Pratite nas

Vijesti

Svjedočanstvo mudžahedina iz BiH: Nabijali smo žive Hrvate na kolac

Objavljeno

na

Oficir Al Qaide Ali Hamad, državljanin Bahreina, koji je ovog tjedna zatražio azil u Srbiji poslije odležane 12-godišnje zatvorske kazne u BiH, priznao je da je osobno za vrijeme rata u BiH sudjelovao u stravičnim zločinima odreda ‘El Mudžahedin’ nad Hrvatima
Fotografija vijesti

Ali Hamad kaže da sada sve priznaje zbog ‘grižnje savjesti’, i da za sebe ne traži nikakve privilegije. Srpsko Tužiteljstvo za ratne zločine predložilo je Vladi Srbije da Ali Hamadu omogući dolazak u Srbiju i svjedočenje. Prenosimo dijelove njegovih ranijih svjedočenja o zločinima:- Najveći broj ubojstava izvršio je Egipćanin Abu Mina, oficir zadužen za sigurnost i specijalne zadatke. Mina je ljude ubijao motornom pilom i velikim nožem. On je ubijao zarobljenike u Zavidovićima. Pred postrojenim mudžahedinima on im je sjekao glave sjekirom i naređivao nam da nabijamo zarobljenike na kolac i da ih ostavljamo da umru u najgorim mukama.

Mučili zarobljene fratre

– Abu Mina je ubio četrnaestogodišnjeg dječaka na području Orašca, gdje se izvodila obuka pripadnika odreda. Dječakovog oca su prisilili da gleda kako mu ubijaju sina…

– U okolini Orašca osobno sam vidio ubojstvo jednog čovjeka. Prije toga zarobljena su četiri katolička fratra, a trebalo je da budu razmijenjeni za naše vojnike. Abu Maiz iz Saudijske Arabije je tada fratrima rekao: ‘Sada ćete vidjeti kako mudžahedini ubijaju’. Onda je pozvao Sabahudina. Dao mu je nož i rekao: ‘Mi ćemo ti omogućiti da ubiješ jednog neprijatelja’. Taj Sabahudin je, inače, bio invalid, nije bio sposoban za borbu. Tada je on udario žrtvu i oborio je na zemlju. Držao mu je noge, a Sabahudin mu je sjeo na leđa i zaklao ga. Zatim je Abu Maiz odvojio glavu od tijela i odnio je do zarobljenih fratara, tjerao ih je ljube odrubljenu glavu – ispričao je Ali Hamad, a prenosi Press online.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati