Pratite nas

Naši u svijetu

Sukobi policije i prosvjednika u centru Kijeva nakon pokušaja uklanjanja barikada

Objavljeno

na

Prosvjednici na Maidanu u Kijevu, koji još uvijek drže kontrolu nad barikadama, jutros su se sukobili s pripadnicima specijalne policije nakon što su komunalne službe pokušale ukloniti njihove šatore i barikade. Fotografije koje stižu iz centra glavnog grada Ukrajine prikazuju barikade u plamenu.

ponovno-gori-maidan-sukob-policije-i-prosvjednika-u-centru-kijeva-nakon-pokusaja-uklanjanja-barikada
Sukob dolazi nakon više mjeseci konflikta između prosvjednika i nove administracije po pitanju što bi se trebalo učiniti s prosvjednim kampom. Dakako, za nove vlasti on više nije potreban, “poslužio je svrsi”, i sada bi bilo vrijeme da ga se ukloni, no, radikalnije frakcije na ulicama ne misle tako.

Ovo je u esenciji nastavak sukoba koji traje još od veljače ove godine kada je s vlasti srušen predsjednik Viktor Janukovič. Bez obzira kako se taj čin danas nazivao, činjenica jest da se radilo o oružanom državnom udaru, a i sam Janukovič je skoro izgubio glavu bježeći iz Kijeva prema ruskom teritoriju, kako je i sam kasnije ispričao za vrijeme jednog od svojih prvih intervjua.

U fizičkom rušenju Janukoviča ključnu ulogu su odigrale militantne ultra-nacionalističke skupine među kojima je bilo i političkih ambicija, a vjerojatno još uvijek i ima. No, nova vlast sada iste, eventualno, treba samo kao topovsko meso za rat na istoku zemlje, a u Kijevu su i više nego nepoželjni, štoviše, sada se na njih gleda kao na potencijalnu prijetnju, naročito u periodu kada bi se ekonomsko stanje u zemlji moglo početi naglo pogoršavati.

Za Porošenka i Jatsenjuka dojučerašnji saveznici sada su prijetnja koja se nalazi na svega nekoliko metara od parlamenta i predsjedničke palače. Vođa Desnog Sektora, najradikalnije skupine, Dmitrij Jaroš, čak se kandidirao i za predsjednika. Unatoč tome da su sami izbori u Ukrajini upitni zbog masovnog nesudjelovanja birača na istoku zemlje, činjenica jest kako Jaroš nije dobio nikakvu značajniju potporu glasača, manje od 1%, a bio je itekako medijski eksponirana ličnost. No, pitanje se postavlja koliko je to uopće bitno jer ove skupine mogu biti itekako konkretna prijetnja novim vlastima i bez političke potpore.

Prosvjednici na barikadama tvrde kako se ne planiraju povući, za njih je Maidan mjesto koje mora ostati kako bi se vlast držala pod kontrolom. Odavde kreće i direktan pritisak, dovoljno je samo se prisjetiti “pro-ratnih” prosvjeda kada su upravo ove skupine okružile parlament tražeći što brže i što veće vojno angažiranje protiv pobunjenika na istoku zemlje.Prema zadnjim informacijama situacija na Maidanu je i dalje napeta – prosvjednici policiju gađaju kamenjem i molotovljevim koktelima, gore barikade i gume. Komunalne službe izašle su na teren jutros kako bi uklonile barikade. Neposredno nakon početka rada pronašli su 20 kutija u kojima su se nalazile boce sa zapaljivom tekućinom.

jutros u Kijevu, 7.8.2014. 

Dakako, važno je spomenuti kako nisu samo šatori i barikade pod kontrolom radikalnih prosvjednika – oni još uvijek drže i okolne zgrade. Prema riječima kijevskih vlasti, pod njihovom kontrolom je ukupno 19 zgrada, uključujući administrativne urede i hotele. Procjenjuje se kako njih 500-injak trenutačno “živi” ovdje.

Ukrajinski državni tužitelj, Vitalij Jarema, rekao je kako moraju otići te kako će snositi odgovornost ukoliko ne poslušaju.

Ukrajinske vlasti će teško riješiti ovu situaciju – znaju da ako krenu silom na njih mnogi bi se mogli simpatizirati s radikalima, a Kijev bi još jednom bio u plamenu. Glavni fokus zemlje je na vojni sukob koji i dalje traje na istoku zemlje , vlasti tu činjenicu koriste znajući da pritom oni sami neće postati fokus.

Ali, kada se situacija na istoku zemlje riješi, ako se riješi, nove eskalacije u Kijevu nisu isključene.

No, pitanje je i kako će se ova današnja situacija završiti. Zadnje informacije govore kako dodatne policijske snage pristižu u centar grada. Jedan stanovnik Kijeva, 37-godišnji Vitalij Ljak, rekao je u razgovoru za medije: “Izgleda kao da sve što se događalo preko zime se sada ponovno vraća: gume gore, policija je tu, kao i ljudi s palicama. Ovo nije u redu, naročito sada kada su se najbolji ljudi otišli boriti u rat. Civilizirane zemlje se ne ponašaju ovako”.

Jedan od prosvjednika, Mikola Bondar, odjeven u ukrajinsku kozačku uniformu, rekao je kako će pružiti otpor pokušaju uklanjanja barikada. “Pokušali su nas ubiti danas. Pokušali su nas zapaliti”, rekao je u razgovoru za medije.

Business Insider/RT/RIA Novosti/Advance.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Milas poručio iseljenicima u Australiji: U domovini ste uvijek dobrodošli ona vas uvijek čeka i priželjkuje

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Desetog dana posjeta izaslanstvo je održalo radni sastanak s predstavnicima naših ljudi iz gospodarskog, društvenog i kulturnog života Melbournea

Tijekom posjeta Melbourneu, hrvatsko izaslanstvo na čelu sa Zvonkom Milasom, državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ivanom Penavom, gradonačelnikom grada Vukovara, obišlo je Victorian School of Languages i Holy Family School, gdje ih je dočekao ravnatelj Peter Bruno, njegov zamjenik Anthony Laffy i voditeljica vjeronauka Stephani Berginc.

“Zbog programa hrvatskog jezika mnoge obitelji koje, iako su prilično udaljene od ove škole, već desetljećima upisuju djecu upravo ovdje. Podrška Ureda u radu nam je vrlo korisna i osigurava kontinuitet ovog kvalitetnog programa”, rekli su predstavnici ustanove u kojoj se od 1978. godine u redovnoj nastavi hrvatski uči kao strani jezik.

Nakon toga izaslanstvo iz domovine posjetilo je Hrvatski centar u Geelongu, čiji Lado ove godine slavi 45. godišnjicu postojanja.

U prostorijama Australsko-hrvatskih društvenih usluga izvršna direktorica Franci Buljat predstavila je rad te neprofitne udruge koja brine o starijim i nemoćnim osobama. Također, organizirano je i učenje hrvatskog jezika za odrasle, budući da štićenici udruge u starijoj dobi često govore isključivo hrvatskim jezikom.

U večernjim satima održan je susret s hrvatskim iseljenicima. Tom prigodom državni tajnik Milas snažno je naglasio važnost očuvanja hrvatskog jezika među mladim naraštajima te su predstavljeni iskoraci na tom području. Nakon toga uslijedila je predstava “Vukovarska večer”.

Desetog dana posjeta izaslanstvo je održalo radni sastanak s predstavnicima naših ljudi iz gospodarskog, društvenog i kulturnog života Melbournea te se na godišnjoj zabavi u organizaciji Folklorne skupine “Mladi Hrvati” iz Clifton Hilla susrelo s hrvatskim iseljenicima u Hrvatskom katoličkom centru Sunshine. “Zahvaljujem se na predanom trudu uloženom u svaki nastup kojim njegujete svoju hrvatsku kulturnu baštinu, toliko daleko od svoje domovine.

Hvala i vašim roditeljima koji nikada nisu dopustili da naš duh zamre u bilo kojem hrvatskom domu. Hvala i našim misionarima te svim vašim učiteljima koji trajno prenose ljubav prema Hrvatskoj na naše mlade ovdje u Australiji”, naglasio je državni tajnik Milas, dodavši: “Dragi mladi, nastavite njegovati svoj hrvatski identitet i znajte da se svaki vaš uspjeh slavi i u domovini.

Hrvatski duh ne poznaje udaljenosti, pogotovo danas kada nas dijeli samo jedan e-mail. Znajte da ste u domovini uvijek dobrodošli, da vas ona uvijek čeka i priželjkuje i da ste vi njezini najbolji ambasadori koji je čine ponosnom. Znajte da je kultura koju njegujete jako stara, bogata i cijenjena europska kultura. Znajte da su vaši korijeni u Hrvatskoj, a vi ste naše zelene grane raširene po cijelom svijetu”.

facebook komentari

Nastavi čitati