Pratite nas

Stvara se nova Platforma: Živko Budimir u Predsjedništvo – Martin Raguž na čelo Federacije BiH?

Objavljeno

na

Predizborna utrka za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, odnosno drugog bošnjačkog – kako ovu poziciju mnogi sve otvorenije nazivaju zbog otvorenog ignoriranja ustavom zajamčene biračke volje hrvatskog naroda u BiH, ulazi u završnu fazu.

Iako, imena kandidata još uvijek nisu poznata, analizom napisa u medijima dolazi se do imena najozbiljnijih kandidata.

Borjana Krišto kandidat HNS-a i HDZ BiH

borjana-kristo0218Skupina stranaka oko HNS-a, predvođena HDZ-om BiH, koja s potpunim pravom računa na plebiscitarnu potporu hrvatskog biračkog tijela još uvijek nije istaknula kandidata. Sudeći prema dobro informiranim  izvorima, HDZ BiH će nominirati Borjanu Krišto, nekadašnju predsjednicu Federacije BiH, koja je bila predsjednički kandidat ove stranke i na posljednjim izborima. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, kako neslužbeno doznajemo, neće se kandidirati na ovu poziciju. Razlog Čovićevog odustajanja od kandidature, čini se, leži u nastojanjima Martina Raguža da eventualnu Čovićevu kandidaturu proglasi „kamenom spoticanja“ u remećenja odnosa između dva HDZ-a.

Istina, predsjednik HDZ 1990 Martin Raguž, koji je nakon dolaska na čelo ove stranke napravio znatan odmak od HNS-a, najavljujući samostalan izlazak na izbore, odašilje signale prema HDZ-u BiH, nudeći se kao mogući zajednički predsjednički kandidat. Kao protuuslugu za potporu u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Raguž bi navodno bio spreman i za postizanje kompromisa s HDZ-om BiH, što u najjačoj hrvatskoj stranci u BiH smatraju otvorenim pokušajem ucjene.

Stoga, promatrači političkih prilika u BiH ističu da je više nego očito kako će Martin Raguž i HDZ-1990 u utrci za poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH podržati aktualnog predsjednika Federacije BiH Živka Budimira, koji je već najavio kandidaturu za Komšićevog nasljednika.

Živko Budimir osigurao potporu bošnjačkih stranaka

Živka Budimira, predsjednika multietničke Stranke pravde i povjerenja (SPP), u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH već je podržalo nekoliko bošnjačkih stranaka. Riječ je o koalicijskom sporazumu o zajedničkom nastupu na predstojećim Općim izborima u BiH, koje je Budimirova  Stranka pravde i povjerenja (SPP) potpisala sa Demokratskom narodnom zajednicom BiH (DNZ BiH), Socijaldemokratskom unijom BiH (SDU BiH), Strankom penzionera-umirovljenika BiH (SP/U BiH), Liberalno demokratskom strankom (LDS BiH) i Strankom udruženih nezavisnih demokrata BiH (SUND BiH).

Kako vidimo široka koalicija bošnjačkih stranaka stoji čvrsto iza kandidature Živka Budimira za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, pa se stoga ništa ne može prigovoriti tvrdnjama kako je riječ o izboru drugog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

Bolje upućeniji izvori navode kako je između Živka Budimira i Martina Raguža već postignut dogovor o pozicijama. Kao protuuslugu u predsjedničkoj kandidaturi, Budimir bi trebao pomoći Ragužu u dolasku na poziciju predsjednika Federacije BiH, navode dobro informirani izvori.

Ključ u Lagumdžijinom SDP-u

Ipak, Budimir i Raguž s nestrpljenjem očekuju glasove koji dolaze iz Lagumdžijinog SDP-a. Ukoliko SDP odustane od kandidature Slave Kukića, Ante Domazeta ili  Lidije Korać, potpora Zlatka Lagumdžije predsjedničkoj kandidaturi Živka Budimiru bit će i te kako očita. Upravo zbog toga, kako doznajemo, kod predsjednika SDP-a Zlatka Lagumdžije sustavno lobira Budimirova rođaka Lidija Korać, kći Živkovog mentora Ante Budimira, nekadašnjeg sekretara CK SK BiH.

Kao protuuslugu za dolazak na ključna mjesta u Predsjedništvu i Federaciji BiH, sudeći prema informacijama kojima raspolažemo, Budimir i Raguž spremni su zajedno s SDP-om BiH, NS Radom za boljitak  i drugim bošnjačkim strankama ući i u formiranje buduće vlade Federacije BiH, za što im je potrebno najmanje devet izaslanika u federalnom Domu naroda.

Zbog nametnutih izbornih propisa koji su na snazi, čak šest hrvatskih zastupnika u Dom naroda Federacije BiH delegiraju županije s bošnjačkom većinom. Stoga je Budimiru, Ragužu, braći Lijanovićima i Zvonku Jurišiću dovoljno da kroz većinski hrvatske županije „proguraju“ svoja tri zastupnika, te tako ponovo dođu na vlast, negirajući još jedanput biračku volju hrvatskog naroda.

Naravno, kreatorima i zagovornicima velikobošnjačke unitarističke ideje takvo što savršeno odgovara.

I. Pehar/hrsvijet

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati