Sudac Kolakušić:Liniću su u napadu na mene pomogli mediji koji su i sami u predstečajnoj nagodbi

0

DONOSIMO drugi dio intervjua s Mislavom Kolakušićem, sucem Trgovačkog suda u Zagrebu. Kolakušić za Index govori o predstečajnim nagodbama i napadu koji je na njega, uz pomoć odabranih medija, lansirao ministar financija Slavko Linić.

> Sudac Kolakušić za Index: Linićeve predstečajne nagodbe napravljene su po mjeri najbogatijih

Obraćaju li Vam se često mali vjerovnici?

Svakodnevno mi vjerovnici iznose situacije koje doživljavaju u tim postupcima  s nadom da će  učinjene nezakonitosti biti  ispravljene u postupku pred sudom. Vjerovnici ističu zabrinutost za vlastiti opstanak i mogućnost zadržavanja postojećih radnih mjesta, jer sve više njihovih dužnika otpisuje i do 90% onoga što im duguju (70% glavnice plus sve kamate), uz „obvezu“ da im se preostalih 10%  isplatiti u 6 jednogodišnjih rata uz poček od 1 godine i sve to bez ikakvih prava na odlučivanje u tim postupcima.

Kakav je položaj radnika dužnika u predstečajnim nagodbama?

Radnici su u potpunosti nezaštićeni, njihove tražbine se ne prijavljuju u tom postupku, niti su sadržane u predstečajnim nagodbama. Imaju samo izjavu dužnika da sklapanje predstečajne nagodbe neće utjecati na njihova prava. Toj izjavi često nemaju razloga vjerovati, jer im ista uprava dužnika nije mjesecima ili godinama isplatila plaću, regres, božićnicu i prijevoz.
Ponekad dužnici cijelu imovinu prenose u jednu tvrtku s jednim zaposlenim koja sklapa predstečajnu nagodbu, a u drugu povezanu tvrtku bez imovine prenose se ugovori o radu s radnicima, te nad njom otvaraju stečaj.

O tome što misle mali vjerovnici ili radnici, dovoljno je istaknuti da nisam vidio ni jednu njihovu žalbu protiv rješenja Trgovačkog suda kojim se odbija sklapanje nagodbe dužnika, dok je primjerice samo u jednom postupku nekoliko stotina radnika podnijelo tužbe Upravnom sudu protiv rješenja o utvrđivanju tražbina i prihvaćanju financijskog plana.

Možete li im pomoći?

Nažalost, moram ih razočarati,  jer je u najnovijoj praksi Visokog trgovačkog suda RH jasno rečeno da „Sud ne može drugačije odlučivati o priznavanju tražbina, jer mu takva ovlast nije dana odredbama ZFPPN-a“, s obzirom na ranije opisani način utvrđivanja tražbina i stjecanja glasova, o njihovoj sudbini i dalje će bez njihove volje odlučivati dužnici putem nepostojećih tražbina, veliki vjerovnici ili Ministarstvo financija RH u situacijama kada je u položaju odlučujućeg vjerovnika.

Ministar Linić i neki mediji oštro su Vas napali radi zaustavljanja postupaka predstečajnih nagodbi koje su zamišljene kao spas gospodarstva i radnih mjesta?

Napad je bio izuzetno dobro koordiniran i za mene u početku iznenađujući, ali kad sam uočio da su i mediji koji me napadaju u postupcima predstečajnih nagodbi, shvatio sam da su se možda pronašli u svim nezakonitostima o kojima govorim.

Predbačeno mi je da rušim zakon koji je spas gospodarstva i radnih mjesta, te da je na zakonu 10 mjeseci radilo 500 stručnjaka. Utvrditi radi li se o dobrom ili izuzetno lošem zakonu, najlakše je ako razmotrimo činjenice da ga je Vlada RH Uredbom skoro cijelog izmijenila mjesec dana nakon donošenja, te u godinu dana još 2 puta, a sada je u najavi i četvrta izmjena.

Moram priznati, da me veseli činjenica da na zakonu nije radilo 1.000 stručnjaka dvije godine, jer koliko bi tek tada puta bio mijenjan.

Smatrate li da su predstečajne nagodbe ostvarile i neki pozitivan rezultat?

Konstantno se iznose podaci o broju zaključenih nagodbi i milijardama kuna potraživanja u tim postupcima, međutim nigdje nije moguće pronaći podatak koliko je novca uplaćeno u državni proračun i na račune vjerovnika u godinu dana primjene tog zakona, te koliko je radnih mjesta zatvoreno kao izravna posljedica tih postupak kod velikih dužnika.

Jesu li stečajni postupci kvalitetniji od postupaka predstečajnih nagodbi?

Stečajni postupci se već godinama u 90% slučajeva pokreću sa zakašnjenjem, odnosno tek nakon što su dužnici u potpunosti očišćeni od imovine pa niti ti postupci s trenutnom zakonodavnom regulativom ne mogu zaštiti vjerovnike u mjeri koju im je društvo dužno osigurati.

Postupak donošenja zakona u RH je potpuno neprimjeren trenutku u kojem živimo, imamo Tsunami propisa, koji konstantno izazivaju nove tsunamije (njihove izmjene i dopune) koji kao i svaka elementarna nepogoda izazivaju kaos i razaranje imovine građana i osjećaja za pravdu u hrvatskom društvu. Struka nema nikakvog realnog utjecaja na sadržaj zakona i ako želimo išta promijeniti moramo imati zakone koji će moći proći kritiku onih koji ih provode.

U ovakvoj situaciji bi trebalo razmisliti o uvođenju eko pristojbe Sucima s obzirom na količinu nevažećih zakona i propisa koje svakodnevno odlažu u stari papir.
Trebamo zakone po kojima se neće događati situacije da kada strani investitor poleti iz Pekinga vrijedi jedan zakon, a kada sleti drugi.

Jeste li očekivali da će Ustavni sud uvažiti Vaš Zahtjev za ocjenu Ustavnosti pojedinih odredbi tog zakona?

U trenutku podnošenja Zahtjeva za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu vjerovao sam  da će se naprijed opisane nezakonitosti onemogućiti ukidanjem neustavnih odredbi ili njihovim izmjenama od strane donositelja ZFPPN-a za što je bilo potrebno nekoliko dana, ali nažalost to se nije dogodilo. Ustavni sud odlučio je da ne odlučuje o podnesenim prijedlozima u ovom razdoblju, a Vlada nije željela intervenirati u najspornije odredbe na način da se iste izmjene i odnose na sve postupke u kojima nisu sklopljene nagodbe. Eventualno naknadno ukidanje odredbi tog Zakona neće imati nikakvog utjecaja na sklopljene nagodbe i neće se moći ispraviti opisane neustavnosti i nezakonitosti.

Hoćete li odustati i kakvi su vam sljedeći potezi u zaštiti Ustavnih i zakonodavnih prava vjerovnika i građana?

Vjerujem da su odustajanje od započetog, nedosljednost u stavovima i niska razina društvene hrabrosti i nadasve odgovornosti, dovele naše društvo u ovakvu teško podnošljivu situaciju, kako u ekonomskom tako i u svakom drugom smislu. Sljedeći korak je obraćanje Europskoj komisiji radi pribavljanja mišljenja radi li se u pojedinim postupcima o zabranjenim državnim potporama.

facebook komentari