Pratite nas

Svatko tko može bježi

Objavljeno

na

Stanovnicima na istoku Ukrajine su sve manje važne poruke i politika Kijeva ili Moskve. Jer kratko rečeno, tamo je rat u kojem se gine i u kojem se uništava njihova imovina. Zato tko može taj bježi. ukrajina

Petr Šelomovski je neovisni fotograf i trenutno je u blizini Slovjanska, svojevrsne utvrde separatista koji teže odcjepljenju od Ukrajine i pripojenju Rusiji. Bez obzira bila to “misija borbe protiv terorista” kako se to kaže u Kijevu ili “građanski rat” kako tvrdi Moskva, ishod je isti. Barikade na ulicama, helikopteri koji kruže iznad naselja, stalno se čuje o mrtvima i ozlijeđenima, o otetim promatračima OESS-a…

Ako se tko i nadao da će se stanje smiriti nakon predsjedničkih izbora u Ukrajini, te nade su se već odavno rastopile. Upravo kod Slovjanska je žarište akcije ukrajinskih snaga koje su naišle na veliki otpor do zuba naoružanih skupina proruskih separatista. Zato i Šelomovski tvrdi kako sve više ljudi bježi iz Slovjanska: “Vidio sam mnoge obitelji koje su se s djecom sklonile u hotelima oko Slovjanska samo da bi pobjegli od ratnih zbivanja.”

Opasan život

I taj fotoreporter stanuje u jednom od hotela nedaleko od Slovjanska i tamo svaki dan sluša žalosne priče o životu u gradu. O stanovnicima koji svaku večer provode u podrumima jer stalno padaju bombe i granate, o uništenim selima u okolici… Čuo je i priču o sinu iz obitelji s kojom je prijateljevao, kako je ubijen jer nije pravodobno stao na jednoj od brojnih nadzornih postaja.

Sve u svemu, objašnjava nam Šelomovski, već odavno ne bježe samo oni koji su protiv priključenja Rusiji. “Baš sad sam razgovarao s jednom obitelji koja je srcem i dušom za Rusiju i podržava separatiste, ali i oni su rekli kako više ne mogu ostati u Slovjansku. Jer, puca se i na njihovu kuću.”

Bez obzira na složenost politike, fotoreporter tvrdi kako se za mnoge stanovnike sve svodi na jednostavnu činjenicu: puca se, a oružja ima na svakom koraku. “Osobito ljudi u mjestima gdje se vode borbe sada još jedino žele da ta pucnjava prestane. Njihove kuće su uništene, rodbina je ubijena, njihov život je uništen. Mnogi od onih koji su prije i bili protiv nove vlade u Kijevu i nisu željeli ostati dijelom Ukrajine, sad više nisu sigurni što žele”, tvrdi Šelomovski.ukrajina2

Na čitavom području je mnoštvo naoružanih skupina.

200 dolara “čim uzmem pušku”

Fotograf smatra kako vlada u Kijevu više nije mogla tek gledati kako sve više naoružanih ljudi prelazi granicu kako bi se borili protiv vladinih snaga. Doduše, čule su se i vijesti o borcima iz Čečenije koji se sad bore na istoku Ukrajine, ali to nije mogao potvrditi. Ipak, svjedoči kako među proruskim snagama očito ima naoružanih osoba s “velikim borbenim iskustvom” i kako se na njima vidi da “vole rat”. “Jedino što sam vidio su borci iz Južne Osetije, dakle sa sjevera Kavkaza.”

S druge strane, Petr Šelomovski svjedoči kako separatisti jedva da i pitaju nekoga odakle je, ako se želi boriti na njihovoj strani protiv snaga iz Ukrajine. A i plaćaju odlično: “Čak i meni su nudili 200 dolara da im se pridružim. Rekli su mi da ću dobiti novac čim uzmem pušku u ruke.”

Ali što vlada u Kijevu uopće može učiniti protiv tih “dragovoljaca” koji žele odcjepljenje od Ukrajine? Lidija Huzhva kao novinarka prati “antiterorističku operaciju” ukrajinske vlade na području Donbasa. Samu sebe naziva aktivisticom. Prije nekoliko mjeseci aktivno je sudjelovala na protestima u Kijevu. Ona smatra da se u Ukrajini trenutno vodi i informativni rat. Ruski mediji ciljano šire dezinformacije. Stoga joj je jako važno da se suprotstavi takvim izvještajima, dajući informacije s lica mjesta.

ukrajina 3

Postrojba policije hvata praktično sve koji im se učine sumnjivima. A civilima je život postao opasan.

“Dobro je da se Ukrajina bori”

Lidija Huzhva je novinarka i prati “anti-terorističku akciju” ukrajinskih snaga u okolici Donjecka. Samu sebe smatra manje novinarkom, a više “aktivisticom” i veterankom promjena u Ukrajini. Još prije mnogo mjeseci se priključila prosvjedima na Majdanu u Kijevu protiv tadašnje vlasti u Ukrajini, a sad je u borbama koje su izbile na istoku njezine zemlje.

Ipak, ističe kako se u Ukrajini vodi i rat informacijama. Optužuje ruske medije da ciljano siju lažne informacije. Zato želi vlastitim izvješćima ponuditi drugačiju sliku o tamošnjim zbivanjima. Zato prati jednu postrojbu dragovoljaca ukrajinske policije koja djeluje nedaleko od Donjecka. “Hvataju borce suprotne strane i napadaju separatiste”, objašnjava aktivistica. Ali niti ona ne zna reći, hoće li tako uspjeti slomiti otpor i prekinuti borbe.

Ali smatra da je ispravno što je ukrajinska vlada posegnula i za vojnom silom. “Važno je da ljudi ovdje vide kako Ukrajina nešto čini”, smatra Lidija Huzhva. Uvjerena je i da će tamošnje stanovništvo shvatiti kako im separatisti nipošto neće pružiti bolji život. “Do sad su vjerovali kako im ne može biti lošije. Ali sad su shvatili da je doista postalo još gore. U samoproglašenoj ‘Republici Donjeck’ na ulicama vladaju kriminalci i ljudi shvaćaju kako im, obzirom na trenutno stanje, život kao dijelu Ukrajine ipak nije bio tako loš.”

Ozbiljni vojni nedostaci

Ipak, i ona priznaje da iz vojnog očišta Ukrajina ima loše karte. “Ukrajinci su mnogo slabije naoružani. Separatisti stalno primaju pomoć iz Rusije, imaju najnovije oružje i stalno im dolazi pojačanje s onu stranu granice. Ukrajina uopće nije u stanju držati korak.” Jer problem nije samo oružje. I na ukrajinskoj strani postoji čitav niz “milicija” i dragovoljačkih odreda “narodne garde” kojima jedva netko zapovijeda.

ukrajina 4

Hoće li se stanje smiriti? Mnogi strahuju kako će sve postati još gore.

U jednom se svi slažu: stanje u Donbasu se sve više otima svakom nadzoru. Sve je više naoružanih skupina, a ljudima je zabranjeno uopće izlaziti na ulice, tvrdi aktivistica. Sve više ljudi odlazi iz tog područja, uglavnom prema zapadu Ukrajine: “Svi koji su imali mogućnost otići, negdje neku rodbinu, oni su već otišli. Oni koji su ostali u Donbasu, to su oni koji uopće ne znaju kamo da odu”, tvrdi Lidija Huzhva.

S njom se slaže i fotograf Šelomovski: “Sve ukazuje da će se stanje još više zaoštriti i da će i milijunski grad Donjeck zadesiti ista sudbina kao i Slovjansk.” To pak znači i na tisuće izbjeglica tako da i međunarodne organizacije strahuju kako bi izbjeglica moglo biti čak i više nego kad je anektiran Krim. A već tada je oko deset tisuća ljudi pobjeglo iz svojih domova.

Petr Šelomovski ipak tvrdi kako se mnoge obitelji još uvijek nadaju da je sve to “privremeno”. “Mnogi još odlaze u Slovjansk svaki dan kako bi vidjeli što je s njihovim imanjem. Za sad se još vraćaju.”

DW.DE

facebook komentari

Razgovor

Predsjednica: Apsolutno nema nikakve kampanje protiv BiH, nego upravo suprotno

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović smatra kako je Slovenija kompromitiravši arbitražni postupak zapravo ugrozila  međunarodno pravo, piše Hina, koja se poziva na subotnje izdanje Jutarnjeg lista.

Dodaje da “dok se Slovenija sada poziva upravo na poštivanje međunarodnog prava pokušavajući natjerati Hrvatsku da provede arbitražnu presudu o međusobnoj granici”.

Govoreći o pogoršanju odnosa sa Slovenijom u kontekstu arbitraže o graničnom prijeporu, Grabar-Kitarović je rekla kako su Hrvatska i Slovenija dvije prijateljske zemlje, te da “ovo jedno pitanje ne treba stavljati u središte naših odnosa”.

Naglasila je kako oko arbitraže postoji nacionalni konsenzus, da je ona nepovratno kompromitirana i da za hrvatski politički vrh ona ne postoji.

“Slažem se s onim što je premijer Plenković u svom govoru u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda naglasio, jer, legalizira li se protupravno postupanje kroz postupak arbitraže, to daje dobar povod bilo kome drugome da se ponaša na isti način, da se instrumenti međunarodnog prava, koji se koriste za uspostavu međusobnog povjerenja, iskoriste za ostvarivanje vlastitih interesa”, rekla je Grabar-Kitarović.

Premijer Plenković je rekao u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom koju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Grabar-Kitarović je istaknula kako je Hrvatska spremna rješavati granično pitanje sa Slovenijom bilateralno.

Odnosi s drugim susjedima

Grabar-Kitarović je odbacila tvrdnje da vodi kampanju protiv Bosne i Hercegovine, istaknuvši kako nema osobe koja više zastupa članstvo te države, ali i drugih zemalja u hrvatskom susjedstvu, u euroatlantske saveze, te kako ju za to optužuju oni koji su protiv takvih integracija

Poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein Kavazović u ponedjeljak je uputio hrvatskoj predsjednici pismo u kojemu je ustvrdio kako ona i još neki hrvatski dužnosnici zlonamjerno pokušavaju diskreditirati Bošnjake povezujući ih s terorizmom.

Hrvatska čelnica je naglasila kako nikad nije poistovjećivala prijetnju međunarodnog ekstremizma i terorizma s Bošnjacima niti s učenjem islama, što joj se nameće.

“Apsolutno nema nikakve kampanje protiv BiH, nego upravo suprotno”, istaknula je Grabar-Kitarović u Jutarnjem listu.

“Nema te osobe i nema te države koje zastupaju članstvo BiH i ostalih naših susjeda u EU kao što sam to ja osobno i hrvatska vlada”, naglasila je predsjednica.

Ona smatra kako se problemi zapadnog Balkana neće riješiti samo pristupanjem tom savezu, no da ono predstavlja “ozbiljnu matricu za sveobuhvatne procese reformi u državama”.

Članstvo svih hrvatskih susjeda u EU-u preduvjet je za trajni mir, stabilnost i prosperitet, smatra Grabar-Kitarović i dodaje kako dosadašnje inicijative međunarodne zajednice oko pristupanja euroatlantskim savezima nisu bile dovoljno snažne, te kako na tome treba jače raditi s BiH koju vidi kao suverenu državu jednakopravnih konstitutivnih naroda.

Predsjednica je za Jutarnji rekla kako se ne može oteti dojmu da je ona osobno, ali i Hrvatska pod orkestriranim napadima onih koji ne žele ulazak BiH u EU i NATO.

Dodala je i kako je protivljenje bošnjačkih dužnosnika Pelješkom mostu bespredmetno, te da će se taj most graditi u skladu sa svim međunarodnim standardima, uključujući i Konvenciju o pravu mora.

Grabar-Kitarović je u razgovoru izrazila mišljenje da se još uvijek ne može govoriti o prijateljstvu između Hrvatske i Srbije, no da je nepobitno da postoji dobra volja i s njene, ali i sa strane predsjednika Aleksandra Vučića, s kojim je potpisala Deklaraciju o unaprjeđenju odnosa i rješavanu otvorenih pitanja, da se konačno krene u poboljšanje odnosa.

To pokazuju i simbolički koraci poput izgradnje infrastrukture za Hrvate u Vojvodini i dogovor o obnovi rodne kuće bana Josipa Jelačića, smatra predsjednica.

Potez Mađarske i Slovenije da blokiraju hrvatsko članstvo u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) ne smatra dobrim za bilateralne odnose s tim državama.

Otkrila je da je tijekom svog nedavnog posjeta toj državi Mađarima naglasila da blokiranje Hrvatske nije dobar potez, istaknuvši i kako je taj posjet bio dogovoren prije odluke Budimpešte, zbog čega joj “nije bilo ugodno” tamo otići.

Naglasila je da kao predsjednica nema ovlasti ni namjeru pregovarati o pitanju Ina-MOL jer je to u domeni vlade, kao i pitanje statusa šefa MOL-a Zsolta Hernadija.

“Kako su mi kazali mađarski premijer i predsjednik, za Mađare je slučaj Ina-MOL gospodarsko-tehničko-pravno pitanje koje oni ne žele politizirati”, rekla je predsjednica za Jutarnji list.

Odnosi sa svjetskim silama

Predsjednicu je sredinom rujna posjetio posebni izaslanik kineskog predsjednika Meng Jianzhu, pa je u subotnjem intervjuu otkrila da je s njim razgovarala o gospodarskoj suradnji, odnosno o mogućnostima realizacije projekata koje su predstavili u okviru inicijative Triju mora, vrijednih gotovo 50 milijardi eura.

Razgovarali su o suradnji hrvatskih i kineskih luka u izvozu kineskih roba na srednjoeuropsko, ali i zapadnoeuropsko tržište, što je lakše preko Hrvatske nego preko sjevernoatlantske rute, a u tom kontekstu je spomenuta i luka u Vukovaru.

Govoreći o nadolazećem posjetu Rusiji u kojoj će se sastati s predsjednikom Vladimirom Putinom, Grabar-Kitarović je izrazila očekivanje da će se “postaviti novi okvir odnosa koji su dugo bili zanemarivani”.

“Ne očekujem da ćemo ovim posjetom premostiti sve razlike koje postoje, ali očekujem da ćemo dati zamah našim odnosima, a posebice gospodarskima”, rekla je predsjednica, dodavši kako se javio velik broj tvrtki koje će tijekom posjeta sudjelovati na gospodarskom forumu.

Rusija je svjesna hrvatskog članstva u EU-u i NATO savezu, istaknula je predsjednica, naglasivši kako vjeruje u ponovnu uspostavu povjerenja između te dvije države jer između njih ne postoji nikakvo neprijateljstvo.

Rusija je i jedna od članica Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini, pa je time bitan čimbenik u razgovorima o budućnosti jugoistočne Europe, podsjetila je Grabar-Kitarović.

U Moskvi će se razgovarati i o inicijativi Triju mora za koju je Grabar-Kitarović ponovila da nije usmjerena protiv Rusije, nego na brisanje granica između istoka i zapada Europe.

Britanski časopis The Economist je sredinom srpnja u tekstu naslovljenom “Njemačka strahuje da će Trump razjediniti Europu” osvrnuo na podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa toj inicijativi koju su pokrenule Hrvatska i Poljska i o kojoj je tijekom svog posjeta Varšavi on razgovarao s hrvatskom predsjednicom.

Predsjednica je stoga u subotnjem razgovoru za Jutarnji ponovila i da ta inicijativa nije usmjerena protiv Njemačke, te da službeni Berlin na nju nema prigovore, o čemu je nedavno na Malti razgovarala s predsjednikom Frankom-Walterom Steinemierom.

“Berlin sa zanimanjem promatra što se događa u okviru Inicijative, ali držim da su zablude da je ona usmjerena protiv nekoga raspršene. To je inicijativa za, a ne protiv”, rekla je Grabar-Kitarović.

Kazala je i kako je spomenutim sastankom u Varšavi uspostavljena nova dimenzija u odnosima Hrvatske i Sjedinjenih Država, kao i veći interes Trumpa za prostor srednje i jugoistočne Europe.

Najavila je nastavak inzistiranja na potpisivanju Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja jer je to preduvjet za ozbiljnija američka ulaganja u Hrvatsku, ali i općeniti rast trgovinske razmjene.

Sa Sjedinjenim Državama ćemo raditi i na argumentiranju euroatlantskog puta susjednih država, a uloga Washingotna je na ovim prostorima uvijek bila bitna kad je trebalo posredovati u rješavanju otvorenih pitanja, rekla je predsjednica.

“Fokusiranjem SAD-a na ovaj prostor želimo postići ubrzanje procesa kako bismo nadišli zastoj u pristupu EU i NATO-u koji stvara opasan vakuum koji može ispuniti netko treći”, zaključila je Grabar-Kitarović u Jutarnjem listu.

Kolinda Grabar Kitarović: Dosudi li Haag udruženi poduhvat, gubi svaki kredibilitet

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Cerar sazvao novi sastanak državnog vrha nakon Plenkovićeva govora u UN-u

Objavljeno

na

Objavio

Slovenski političari i mediji u petak se većinom solidariziraju s odlukom premijera Mire Cerara da otkaže sastanak u Zagrebu s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem zbog njegova odbacivanja arbitraže pred međunarodnim auditorijem, a neki navode da je Plenkovićev govor u UN-u u kojemu je arbitražni sporazum nazvao ništetnim bio šok za slovensku stranu.

S Cerarom se solidarizirao se i predsjednik države Borut Pahor koji je u petak, uoči otvaranja predizborne kampanje za svoj drugi mandat pred izbore 22. listopada, kazao da je otkazivanje sastanka izazvala “tvrdoglavost” hrvatske politike koja inzistira na kontaminiranosti arbitražnog postupka.

“Tvrdoglavo inzistiranje na nepoštovanju obveza iz arbitražnog sporazuma je neprihvatljivo, no uvjeren sam da će dijalog na koncu omogućiti  mirnu provedbu arbitraže”, kazao je Pahor koji je kao predsjednik vlade 2009. u ime Slovenije potpisao dogovor o arbitraži, čime je Ljubljana uvjetovala ulazak Hrvatske u EU.

“Mi sada na svojoj strani imamo međunarodno pravo i međunarodnu zajednicu, zato moramo nastojati da tu potporu ne izgubimo”, ustvrdio je Pahor u Bovecu na zapadu države.

Premijer Plenković je rekao u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom jer ju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Ljubljansko “Delo” piše da je Plenkovićev govor u UN-u svojom “nediplomatskom” otvorenošću izazvao pravi “šok”, kao i odluka Cerara da posjet zbog toga otkaže.

“Prema našim informacija, Cerar se s Plenkovićem za posjet Zagrebu bio odlučio iako dnevni red sastanka nije bio usklađen niti dogovoren”, navodi “Delo” koji prijašnji dogovor o sastanku tumači kao Cerarovu nepotrebnu koncesiju hrvatskom premijeru.

Cerar je naime otkazivanje susreta protumačio Plenkovićevim “kršenjem” dogovora po kojemu se u Zagrebu trebalo razgovarati o primjeni arbitražnog sporazuma.

U razgovoru za slovenske medije, Cerar je naknadno, nakon otkazivanja sastanka, kazao da je sada preduvjet za nastavak dijaloga da Hrvatska prizna arbitražni sporazum kao važeći međunarodni ugovor, te da se na idućem sastanku, ako i kada do njega dođe, razgovara o suradnji dviju država na njegovoj provedbi.

Da je takav susret u bliskoj budućnosti malo vjerojatan, govore oštre izjave Cerarova suradnika, predsjednika parlamenta Milana Brgleza, koji je kazao da je Plenkovićevo ponašanje u UN-u bilo ismijavanje međunarodnog prava, zloupotreba govora u svjetskoj organizaciji, da Cerar i nije imao druge mogućnosti nego da sastanak otkaže i da  je jasno kako u atmosferi tako nastalog nepovjerenja s Hrvatskom o provedbi nije moguće govoriti, prenose slovenski mediji.

“Sada je loptica u sporu prebačena na hrvatski dio igrališta”, kazao je Brglez, član Stranke modernog centra (SMC) koju vodi premijer Cerar.

Mediji najavljuju da će se u nastaloj situaciji Cerar ponovno odlučiti da odnose s Hrvatskom i arbitražni spor stavi na dnevni red sastanka političkog vrha, neformalnog susreta na kojemu se obično traži politička homogenizacija oko najvažnijih nacionalnih pitanja, te da će istog dana na istu temu biti sazvan i parlamentarni odbor za vanjske poslove.

Predsjednik tog odbora, Jožef Horvat, zastupnik oporbenih kršćanskih demokrata iz Nove Slovenije (NSI), kakzao je u petak da ga je nastup hrvatskog premijera za govornicom UN-a jako zabrinuo.

Plenkovićeve poruke Sloveniji su po njegovim riječima kontradiktorne jer on s jedne strane ističe privrženost Hrvatske vladavini prava, a s druge strane ne priznaje arbitražnu presudu govoreći da je arbitražni postupak kontaminiran i tako se “sam postavlja u ulogu suca”, kazao je Horvat.

Stier: Potez Cerara pokazuje da Slovenija nije spremna za dijalog

facebook komentari

Nastavi čitati