Pratite nas

Hrvatska

U svečanom mimohodu Vinkovačkih jeseni oko četiri tisuće ljudi

Objavljeno

na

U mimohodu sudionika 51. Vinkovačkih jeseni što se pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar Kitarović održavaju od 9. rujna do danas, vinkovačkim ulicama i trgovima je prodefiliralo 75 folklornih skupina iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja gdje Hrvati njeguju folklor, 25 svečano ukrašenih svatovskih zaprega-dvoprega s gizdavim konjima i 50 lipicanaca i konjanika  sve skupa gotovo 4 000 sudionika.

Na cijelom putu od gradske tržnice gdje se formirao mimohod, Zvonimirovom ulicom, Trgom bana Šokčevića i pješačkom zonom, Dugom ulicom , Trgom Franje Tuđmana i Genscherovom sve do stadiona u Lenijama, na tisuće gledatelja pljeskom su nagrađivali folkloraše, a posebice one skupine gdje su prepoznali svoje prijatelje ili dolaze iz njihova mjesta. Burnim pljeskom je pozdravljen najstariji sudionik ovogodišnjih jeseni, 87-godišnji Đuro Pandža iz Nijemaca, a najmlađi ni godinu dana pa su ih roditelji nosili u naručju.

Sve grupe su zastajale u mimohodu i odigrale kraći program kao i na velikoj pozornici gdje su ih pljeskom pozdravljali uzvanici i gosti grada.

Na čelu mimohoda je bila  vinkovačka Limena glazba i mažoretkinje, slijedile su zastave i grbovi,  a potom  hrvatske povijesne postrojbe i udruge.

Za njima je hodilo 75  folklornih skupina koje su se potrudile i odjenule svoje najljepše nošnje koje se iz bakine škrinje iznose samo u posebnim prilikama kao što su Vinkovačke jeseni. Bilo je tu folkloraša iz  svih regija Hrvatske – od Srijema do Dubrovačkih gornjih sela ali i folklorne skupine iz inozemstva, gdje naši ljudi  njeguju naslijeđe iz starine svoga mjesta i zavičaja poput folkloraša iz Srijemske Mitrovice, Usore, Mostara, Širokog Brijega, ali i iz Linza i Duisburga.

Sve je više Slavonaca koji drže konje iako oni već odavno ne oru polja niti vuku kola s teretom. Drže ih iz čistog zadovoljstva i ljubavi prema ovoj plemenitoj životinja ma što koštalo.

Diče se njima u svatovima i posebnim priredbama kao što je mimohod na Vinkovačkim jesenima pa su se i na ovogodišnjima  ponosno provezli  vinkovačkim ulicama u svatovskim zapregama s kojima je kočijaš morao upotrijebiti svu svoju umješnost jer konji se trzaju nenaviknuti na puno ljudi oko sebe.

I jahači i jahačice lipicanaca također su morali dobro paziti na svoga ljubimca i usmjeravati ga tako da četiri jahača čine skladnu skupinu.

Nakon mimohoda, u najveće kolo uhvatilo se skoro 4 000 folkloraša i nekoliko tisuća posjetitelja što na simboličan način oslikava zajedništvo hrvatskog naroda koji zna cijeniti i čuvati naslijeđe što su dobili od svojih predaka i koje će darovati svojim potomcima.

Ove godine razvila su se tri velika kola – jedno u pješačkoj zoni, drugo u Slavonskom sokaku i treće na stadionu i oko stadiona u Lenijama da bi se na kraju spojili u jednu, najveće kolo na svijetu.

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković: Sada se vidi da Vlada nije štitila Ivicu Todorića (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Ja sam zadnjih pet i pol mjeseci zajedno sa svim ostalim članovima Vlade koliko se ja sjećam od brojnih političkih aktera i komentatora bio optuživan da štitimo jednog čovjeka, da želimo prebaciti na porezne obveznike dug jedne privatne kompanije.

Sad odjedanput izgleda da te optužbe nisu točne.

Ne ulazeći u komentare gospodina Todorića, ono što ja imam reći jest da je naš jedini interes bio zaštiti interes hrvatskog gospodarstva. U tome smo uspjeli zahvaljujući zakonu koji smo donijeli, zahvaljujući mjerama koje su poduzete. Ne samo da su održana radna mjesta, nego je osigurana i opskrba Hrvatske u najuspješnijoj turističkoj sezoni. Dakle, temeljni cilj smo ostvarili.Nije bilo domino efekta, kazao je premijer Andrej Plenković u subotu na zagrebačkom Jarunu.

– Mi smo vlada koja poštuje pravnu državu. Ne miješamo se u pravosudna tijela i to je ono što našu stranku čini drugačijom – dodao je.

Na upit je li bilo pritiska na Ivicu Todorića da potpiše lex Agrokor, kako on to tvrdi u svojem novom blogu, kazao je da nije te da je jasno da je zakon donesen u skladu s Ustavom RH.

– Znate da su odredbe zakona bile takve da su se mogle aktivirati kada je to kompanija željela i nije bilo pritiska od strane Vlade. Naša pozicija je bila da restrukturiranje ima transformacijski učinak na hrvatsko gospodarstvo, mi smo otvoreni da se sve istraži. Jasno je da je zakon donesen u skladu s Ustavom RH. Ja znam što Vlada radi i kojim se načelima vodimo – kazao je.

Mislim da izjave koje kruže ovih dana po medijima pokazuju odvojenost jednog čovjeka od stvarnosti. Što se tiče trenutka i dana kada su gospodin Todorić i uprava Agrokora potpisali zahtjev za pokretanje izvanredne uprave, nije bilo nikakvih pritisaka, barem od strane moje ili od strane Vlade, koliko je meni poznato. A ono što bih željela istaknuti je da je taj zahtjev potpisala cijela uprava Agrokora, rekla je ministrica Dalić.

Podsjetila je da je Todorić još uvijek  upisan kao vlasnik društva Agrokor u Središnjem  klirinškom depozitarnom društvu (SKDD). On je i dalje upisan kao vlasnik i stoga kao vlasnik može u svakome trenutku doći sa sredstvima i ponuditi vjerovnicima da im isplati 40,2 milijarde kuna duga, kolika danas zanamo da je ta brojka, kazala je i ponovila da će konačnu brojku pokazati skoro revizorsko izvješće.

Na novinarski upit zašto se ona spominje u priopćenju, Dalić je kazala da se to mora pitati Todorića.

Dalić  je podsjetila da je mogućnost bankrota Agrokora do koje je doveo Todorić prijetila da više od 30.000 osoba u Agrokoru ostane bez posla, da više od 148.000 radnih mjesta dobavljača Konzuma bude ugroženo i da budu ugroženi brojni hrvatski sektori.

Na novinarski upit zašto je Todorić nakon pola godine promijenio strategiju prema Vladi, Dalić je odgovorila da ne zna. Meni to nije poznato. Kao što sam rekla, sve ovo što vidim po medijima meni izgleda kao govorenje čovjeka koji je u potpunosti odvojen od stvarnosti i koji u potpunosti ne povezuje kakva je gospodarska stvarnost, a kakva je stvarnost koja postoji u njegovoj glavi, kazala je.

Hoće li pismo Todorića naštetiti povjerenju prema Agrokoru, Dalić smatra da to treba pitati dobavljače. Obratite se dobavljačima i pitajte ih koja je praksa bolja, ova kada danas izvanredna uprava redovito plaća sve isporuke sukladno ugovorima i ugovorenim rokovima ili ona koja je postojala za vrijeme gospodina Todorića kada smo vidjeli da su mnogobrojni računi ostajali neplaćeni mjesecima, a i zbog čega toliko raspravljamo u proteklim mjesecima o starome dugu, izjavila je Dalić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Obilježena 26. obljetnica ustroja 204. vukovarske brigade

Objavljeno

na

Objavio

Svečanom akademijom u Hrvatskom domu te polaganjem vijenaca kod spomen-obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, u Vukovaru je u subotu obilježena 26. obljetnica ustroja 204. vukovarske brigade, čiji su pripadnici branili Vukovar i okolicu 1991. godine u agresiji na taj dio Hrvatske.

Prisjećajući se događaja obrane Vukovara 1991. godine, ratni zapovjednik 3. bojne 204. vukovarske brigade Ivo Kovačić rekao je kako je unatoč činjenici da je ta postrojba podnijela najveći teret obrane Vukovara u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi, 204. vukovarska brigada dugo vremena nakon rata nije bila priznata.

“Trebalo nam je 15 godina da dokažemo da smo postojali i da je postojala 204. vukovarska brigada. Neki ljudi koji su bili u Ministarstvu obrane i Glavnom stožeru držali su pisanu zapovijed u ladicama i nisu je htjeli pokazati javnosti”, kazao je Kovačić.

Po njegovim riječima, kroz 204. vukovarsku brigadu prošlo je oko 5500 boraca od kojih se 923 vode kao poginuli i nestali dok je ranjeno oko 1600 pripadnika postrojbe.

Predstavljena je i novoosnovana Udruga ratnih veterana 204. vukovarske brigade. Ona je, kako je pojašnjeno, osnovana radi “zaustavljanja degradacije 204. vukovarske brigade i bitke za Vukovar”.

“Kao udruga 204. vukovarske brigade nikada nećemo prihvatiti popis od 10.000 branitelja Vukovara. Ne možemo i nećemo se pomiriti sa zapisima Manolićeve komisije te ćemo ustrajati da Hrvatski sabor te zaključke proglasi ništavnima”, poručio je predsjednik Udruge Drago Adžaga.

Ratni zapovjednik obrane Vukovara 1991. godine Branko Borković je rekao da će unutar Udruge djelovati Klub ratnih zapovjednika te izvijestio o prvoj inicijativi koju su poduzeli. Već smo poslali zahtjev državnim tijelima da se dr. Juraju Njavri oda počast tako da se vojna bolnica u Zagrebu nazove po njemu, kazao je Borković.

Rekao je kako će se kroz Klub zapovjednika izvršiti i cjelokupna verifikacija svih događanja tijekom obrane Vukovara te će se zahtijevati da se ispravi sve ono što je, kako je kazao, “isfabricirano kako bi se obrana Vukovara degradirala i prikazala na krivi način”.

facebook komentari

Nastavi čitati