Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije – Velika Gospa

    0

    Blagdan je Velike Gospe. Na tisuće vjernika i hodočasnika pohode najveća marijanska svetišta.

    GospaVelika Gospa dan svetkovine je Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo, dušom i tijelom, a Nauk o Marijinu uznesenju na nebo, proglasio je papa Pio XII., 1. studenog 1950. Stanislav Vitković, prebendar zagrebačke katedrale pojašnjava kako se ovaj blagdan slavio davno prije, no pod drugim imenima.

    Posebno svečano ovih dana je u Hercegovini, gdje se Velika Gospa slavi u najstarijem marijanskom svetištu u Širokom Brijegu. Također blagdan Velike Gospe slavi se i u Posušju, Međugorju, Nevesinju, Hrasnu, župi Seonica i Prisoje u duvanjskom kraju, potom Čitluku, Trebižatu, Rami

    “Tu je upravo ta bitna razlika, između Isusovog uzašašća i Marijina uznesenja. Isusovo uzašašće slavimo na Spasovo. To je dan kada je Isus svojom snagom uzašao na nebo kao Božji sin. A Marija je uznesena na nebo ne svojom snagom, nego snagom Božjom, svoga sina Isusa Krista uznesena dušom i tijelom u nebesku slavu.”, kaže Vitković.

    “To je smisao ovoga blagdana jer biti u nebeskoj slavi znači biti s Isusom. Na posljednjoj večeri Isus je molio Oče hoću da oni koje si mi dao budu gdje sam ja, da gledaju moju slavu koju si mi dao prije postanka svijeta. Ako Isus to želi za sve izabranike Božje. Onda to sigurno pogotovo želi za svoju majku i nju je prvu, dušom i tijelom, uznio na nebesku slavu. U potpuno zajedništvo sa sobom samim i Ocem i Duhom Svetim, to je smisao ovog blagdana”, zaključuje Vitković.

    Gospina svetišta u BiH

    Velika Gospa je dan svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo, proglasio je papa Pio XII., 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Mnogi crkveni oci i sveci poput sv. Bernarda, sv. Antuna Padovanskoga i dr., kroz stoljeća su razmatrali i pisali o Marijinu uznesenju na nebo. Uoči Velike Gospe mnogi su krenuli na hodočasnički put u Marijanska svetišta.  Na sebe su uzeli na tom hodu odricanje, žeđ, glad i često i mukotrpan hod satima, težinu i napor, kako bi zadobili bogatstvo duha, kako bi se približili Mariji iz Nazareta, majci Isusa Krista, kako bi je slijedili u svetosti i povjerenju Bogu, ali i dobili zdravlje za obitelj. A cilj častiti Mariju u Mariji Bistrici, u Sinju poljubiti Gospu Sinjsku, na Trsatu Gospi se pokloniti se i zamoliti, u  Aljmašu ohrabriti srca, Međugorju zamoliti za ozdravljenje … ili kleknuti pred Marijinom kapelicom i moliti Majku Mariju, proslavljenu dušom i tijelom, u nebeskoj slavi, koja tako sujeluje u proslavi uskrsloga Spasitelja, a svojom majčinskom ljubavi povezana je i s nama na zemlji kao uzor svetosti kao zagovornica i Majka. Hrvatska je posuta marijanskim svetištima, crkvama i kapelicama. To je svjedočanstvo da nam je Marija Majka Božja duhovna Zaštitnica u teškim situacijama života, na križnim putovima naše povijesti, ali i u osobnim i obiteljskim nevoljama.

    Najveće svetište Blažene Djevice Marije u Hrvatskoj je ono u Mariji Bistrici, gdje se zna okupiti na isti dan i do pola milijuna hodočasnika željnih vidjeti kip Majke Božje Bistričke iz 15. stoljeća, koji je pronađen 1684., zazidan u prozoru župne crkve zbog opasnosti od Turaka. Od tada se hodočasti, a Biskupska konferencija je 1971. proglasila Mariju Bistricu Nacionalnim prošteništem cijeloga hrvatskog naroda.

    Najstarije marijansko svetište je na Trsatu u Rijeci. Legenda kaže da je od 1291. do 1294. tu bila Bogorodičina kućica. Iz Nazareta su je na Trsat prenijeli anđeli, ali kasnije i odnijeli u Loreto kraj Ancone. U crkvi Gospe Trsatske je slika Blažene Djevice Marije za koju se vjeruje da ju je osobno naslikao sv. Luka Evanđelist.

    Gospino svetište u Vepricu kraj Makarske nastalo je kao spomen na prvo službeno hrvatsko hodočašće u Lourdes 1908., gdje se prije 50 godina, kažu, ukazala Isusova majka. Tu je grob biskupa Jurja Carića, koji je u špilji želio čekati uskrsnuće. U Hrvatskoj su poznata marijanska svetišta u Aljmašu, naselju Ilača na granici sa Srbijom, Dragotinu kraj Đakova, Krasnom u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, u Molvama uz granicu s Mađarskom, na splitskom Pojišanu, solinskom Gospinu otoku, Remetama u Zagrebu, u Arbanasima kraj Zadra te krapinski Trški vrh i Voćin kraj Podravske Slatine.

    U marijanskim svetištima i crkvama sve će biti ispunjeno vjerničkim molitvama i pjesmom Kraljici Hrvata.

    Rajska Djevo, kraljice Hrvata, naša Majko, naša zoro zlata, odanih ti srca primi dar, primi čiste ljubavi nam žar.

    Mnoge su crkve posvećene Blaženoj Djevici Mariji, a sve biskupije imaju marijanska svetišta, koja će ispuniti tisuće hodočasnika na blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo ili Veliku Gospu 15. kolovoza.
    Ovo su neka od svetišta:
    Široki Brijeg
    uocnica
    Aljmaš
    alj
    Marija Bistrica
    mbMeđugorje
    md
    Sinj
    sinj
    Trsat
    tr
    kamenjar.com/foto:vl/

    facebook komentari