnovu, a sve se to odražava na naše fizičko i psihičko zdravlje.”

Stres=kreativnost

Stručnjakinja za upravljanje stresa, Tarra Barat pojašnjava da Hrvatska ima i snažno razvijen posttraumatski stres koji je nastao zbog Domovinskog rata. Njegove posljedice su dugotrajne. Nadalje veliki izvor stresa je nezaposlenost, ali i slabe zarade, male financijske mogućnosti koje su stres za pojedinca. Vlada epidemija straha, zabrinutosti, beznađa i takvo stanje izaziva stalno lučenje hormona stresa, a to iscrpljuje organizam i dovodi do oboljevanja, objasnila je Tarra Barat.

Glavne zablude su da stres dolazi izvana, a to nije točno. Stres svaka osoba stvara u sebi i on je način kako osoba reagira na vanjske i unutarnje poticaje. Važno je naglasiti da nije isti za sve, ono što se jednoj osobi može činiti nepremostivim problemom nekom drugom je “mačji kašalj”, niti postoji stvarni uzročnik stresa.

“Ljudi su skloni vjerovati da su za njihov stres krivi vanjski uzročnici ( primjerice krive šefa, partnera, vrijeme, djecu isl.) no to nije nužno uvijek tako. Istraživanja su pokazala da stres nastaje kao interakcija između uzročnika stresa, našeg opažanja i sposobnosti da se nosimo sa stresom. Faktori koji utječu na to kako percipiramo stres uključuju naša uvjerenja, očekivanja, mogućnost kontrole, razinu samopouzdanja, razinu samopoštovanja, udovoljavanje drugim ljudima, percepciju, perfekcionizam i osobnost. Stres može dolaziti iz mnogih izvora. Uzroci stresa mogu biti manji ili veći, mogu se kretati od partnerskih odnosa ili stresa povezanog s prehranom pa do užurbanog načina života”, ispričala je Tarra Barat te dodala da je za ljudsko zdravlje najopasniji kronični stres koji podrazumijeva stanje stalnog fiziološkog uzbuđenja: “Mi smo napravljeni tako da možemo podnijeti kratkotrajni stres. Kako se mehanizam fiziološkog odgovora na napetost – stres često uključuje, hormoni stresa se ponovno i ponovno pokreću, što oslabljuje i scrpljuje tijelo. Prema istraživanjima, čak 80-90 posto odlazaka liječnicima primarne zdravstvene zaštite je zbog stanja koja su izazvana stresom. Dok akutni stres može biti uzbudljiv, kronični nije. To je stres koji uništava živote ljudi, nastaje kada osoba ne vidi izlaz iz svoje situacije i odustaje u potrazi za rješenjima. Najgori aspekt kroničnog stresa je da se ljudi na njega naviknu, postanu apatični i bespomoćni.”

Utjecaj hrane

Najgori su slučajevi utjecaja kroničnog stresa srčani i moždani udar, nasilje, rak ili samoubojstvo.

No, napominje Tarra Barat, stres nije nužno negativan, on čak može djelovati vrlo poticajno, tjerati osobe naprijed, poticati kreativnost, no kada se prijeđe ta granica ljudsko zdravlje može biti ugroženo. Rani upozoravajući sznaci stresa su nervoza, napetost, glavobolje, bolovi u vratnom dijelu, gornjem i donjem dijelu leđa, a ako ih ne registriramo stres se akumulira što može dovesti do nekontroliranih izljeva bijesa kao i do depresije.

Univerzalan lijek za liječenje stresa ne postoji, no autorica ovog poučnog priručnika savjetuje da svaka osoba koja primijeti da je pod stresom djeluje i nauči primjenivati strategije za upravljanje stresom, za koje istraživači stresa kažu da doslovce mogu spasiti život.

“Istraživanja su pokazala da kronični stres, kojim ne upravljamo, može biti faktor u razvoju ili pogoršanju fizičkih i zdravstvenih problema. Bolest nije uzrokovana samo jednim faktorom već interakcijom mnogih čimbenika kao što su: genetska predispozicija,nedostatak vježbanja te netretirani stres. Ako tome dodamo još negativne strategije suočavanja sa stresom kao što su: pušenje, prekomjerno konzumiranja alkohola, brza nezdrava hrana s puno masnoća, rafiniranih šećera, soli, s malo vlakana, voća i povrća, povećava se rizik obolijevanja”, ispričala je Tarra Barat te dodala da se učenjem tehnika upravljanja stresom može smanjiti razine stresa i našu osjetljivost za razvoj širokog spektra fizioloških i psiholoških problema povezanih sa stresom.

“Terapije za smanjivannje stresa imaju cjelovit pristup a to su akupunktura, ayurveda, aromaterapija, Bachova cvjetna terapija, glazba, homeopatija, masaža, reiki, yoga i druge. Hormone stresa koji su se proizveli u tijelu možemo sagorjeti brzim, žustrim hodanjem, trčanjem, plivanjem, vježbanjem ( svim oblicima tjelovježbe i kretanja koji iziskuju snažnije otkucaje srca) “, zaključila je Tarra Barat.

5 NAČINA KAKO BRZO ELIMINIRATI STRES

1. duboko disanje – svi programi u svijetu koji se bave upravljanjem stresa (medicinskog ili nekog

drugog područja) uključuju duboko disanje kao najjednostavniji i najjeftiniji način da se regenerirate

2. promijenite mjesto – čak i da odete do hladnjaka ili do aparata za vodu

3. smijte se na glas, otiđite do WC-a, smijeh je vrlo jednostavan način za otpuštanje napetosti

4. slušajte umirujuću glazbu, zatvorite oči barem na nekoliko minuta

5. vizualizirajte sebe kako se opuštate na nekom omiljenom mjestu, uključite sve mirise, zvukove i

upijte ih u sebe

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Žan Mahnič: Miro Cerar prijeti Hrvatskoj ratom, a ne ja

Objavljeno

na

Objavio

Kada je Žan Mahnič, predsjednik Odbora za obranu slovenskog parlamenta, sazvao sjednicu na kojoj je trebalo raspravljati o mogućoj ulozi vojske u primjeni arbitražne presude, na noge su se digle i Slovenija i Hrvatska.

“Janšin Kekec” zvecka oružjem, mlađahni poletarac SDS-a bi ratovao s Hrvatskom, samo su neki od komentara koji su se čuli.

– Ne, to nije uopće točno, ako je netko zveckao oružjem to su političari s jedne i druge strane – kategorički je u intervjuu za novi broj Globusa odgovorio na optužbe Mahnič i nabrojao redom hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, slovenskog premijera Miru Cerara, šefa diplomacije Karla Erjavca.

Objašnjavajući glavni razlog sazivanja parlamentarnog Odbora za obranu na kojem se trebalo raspravljati o ulozi vojske u provođenju arbitražne odluke, Mahnič kaže:

Sve od proglašenja presude arbitražnog suda u Sloveniji stalno slušamo vladajuću koaliciju kako je potrebno primijeniti arbitražnu odluku. Premijer Miro Cerar i šef diplomacije Karl Erjavec govore da će to Slovenija provesti i da se Hrvatsku mora uvjeriti da poštuje međunarodno pravo. Hrvatska tu presudu ne priznaje, jer je odlukom Sabora izašla iz arbitraže koja je po njenom mišljenju kompromitirana nakon što su bili objavljeni prisluškivani razgovori između slovenskog arbitra Jerneja Sekoleca iSimone Drenik. Želim još reći da je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u srpnju rekla da Hrvatska neće dopustiti jednostranu primjenu arbitražnog sporazuma od strane Slovenije i da je Hrvatska oko toga odlučna, ima moć i sredstva. Kako je moguće da tada nitko nije rekao da se zvecka oružjem i poziva na rat? Kada bi imali jednaka mjerila za sve, to bi učinili.”

Mahnič za “zveckanje oružjem” izravno optužuje i slovensko vodstvo:

– U posljednje vrijeme slušamo premijera Cerara i ministra Erjavca kako govore da prolazi strpljenje, da je bilo dovoljno diplomacije i da Hrvati razumiju samo prijetnje i da će Slovenija primjeniti presudu arbitražnog suda. Erjavec je otvoreno govorio da je potrebno kupiti dva nova policijska broda i poslati ih u Piranski zaljev, koji nam po arbitražnoj presudi pripada. Ovih sam dana dobio informacije da je Republika Hrvatska neke svoje brodove, koji su dio hrvatskih Oružanih snaga, premjestila prema Istri i da su bile neke aktivnosti u tom dijelu mora nakon proglašenja odluke arbitražnog suda. Zbog svega toga sam sazvao sjednicu Odbora za obranu pod nazivom ‘Spremnost Slovenske vojske na moguće incidente pri primjeni arbitražnog sporazuma’. Neka mi netko kaže gdje tu vidi objavu rata. Ili možda prijetnju oružjem. O tome nisam govorio nikada, jer sam svjestan ozbiljnosti situacije. Sve što sam htio na toj sjednici, koja je trebala biti zatvorena za javnost, jest pitati Vladu Slovenije koja govori da će Slovenija primijeniti arbitražnu odluku, a Hrvatska da to neće dozvoliti, kakav je scenarij za provedbu i hoće li biti incidenata u Piranskom zaljevu te kako bi se u tom slučaju postupalo. Slovenska vojska po novom zakonu o obrani može dobiti određene policijske ovlasti da u mirnodopsko vrijeme nadzire i čuva državnu granicu. Samo prema tome je išlo, ništa drugo. Zatim je Miro Cerar uz pomoć koalicije i medija dao lažne informacije da se zvecka oružjem. Ako tko zvecka oružjem, to je on, koji govori o jednostranoj primjeni arbitražne odluke.”

Mahnič za Globus pojašnjava da je očekivao da će članovi Vlade doći na sjednicu i pojasniti tijek implementacije arbitražne odluke te da li u tom procesu očekuju neke incidente i je li potrebno Slovenskoj vojsci dati neka policijska ovlaštenja u okviru Zakona o obrani.

– Mogli su doći na sjednicu i reći da imaju nacrt primjene arbitražne presude, da ne očekuju incidente i da pomoć Slovenske vojske nije potrebna. To se Miro Cerar nije usudio reći, jer zapravo i ne zna što će se dogoditi, nije došao na sjednicu i zabranio je svojim ministrima da dođu – otkriva Mahnič.

Davor Domazet Lošo: Narod će reći svoje kada dođe vrijeme

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Donald Trump: Ne budemo li imali izbora spremni smo uništiti Sjevernu Koreju

Objavljeno

na

Objavio

Trump: Na nama je hoćemo li svijet uzdići na više razine ili ćemo ga pustiti da potone u bezdan

Na Općoj skupštini UN-a govorio je američki predsjednik Donald Trump.

“Glavni tajniče, gospodine predsjedniče, svjetski lideri, dobrodošli u New York. Velika mi je čast stajati ovdje u svom gradu i obratiti se svijetu. Milijuni građana ispaštaju nakon razornih uragana koji su pogodili našu zemlju, želim izraziti zahvalnost svima koji su ponudili pomoć.

Srećom, SAD je od izbora u studenom doživio sve veći procvat, nezaposlenost je na najnižoj razini, poduzeća se vraćaju u našu zemlju, potrošit ćemo više od 7 milijardi dolara na vojsku, bit će to najveća vojska u povijesti.

Lideri brojnih zemalja su stajali ovdje i govorili o prijetnjama i potencijalu koji samo čeka da ga dostignemo. Liječimo bolesti, riješavamo probleme za koje su prošle generacije mislile da su nemoguće za riješiti. Teroristi su sve snažniji, autoritarne zemlje izlažu riziku brojne saveze koji su spriječavali sukobe od 2. svjetskog rata.

Krijumčari ljudi i oružjem prijete našim granicama i izlažu opasnosti naše građane. Na nama je hoćemo li svijet uzdići na više razine ili ćemo ga pustiti da potone u bezdan.

Imamo priliku da izvučemo ljude iz siromaštva i da djeca žive bez mržnje i nasilja. UN se temelji na viziji da različite nacije surađuju kako bi zaštitile suverenitet. SAD je donio Marshallov plan koji je temeljen na plemenitoj ideji slobodnih i snažnih nacija. Uspjeh UN-a ovisi o svima, moramo započeti s mudrošću iz povijesti, naš uspjeh ovisi o nacijama koje promiču mir i prosperitet. Ne očekujemo da različite zemlje dijele iste kulturološke navike ali očekujemo da poštuju nacije.

Različite zemlje s različitom kulturom ne samo da postoje, već međusobno surađuju. SAD želi biti primjer drugima. Slavimo 230. obljetnicu našeg Ustava, najstarijeg koji se danas koristi u svijetu. Temelj mira i prosperiteta za Amerikance i druge koji štuju vladaviu prava. Ključno u Ustavu je “Mi, narod” i želimo ispuniti obećanje tih riječi, naše povijesti. Ja sam izabran, ne da preuzmem vlast nego da ga predam narodu kome ona i pripada.

Želimo služiti njihovim potrebama i vrijednostima. Amerika će mi uvijek biti na prvom mjestu, baš kao što i lideri drugih zemalja trebaju stavljati svoje zemlje na prvo mjesto. UN je najbolja platforma za prosperitet naših naroda ali zahtjeva suradnju. SAD će uvijek biti prijatelj svim narodima, osobito našim saveznicima ali ne može dozvoliti da ništa ne dobivamo zauzvrat. Smatramo da sve zemlje moraju biti sigurne i prosperitetne.

Naši građani su platili najveću cijenu za obranu naše slobode. Vrijednost Amerike se može vidjeti na bojnim poljima gdje su naši vojnici umirali sa saveznicima. Čak i nakon pobjede nismo tražili teritorijalnu ekspanziju i nismo nametali svoj način života drugima nego smo pomogli izgraditi institucije poput UN-a, to je naša nada za sve narode svijeta. Želimo sklad, a ne sukobe. Moramo zaštiti nacije interese i budućnost, odbaciti prijetnje suverenitetu, moramo poštivati pravo, granice i kulturu i mir.

Kao što su osnivači htjeli moramo se suočiti s onima koji nam prijete terorom. Oni ne predstavljaju prijetnju samo svojim građanima nego i drugima u svijetu. Ako se ne suprostavimo zlo će pobjediti. Sile će samo dobiti na snazi.

Nitko nije pokazao veće nepoštivanje prema narodu od Sjeverne Koreje. Svjedočili smo brutalnosti režima kada je nevin američki student preminuo nakon što se vratio iz Sjeverne Koreje, to smo vidjeli u ubojstvu njegovog brata, sada testiranje balističkih raketa predstavlja prijetnju velikog gubitka života.

Ne samo da neke zemlje surađuju nego financiraju zemlju koja nuklearno prijeti. SAD ima veliko strpljenje ali ako bude prisiljen braniti sebe ili saveznike nećemo imati drugog izbora nego u potpunosti uništiti Sjevernu Koreju. Spremni smo ali se nadamo da to neće biti potrebno.

Vidjet ćemo kako će biti, kako će se ponašati, vrijeme je da Sjeverna Koreja shvati da je denuklearizacija jedina prihvatljiva. Hvala svima koji su glasali za sankcije ali moramo učiniti puno više. Krajnje je vrijeme da stanemo na kraj režimu koji otvoreno govori o smrti, o uništavanju”, rekao je Donald Trump.

Trump prozvao Britance: Teroristički gubitnici su vam bili ispred nosa

facebook komentari

Nastavi čitati