Connect with us

Reagiranja

Svi naši Gibraltari

Published

on

Kako izgleda borba protiv kriminala i korupcije na domaći način, uživo smo pratili prošlog tjedna: od utorka ujutro do petka uveče trajala je akcija Gibraltar u kojoj su devet osumnjičenih prvo panično traženi, potom spektakularno uhićeni, a onda brže-bolje pušteni kućama.

prlic-hapsenje-gibraltar-preview

Neven Kulenović, vlasnik marketinške agencije S.V.-RSA i nesuđeni kum (akcije), uhićen je skupa sa suprugom Belmom i bratom Sanjinom u Sarajevu, u svojoj kući; u glavnom gradu Bosne i Hercegovine uhićeni su i Lajla Torlak, zamjenica direktora Pinka, kao i Darko Aleksić, nekadašnji direktor Mreže Plus, a u Mostaru su uhićeni direktor HT Eroneta Stipe Prlić i Zoran Bakula, član uprave iste firme. Senad Zaimović, (su)vlasnik agencije Fabrika i Radio Sarajeva, tog se 20. listopada javio iz Hrvatske, obećavši odlazak u SIPA čim se vrati kući: iz SIPA su isto popodne javnost obavijestili kako su i njega priveli, a dan kasnije u pritvoru je svoj godišnji odmor, započet na Siciliji, završio i Ejub Kučuk, vlasnik agencije MITA. Na dušu pobrojanim Kristina Jozić, glasnogovornica SIPA, upisala je debeo spektar teških krivičnih djela – sklapanje štetnih ugovora, pranje novca, utaju poreza, zlouporabu ovlasti, primanje i davanje dara, organizirani kriminal. Na ročištu dugom pet i po sati, državna tužiteljica Dragica Glušac – objašnjavajući zahtjeve za jednomjesečni pritvor – ponovila je manje-više sve što se godinama sporadično pojavljivalo u javnosti.

Devet osumnjičenih – po njezinoj interpretaciji – pobrojana krivična djela počinili su od 2004. do 2011. godine; u tom periodu su hajrovali osam miliona maraka (Proračun BiH je oštećen za 800.000 KM); novac je iz zemlje, i to iz javnih preduzeća, šetao do Gibraltara, gdje je Kulenović opunomoćenik firme čiji je vlasnik meksički državljanin, a završavao u Sloveniji i Austriji, zemljama Europske unije koje su i povele istragu, odnosno u BiH i Hrvatskoj, na računima osumnjičenih. U sudnici su se, tog petka, čula imena neuhićenih, a također osumnjičenih: Jovo Stanišić, Nijaz Gracić, Suada Lagumdžija i Dževad Priganica, a ekipa je pojačana i dvojicom neimenovanih stranih državljana. No, tužiteljica Glušac, tražeći pritvor, očekivala je slijepo povjerenje Suda; u više je navrata – svjedoče novinski izvještači – čak javno zatražila da dokaze koje posjeduje ne objavljuje, a što je najvažnije – nije ih ni Sudu predočila. Tako su se pod okriljem noći osumnjičeni razišli svojim velebnim kućama, dok su fotoreporteri i kamermani ostali kratki za snimke jat-set automobila, a Tužiteljstvo BiH ubilježilo još jednu neslavnu epizodu svoga rada.

Meni, osobno, mnogo zanimljiviji od tužiteljskog nastupa bili su stavovi obrane. Uistinu impozantna ekipa branilaca, odvjetnici osvjedočeni kako u haškim sudnicama tako i na domaćem terenu, nesretnu su tužiteljicu matirali u tri poteza: Kulenović, objasnila je Edina Rešidović, dobrovoljno surađuje s organima gonjenja od 2011; Bakula nije podigao niti fening sa spornog računa, ustvrdio je Davor Martinović, dok su advokati ostalih transparentno ponudili višemilionske vrijednosti svojih klijenata, kao zaloge za njihovu slobodu (odvjetnica Senada Zaimovića sedam miliona KM). Iz čega se da zaključiti kako je čitav slučaj iznenadio jedino Tužiteljstvo BiH, koje je u oktobru 2014. – tri godine nakon što je počela Kulenovićeva suradnja s organima gonjenja?! – krenulo u akciju za koju će dokaze vještačiti i prezentirati (malo) sutra. Hoće li to sutra ikad svanuti, posebno je pitanje, tim prije što više zaista nikome nije jasan način rada ovdašnjih državnih tužitelja, koji je Fahrija Karkin – također odvjetnik odbrane u ovom slučaju – nazvao nezakonitim.

Ne znam šta kaže zakon, ali logika je neumoljiva: ako Kulenović tri godine dobrovoljno surađuje s organima gonjenja – ma kako bilo jasno da nije riječ o istražiteljima iz naše već slovenske države – s kim surađuje Tužiteljstvo kad ga uhićuje, a ne prezentira nijedan dokaz? Ako Bakula nije podigao fening sa spornog računa, je li sporan račun na njegovo ime? I otkud pare na tom računu? Ako osumnjičeni tako transparentno mašu milionski vrijednim imovinama, zar ne bi trebalo da tužiteljica makar ima cifre plaćenih poreza tokom sticanja tih imetaka – ako ih već sumnjiči za utaju poreza? I šta uopće znači tužiteljsko “mi nismo išli napamet”, ako to ničim nije potkrijepljeno?

Istoga dana, kada i gibraltarci, iz zatvora su izašli – istina nakon više od mjesec – braća Lijanović, među njima i dopremijer i ministar poljoprivrede Vlade FBiH Jerko Ivanković Lijanović, zatim ministar trgovine Milorad Bahilj i ostali osumnjičeni i uhićeni u akciji Meso. I Meso je, kao i Gibraltar, stara priča – istraga traje pet godina. No, optužnica još nije ni nastala. Zašto se onda buni Tužiteljstvo na vijest o njihovom puštanju? Ima, nažalost, i gorih primjera: prošlog tjedna, zbog proceduralne greške u toku suđenja, pala je presuda teška 45 godina i izrečena Harisu Čauševiću za teror počinjen u Bugojnu, a njegov saučesnik Naser Palislamović je oslobođen. Čaušević je svoj teror priznao, čak se javno i ponosio smrću Tarika Ljubunčića, policajca koji je stradao u eksploziji podmetnute bombe. Gdje mi to živimo, kada ni teroristi koji prizna svoj bombaški osvetnički čin nismo u stanju sudski postupak provesti bez ponavljanja? U kojem se to tjesnacu zaglavilo pravosuđe? Samo koji dan prije nego je Gibraltar postao afera svih afera, u Tuzli je ubijen izvjesni Senad Habibović: svi su centralni dnevnici vrvjeli desetominutnim prilozima o obračunu podzemlja, pa je nekako u drugi plan potisnut podatak da je ubijeni čekao red da ode u zatvor. Kakva to gužva vlada u našim zatvorima, pa jednako na red čekaju vođe kojekakvih klanova?

Pravo bi pitanje, je li, trebalo biti kako smo to, sve gradeći pravnu državu i ubijajući se u zaštiti ljudskih, psećih i ostalih prava postali raj za mafiju svih boja i dezena, zemlja u kojoj zakoni važe samo za kokuze i one koji su u nemilosti režima. No, odgovor svi znamo: u postdejtonskoj BiH jedinica mjere uspjeha nije rad, već snalaženje; politika je dodirna tačka svih velikih afera, bilo da su one organizirani kriminal gibraltarskog tipa ili je pak riječ o narko-podzemlju, a reformirano pravosuđe odveć je bremenito tužiteljima koji em se snalaze, em su u dosluhu s politikom. Tako i jeste moguće da Diana Kajmaković pred TV auditorijumom podmeće dokaze (slučaj Budimir) i ostane nekažnjena i da se protiv Olega Čavke vodi istraga duže nego protiv Nevena Kulenovića, a on i dalje ostaje državni tužitelj. Sve dok je tako, sve dakle dok Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće ne počne raditi svoj posao, sve dok Tužiteljstvo BiH svoje istrage ne počne privoditi i kraju, umjesto dosadašnjeg načina uhićenja zarad spektakla, ostat ćemo Kolumbija iz najgorih dana, a umjesto vraćanja pokradenih, opranih i para od utajenih poreza u državni proračun – iz tog istog proračuna plaćat ćemo duševnu bol osumnjičenima u raznim Gibraltarima.

Izvor: Oslobođenje, Piše: Vildana SELIMBEGOVIĆ

facebook komentari

Reagiranja

MILJAVAC: “U stvaranju je Memorandum 3, a Srbi nikako ne odustaju od ovog prostora”

Published

on

By

Uoči posljednjih priprema za svečanost ‘Sloboda 2017.’ u povodu dana oslobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je kako Srbija polako, ali sigurno jača borbenu i vatrenu moć svoje vojske te najavio je i da Srbiji iduće godine stiže još šest helikoptera.

U sklopu priprema za svečanost ‘Sloboda 2017.’ Vučić je izjavio kako Srbija nabavkom novih deset MiG-ova 29 ima snagu u zraku kakvu nemaju sve zemlje bivše Jugoslavije zajedno.

General Pavao Miljavac potvrdio je kako je MiG 29 snažan zrakoplov, no kako ne znamo kako je opremljen. “Treba saznati s kojim je radarskim,  raketnim sustavom i obrambenim sustavom opremljen”, rekao je general za Direktno.hr i dodao kako je jedino za sad sigurno da su ojačali zrakoplovstvo i da to treba respektirati.

Međutim, general Miljavac ističe da je izjava Aleksandra Vučića malo pretjerana. “Naše Ministarstvo obrane sada nabavlja zrakoplove i Srbija neće dugo biti dominanta u zraku nigdje osim u možda u Makedoniji. Mađari imaju Gripene, ako se ne varam Rumunji su naručili 26 komada F 16 s modernom elektronikom, tako da izjava o jakom zrakoplovstvu ni sad ne drži vodu, a uskoro uopće neće”.

Miljavac je poslao i znakovitu poruku.

“U stvaranju je Memorandum 3, a Srbi nikako ne odustaju od ovog prostora. Uvijek su imali potporu svojih akademika i vojnih stručnjaka u tim težnjama te samo pronalaze nove načine da izmišljaju nove probleme kako bi djelovali. Čak i događaji koji su se nedavno događali kod nas imaju potporu izvana, a koliko će ta djelovanja biti uspješna i koliko će to biti prepoznato ovisi o onima koji vode državu sada i oni koji su odgovorni za sigurnost države”, upozorava general Miljavac te dodaje kako se jako malo stvari u visokoj politici i međunarodnim odnosima događaju slučajno.

Miljavac napominje da Hrvatska mora biti na oprezu jer stvari se ne poboljšavaju u odnosima sa Srbijom već se s novim tezama i problemima dodatno kompliciraju.

“Teza o građanskom ratu koju je izrekao ministar obrane Republike Srbije u Hrvatskoj pokušaj je izvrtanja istine o Srbiji na ovim prostorima, a sa zakonom o međunarodnoj juridistikciji pokušaj je pretvaranja Srbije u moralnu vertikalu koja želi na ostale prebaciti dio svoje krivice.”

General Miljavac napominje da odnosi nisu više jednostavni i da će se dodatno komplicirati, a da je sve to dio jednog hibridnog rata. “U parlamentu se tijekom rasprave o nabavci zrakoplova moglo čuti kako je potrebnije financirati znanost, no kako može znanost na grubu silu odgovoriti.  Već smo iskusili rat, platili veliku cijenu upravo zbog toga što nismo imali s čime se braniti”, rekao je Miljavac, piše Direktno.hr

Vučić: Srbiju više nitko ne može nekažnjeno napasti

facebook komentari

Continue Reading

Reagiranja

Odgovor predsjednika Vlade Plenkovića slovenskom premijeru Ceraru

Published

on

By

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković odgovorio je predsjedniku Vlade Republike Slovenije Miri Ceraru te zahvalio na pismu upućenom 16. listopada ove godine.

U odgovoru predsjednika Vlade Plenkovića navodi se:

“U pismu potvrđenu privrženost  Slovenije dobrosusjedskim odnosima i dijalogu s Hrvatskom, što u potpunosti zrcali i već poznata hrvatska stajališta, vidim kao dobar temelj za nastavak našeg dijaloga započetog prigodom susreta u Ljubljani 12. srpnja ove godine.

Koristim stoga ovu prigodu ponovno Vas pozvati u Zagreb, kako bismo, slijedom već ranije obavljenih priprema, održali naš idući sastanak u terminu koji bi nam zajednički odgovarao.

Slovenska stajališta o arbitražnom postupku i arbitražnoj odluci dobro su mi poznata kao što sam siguran da su Vama poznata hrvatska stajališta o tome.

No, razlika u polaznim stajalištima ne bi nas trebala priječiti da u konstruktivnom ozračju, u duhu partnerstva i međusobnog razumijevanja, pronađemo konkretna rješenja koja bi bila u interesu i na korist naših dviju država i naša dva naroda.

Predlažem stoga da na našem sastanku raspravimo sva otvorena pitanja između naših dviju država, uključujući i pitanje granice”, stoji u odgovoru predsjednika Vlade Republike Hrvatske  slovenskom kolegi.

Cerar u pismu Plenkoviću predložio osnivanje povjerenstva za demarkaciju granice

facebook komentari

Continue Reading