Sveta Ana

    54

    Sveta Ana i Joakim – roditelji Blažene Djevice marije. Sveta Ana se slavi 26. srpnja. Zaštitnica je i pomoćnica nerotkinja, pomoćnica u teškim porodima, zaštitnica udovica i neudatih djevojaka, kuharica kod svećenika, krojača, bojadisera i zlatara.

    Ana bijaše vremešna i pobožna Izraelka iz plemena Judina. Priroda joj nije bila podarila ono što se u to vrije­me u Izraelu smatralo najjasnijim i nepobitnim znakom Božjega blagoslova i naklonosti: dijete. Poradi njene ne­plodnosti, Joakim, njen suprug, smatrao je kako je njegova žrtva, koju je s velikom pobožnošću prinijeo u jeruzalemskome hramu, odbijena.

     Bol uzrokovana tim odbijanjem potresla je staroga Joakima, koji je napustio kuću i zemlju, kako bi se sa sta­dom povukao u samoću planina, gdje je neprestano opla­kivao svoju nesretnu kob. No, činilo se kako i Ani, koja je ostala sama, budućnost nosi samo tugu, suze i neostva­rive molitve.

    sveta_anaSveta Ana

    No, jednoga se dana ukazao anđeo: prvo Joakimu, u pustinji, a zatim i Ani, kako bi im navijestio kako je ono što je ljudima nemoguće, Bogu ipak moguće te kako će Anino krilo, neplodno uslijed poodmakle dobi, podariti život najljupkijemu i najsvetijemu od svih stvorenja: Ma­riji, majci Isusovoj – majci Mesije.

    Joakim je, utješen tom nadom, okupio stado te se br­zinom i nestrpljenjem mlada zaručnika uputio prema kući njegove Ane.

    Susret dvoje starih supružnika nadasve je poetski oslikao Giotto na zidovima kapele degli Scrovegni u Padovi. Nježnom i mršavom staračkom rukom, Ana miluje suprugovu bijelu bradu, koja kao da je zadrhtala pod nježnim dodirom ljubljene žene. “Čitav taj prizor – piše Piero Bargellini – odiše mirnim pouzdanjem, sretnim iščekivanjem, tihim razumijevanjem, u odmjerenim, a opet izražajnim pokretima likova što ih je starost učinila časnima, ali se osjeti također i gotovo proljetno ozračje čiste i blage, nježne i uzvišene idile.”

    Ana i Joakim obećali su Gospodinu kako će, bude li im podario dijete, ono biti posvećeno Gospodinu u hramu. Tako je Malena Marija u dobi od tri godine odvedena u hram i ostavljena ondje, kako bi zavjet bio ispunjen.

    O tom uzvišenom i neobičnom događaju, u koji je uklju­čena sama majka Isusova, u Evanđelju nema niti spome­na. Spominje ga jedno od apokrifnih evanđelja, koje Crk­va ne smatra nadahnutima od Duha Svetoga: Jakovljevo protoevanđelje. Ondje je ispričana priča o Djevičinim roditeljima, po uzoru na sličan događaj u kojemu je glav­ni lik majka proroka Samuela, koja se također zvala Ana.

    Znači li to kako je sve to izmišljeno? Nemoguće je to potvrditi, kao niti opovrći. Zacijelo se, među brojnim ele­mentima što ih dugujemo mašti, provlači jezgra povijesne istine, koju prenosi drevna usmena predaja. Štovanje Marijinih svetih roditelja svakako ima dugu tradiciju, osobito među Grcima te je povijesno potvrđena već u VI. stoljeću. Na Zapadu se, međutim, prvi znaci pobožnosti odnose na svetu Anu te sežu u X. stoljeće. Blagdan u njenu čast uspostavljen je 1584. godine.

    sv A i JDanas se Crkva sjeća svetih roditelja, Joakima i Ane, roditelja Blažene Djevice Marije. Njihova se imena istina ne spominju u Svetom pismu, ali ih zato susrećemo u apokrifnom spisu iz 2. stoljeća pod naslovom ‘Protoevanđelje sv. Jakova’. Ime Joakim u hebrejskom jeziku znači ‘pripremanje Gospodinovo’ i posve odgovara onomu što se događalo u Joakimovu životu.

    Prema tom apokrifnom spisu, Joakim i Ana nisu mogli imati djece pa su molili Boga da im udijeli taj dar. Joakim je kao bogat čovjek svoje prihode dijelio na dva dijela. Jedan dio je davao narodu, a drugi dio je prikazivao Gospodinu kao žrtvu. Tako ga je jednom zgodom dok je u hramu prinosio žrtvu neki Ruben ukorio što nema djece, ciljajući na njegov grešan život, jer se u židovstvu vjerovalo da pravedan čovjek nikad ne ostaje bez potomstva. Potomstvo je Božji blagoslov, potvrda pravednosti pojedinaca pred Bogom. Što je netko imao više djece, to više je bio mio Gospodinu i to više je uživao njegovu naklonost i blagoslov. Joakim je bio postiđen tim događajem pa se tijekom 40 dana povukao u pustinju da posti i moli ne bi li mu se Gospodin smilovao i dao potomka. Isto je kod kuće činila i njegova žena Ana.

    Povijest pobožnosti prema svetom Joakimu ponešto je nesigurnija i slabije poznata pa je on – čini se – bio u sjeni sve do 1584. g. kada je napokon uključen u liturgijski ka­lendar. Isusovi su djed i baka čašćeni zasebnim blagdani­ma sve do 1913., kada se smatralo uputnim ujediniti ih u jedinstveni spomendan, određen za 26. srpnja.

    Onkraj povijesnih istina o njihovim ljudskim zgodama, Ana i Joakim postali su simbol starosti koja se otvara plodnosti milosti; staroga debla u koje je Bog usadio sjeme vjere i ufanja, cvijeće kršćanske svetosti.

    Ime Joakim je hebrejskoga porijekla i znači: Bog čini jakima.

    Ime Ana je hebrejskoga porijekla i znači: koja se odlikuje milosrđem. 

    Sveti Joakim zaštitnik je djedova.

    Sveta Ana zaštitnica je švelja

    Proslava blagdana roditelja Majke Božje, sv. Joakima i Ane, u Hercegovini se u najvećoj mjeri obilježava na poseban način – ponovnim dolaskom u stari zavičaj. Za neke je to povratak u svoju crkvu, svoje groblje, livadu i polje.

    Proslava sv. Ane u Ljutom Docu

    Proslava sv. Ane održava se i u župi Ljuti Dolac kod Širokog Brijega. Za ovaj blagdan vjernici ljutodočke župe pripremili su se trodnevnicom u čast sv. Ani,  Nakon svečane Mise na sam blagdan u Ljutom Docu bit će priređen i kulturno-umjetnički program, na kojem će nastupiti nekolicina KUD-ova s izvornom hercegovačkom pjesmom.

    Sretan Imendan svim Anama, Anicama .. , Joakimima…

    facebook komentari

    • peppermintt

      Sritno Ane 🙂

      • Jeronim

        Svim Anama, Anicama.. sretan i berićetan imendan 🙂

    • peppermintt

      Sritno Ane 🙂

      • Jeronim

        Svim Anama, Anicama.. sretan i berićetan imendan 🙂

    • zdenka

      Ovo je moj sin stavio nekidan na svoj feis-Koja lijepa priča i koje lijepe slike.

      • Svima Anama sritan imendan sa zakašnjem 🙂 A danas slavimo Svetu Martu. Svim Martama sritan imendan! Lijepo je držati do običaja i prisjetiti se tko smo i što smo! Ovo je naše, to tribamo čuvat. Pozdrav Zdenki

        • zdenka

          I moja mater je Ana i odoh je sutra obać:) Evo i ja pozdravljam sve Marte i Martine.Hvala Lilith na pozdravu:))

          • Nadam se da je majka zdravo i dobro!?

            • zdenka

              Je dobro je-ona je 30.godište i gura dosta dobro.Stigne sve napravit pa i u “vrtlu” sve okopa sama :)) Ja joj više dođem da se može izjadat :))

            • Takve su naše stare majke! Tvrde stine!

            • peppermintt

              i nikad nitko dignit neki spomenik našim ženama a uvik na vjetrometini surove povijesti, istrajne, postojane ..

            • Sjećam se da si ti ranije spominjala tu ideju a poslije je o tome pisao Mladen Pavković.. Stvarno Žalosno da nema takvog spomenika! A tko zna, možda ga mi podignemo! Živile naše majke, svetice, veronike…

            • Ida Galić

              Kad ste već kod spomenika, gori u našim Crnim lokvama su napravili veliki spomenik sa imenima svih poginulih i nestalih Crnolokvana od prvog svjetskog rata naovamo i na njemu je oko 100 imena, mnogo za jedno tako malo selo. Otkrivanje spomenika sa feštom, na koju dolaze naši ljudi (pa i Kraljević sa Širokog) iz mnogih zemalja svijeta će biti čini mi se 6. kolovoza, to je sad uskoro uz dobru hranu za svakog ko dođe. Ja redovno na FB stranicama pratim što se tamo događa, a možda i navratim tamo!!

            • Ida Galić

              Eto i to nošenje “kukrika” je bio svakodnevni posa naše tipične ženske! Lipo da si dao sliku, jer ne znam radi li se to još i danas tako!

            • rijetko.. ponegdje još u selima se žene ‘uprte’ ako nose šušanj ili ovako granje

    • zdenka

      Ovo je moj sin stavio nekidan na svoj feis-Koja lijepa priča i koje lijepe slike.

      • Svima Anama sritan imendan sa zakašnjem 🙂 A danas slavimo Svetu Martu. Svim Martama sritan imendan! Lijepo je držati do običaja i prisjetiti se tko smo i što smo! Ovo je naše, to tribamo čuvat. Pozdrav Zdenki

        • zdenka

          I moja mater je Ana i odoh je sutra obać:) Evo i ja pozdravljam sve Marte i Martine.Hvala Lilith na pozdravu:))

          • Nadam se da je majka zdravo i dobro!?

            • zdenka

              Je dobro je-ona je 30.godište i gura dosta dobro.Stigne sve napravit pa i u “vrtlu” sve okopa sama :)) Ja joj više dođem da se može izjadat :))

            • Takve su naše stare majke! Tvrde stine!

            • peppermintt

              i nikad nitko dignit neki spomenik našim ženama a uvik na vjetrometini surove povijesti, istrajne, postojane ..

            • Sjećam se da si ti ranije spominjala tu ideju a poslije je o tome pisao Mladen Pavković.. Stvarno Žalosno da nema takvog spomenika! A tko zna, možda ga mi podignemo! Živile naše majke, svetice, veronike…

            • Ida Galić

              Kad ste već kod spomenika, gori u našim Crnim lokvama su napravili veliki spomenik sa imenima svih poginulih i nestalih Crnolokvana od prvog svjetskog rata naovamo i na njemu je oko 100 imena, mnogo za jedno tako malo selo. Otkrivanje spomenika sa feštom, na koju dolaze naši ljudi (pa i Kraljević sa Širokog) iz mnogih zemalja svijeta će biti čini mi se 6. kolovoza, to je sad uskoro uz dobru hranu za svakog ko dođe. Ja redovno na FB stranicama pratim što se tamo događa, a možda i navratim tamo!!

            • Ida Galić

              Eto i to nošenje “kukrika” je bio svakodnevni posa naše tipične ženske! Lipo da si dao sliku, jer ne znam radi li se to još i danas tako!

            • rijetko.. ponegdje još u selima se žene ‘uprte’ ako nose šušanj ili ovako granje

    • zdenka

      Je i dobre su šta su sve prošle u životu. I valja ih razumit.

      • Tko nije bio na njihovom mjestu, Teško! Ali vjerujem da život ima veselih trenutaka, nije samo muka i križ! Isprepletene su radosti i tuga, žalosti i sreća u jednu priču koju ćemo predati Gospodinu na koncu!

        • zdenka

          Ma tako je-Lijepo ste to rekli.Odoh ,u loncu kvrcaju kukuruzi,u ruci mi je krpa za pranje poda ,ali srećom nema nikoga u kući,pa ne vide kako i opet zabušajem.Tražili su da im ispečem kolač,ali čini mi se da će morat čekat do sutra.Bog!

          • peppermintt

            mmmm lipo miriše 🙂

            • zdenka

              Mukte ti je uzdisat,Peperminčino jedna-Znam ja za čim ti ideš-E neš kolača :)))

            • peppermintt

              ma kukuruzi meni zamirisali :)))

            • zdenka

              Ma idem ća-ovo dopisivanje postade navika 🙂

            • Alan B’Stard

              Dođi ti nama Zdeni opet! 😉

            • peppermintt

              lako se naviknut na ugodne stvari 🙂

    • zdenka

      Je i dobre su šta su sve prošle u životu. I valja ih razumit.

      • Tko nije bio na njihovom mjestu, Teško! Ali vjerujem da život ima veselih trenutaka, nije samo muka i križ! Isprepletene su radosti i tuga, žalosti i sreća u jednu priču koju ćemo predati Gospodinu na koncu!

        • zdenka

          Ma tako je-Lijepo ste to rekli.Odoh ,u loncu kvrcaju kukuruzi,u ruci mi je krpa za pranje poda ,ali srećom nema nikoga u kući,pa ne vide kako i opet zabušajem.Tražili su da im ispečem kolač,ali čini mi se da će morat čekat do sutra.Bog!

          • peppermintt

            mmmm lipo miriše 🙂

            • zdenka

              Mukte ti je uzdisat,Peperminčino jedna-Znam ja za čim ti ideš-E neš kolača :)))

            • peppermintt

              ma kukuruzi meni zamirisali :)))

            • zdenka

              Ma idem ća-ovo dopisivanje postade navika 🙂

            • Alan B’Stard

              Dođi ti nama Zdeni opet! 😉

            • peppermintt

              lako se naviknut na ugodne stvari 🙂

    • zdenka

      Sliku ove žene mi valja spremit-baš vako je bilo u nas :)))

      • peppermintt

        je , ili breme drva li burilo za vodu uvik natovarene , ali istrajne brinuti se za svoje obitelji 🙂
        vele stariji kako su najčešće znale otić u polje noseće prid porodom a vratit se s ditetom u naručju i obavljena posla 🙂

        • zdenka

          Ha,ha,ma baš ih lipo opisa-aje laku noć 🙂

        • Alan B’Stard

          Evo još jedne lipe slike!

          Ah porodi su posebna priča! po 15 djece

        • Ida Galić

          To nošenje burila na kostima je bilo posebna priča! Naše žene su išle liti kilometre daleko po vodu, noseći je u burilu sa Brine. Ma teško je bilo tamo odnit prazno burilo, a kamoli se vratiti sa punim kući i tako iz dana u dan, A muški su nosili duvan u Bosnu počevši od 13.-ste godine i dalje. To je bio kruv sa 13 kora!!!

    • zdenka

      Sliku ove žene mi valja spremit-baš vako je bilo u nas :)))

      • peppermintt

        je , ili breme drva li burilo za vodu uvik natovarene , ali istrajne brinuti se za svoje obitelji 🙂
        vele stariji kako su najčešće znale otić u polje noseće prid porodom a vratit se s ditetom u naručju i obavljena posla 🙂

        • zdenka

          Ha,ha,ma baš ih lipo opisa-aje laku noć 🙂

        • Alan B’Stard

          Evo još jedne lipe slike!

          Ah porodi su posebna priča! po 15 djece

        • Ida Galić

          To nošenje burila na kostima je bilo posebna priča! Naše žene su išle liti kilometre daleko po vodu, noseći je u burilu sa Brine. Ma teško je bilo tamo odnit prazno burilo, a kamoli se vratiti sa punim kući i tako iz dana u dan, A muški su nosili duvan u Bosnu počevši od 13.-ste godine i dalje. To je bio kruv sa 13 kora!!!