Svijet zabrinut zbog suludog gomilanja vojne moći na istoku

0

Peking je razvio hipersonični projektil Wu-14 koji putuje 8 puta brže od zvuka. Rusija i SAD tek rade na tom oružju

Više nema apsolutno nikakve sumnje – utrka u naoružanju definitivno se vodi u Aziji. Putem kojim dugo korača Kina, već neko vrijeme kreće se i Indija koja se od 2010. godine uspjela prometnuti u najvećeg svjetskog uvoznika oružja – trenutačno drži čak 14 posto udjela u ukupnom svjetskom uvozu, što je čak tri puta više od Kine. S druge strane, nekadašnji broj jedan po pitanju uvoza, Kina, postaje treći najveći izvoznik naoružanja.

Tragom Kine, a sad i Indije, kreću i ostale zemlje u regiji, pa su se među deset najvećih kupaca oružja na svijetu svrstali i Tajvan, Indonezija, Pakistan i Bangladeš. S druge je strane Rusija, unatoč svim tenzijama u svojim odnosima sa Zapadom, postala najveći svjetski izvoznik oružja. Za usporedbu, dok se također naoružava, NATO ima velike probleme s izdvajanjima za obranu. Kako vrijeme prolazi, ona su sve manja.

Chinese-army-growth1

Modernizacija vojske, tvrde analitičari, ide pod ruku s ekonomskim razvojem zemlje, no u Aziji nije riječ samo o tome, nego i o strateškom preslagivanju snaga. Napetost u regiji, pogotovo u Istočnom i Južnom kineskom moru, može se opipati.

pregled oruzja“Postoje dvije očigledne bojazni oko rastuće utrke u naoružanju koja će sljedećih godina samo još dobiti na zamahu. Jedna je da države poput Indije, Vijetnama i Kine, u kojima stotine milijuna ljudi još uvijek živi u siromaštvu, troše javni novac na kupnju bez društvene vrijednosti. Druga je bojazan suprotna tome. Kada se govori o oružju, jedina gora stvar od kupnje nepotrebne opreme jest da se novac troši na oružje koje bi se moglo pokazati korisno. Gotovo svaka azijska država poboljšava svoje kapacitete, zračne i pomorske. Ljudi u regiji samo se mogu nadati da se radi o potpunom traćenju novca”, piše Financial Times.

No, što se točno događa s Indijom?

Ona bez ustezanja pokazuje ambiciju da se iz vodećeg uvoznika oružja i vojne opreme pretvori u vodećeg svjetskog izvoznika. Primjerice, godinama je istraživala mogućnosti sklapanja ugovora o kupnji čak 200 helikoptera za oko milijardu dolara, a onda je ove godine zaustavila potragu. Umjesto da ih kupuju, objavile su indijske vlasti, proizvest će ih sami.

Unatoč tome, šoping se i dalje nastavlja. Indija će, prema procjenama, u sljedećih sedam godina potrošiti nevjerojatnih 130 milijardi dolara na kupnju oružja kako bi svoj zastarjeli sovjetski arsenal modernizirala američkim proizvodima. Upravo SAD postaje njezin glavni opskrbljivač, umjesto nekad Moskve. U protekle tri godine potrošila je 14 milijardi dolara na kupnju oružja – više od pet milijardi u SAD-u. U istom razdoblju Rusija joj je prodala oružje vrijedno četiri milijarde dolara.

– Sanjamo o tome da Indiju učinimo dovoljno jakom da izvozi obrambenu opremu u svijet. Umjesto da svako malo moramo uvoziti, želimo da Indija sljedećih godina postane izvoznik te opreme – najavio je novi indijski premijer Narendra Modi u kolovozu tijekom krštenja najvećeg ratnog broda proizvedenog dosad u Indiji.

I Kina ima svoje ambicije. Ovih je dana predsjednik te države Xi Jinping naglasio potrebu razvoja napredne vojne opreme kako bi Kina izgradila snažnu vojsku, a sve u sklopu opće modernizacije kineskih oružanih snaga, što većinu zemalja u regiji čini poprilično nervoznima. Predstojeća vojna reforma, smatra Xi, treba biti “vođena s ciljem izgradnje snažne vojske”.

– Napredno naoružanje je temelj moderne vojske i ključna podrška nacionalnoj sigurnosti i pomlađivanju. Radi se o razdoblju strateških mogućnosti i ključnoj točki rapidnog razvoja vojne opreme – tvrdi Xi koji pokušava ojačati borbenu sposobnost kineskih oružanih snaga koje broje 2,3 milijuna pripadnika.

Novo oružje, tvrdi Xi, treba biti “inovativno i praktično” te sposobno zadovoljiti borbene zahtjeve, ali i “popuniti” slabe točke postojećeg kineskog vojnog sustava.

Ne radi se o ispraznim riječima. Kina ozbiljno radi na razvoju “nevidljivih” aviona i protusatelitskih projektila. U funkciji je već i jedan od njezinih nosača zrakoplova, dok je drugi u planu. Njene namjere dokazuju i brojke. Kineska izdavanja za obranu ove su se godine povećala 12,2 posto, na 131,3 milijarde dolara, no mnogi tvrde da je to brojka za javnost, odnosno da je ukupni iznos njene potrošnje mnogi veći.

Smatra se da će kineska mornarica do 2020. imati više vojnih brodova od američke – u šest godina svoju bi flotu mogli povećati za čak 351 brod, a ta brojka nadmašuje trenutačne kapacitete američke mornarice. Do iste godine utrostručit će i svoj broj podmornica. No, to nije sve. U sklopu svog nuklearnog strateškog programa neumoljivo razvija novi hipersonični projektil Wu-14 koji bi mogao putovati osam puta brže od brzine zvuka. Treći testni let, koji je bio uspješan, pratile su i američke obavještajne agencije, a ta tvrdnja dovoljno govori sama po sebi. Na istom takvom oružju rade i SAD i Rusija.

Zapad reže broj vojnika, Azija množi

Glavna promjena u odnosu vojnih snaga, s fokusom na Istok, počela se događati nakon završetka hladnog rata. Smatra se da će britanska vojska do 2020. smanjiti broj svojih vojnika sa 120 na 82 tisuće. Francuska je broj vojnih snaga srezala s 236 tisuća, koliko ih je imala 1996., na samo 119 tisuća, no rekorder u rezovima je ipak Njemačka. Ona je 1990. imala 360 tisuća vojnika, a danas ih ima samo 62 tisuće.

U isto vrijeme se u Aziji brojke i dalje penju u nebesa. Indija, Pakistan, Sjeverna Koreja, Južna Koreja i Kina – sve te države imaju mnogo više od pola milijuna vojnika, dok Mianmar, Iran i Vijetnam imaju vojsku čak pet puta veću od njemačke. No, nije sve u ljudstvu, nego i u razvoju moderne tehnologije, što na svom primjeru pokazuje i sama Kina (koja također reže broj vojnika). Jutarnji.HR

facebook komentari