Pratite nas

Pregled

SVJEDOČENJE PRATESA I NJEGOVE BIVŠE ŽENE

Objavljeno

na

Krunoslav Prates: moja žena se skamenila kada je vidjela Perkovića na vratima, kasnije je tražio da nas ostavi same i da pojača radio

Devetoga dana suđenja Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču pred Višim zemaljskim sudom u Münchenu svjedočio je Krunoslav Prates te njegova bivša žena Keti Prates.

Keti Prates prva je svjedočila i ustrajala je u tome da se ne sjeća Perkovića i susreta s njim u Skopju, u Geretsriedu i u belgijskom Liegeu te ga također nije mogla prepoznati u sudnici. Sucu je kazala kako je prošlo 40 godina, a čovjek s kojeg je tada vidjela je bio vitak i mlad.

Sudac ju je upozorio kako zbog lažnog svjedočenja, koje je kazneno djelo, može završiti u zatvoru.

Bivša žena Krunoslava Pratesa nije se sjećala ni ceduljice s Perkovićevim brojem telefona koju je dala mužu ni dogovora o kontaktu Pratesa i Perkovića iz javne govornice ni toga da je morala otići u kuhinju i pojačati radio dok su njezin muž i Perković razgovarali. A sve to Prates je potvrdio u svom popodnevnom svjedočenju.

Krunoslav Prates ispričao je kako se priključio studentima tijekom Hrvatskog proljeća te došao u Berlin krajem 1971. godine i stupio u kontakt s Brankom Jelićem, krenuo raditi kao novinar te započeo politički rad.

Ispričao je o skromnom životu kojim je živio, kako su novine funkcionirale te o odnosima u emigraciji. Kazao je kako su govorili o Sindičiću kao izvršitelju u pošiljatelju u pokušaju atentata na Branka Jelića. Potvrdio je kako se govorilo da su udbaši ubačeni u emigrantske organizacije.

Ispričao je kako je upoznao Perkovića. “Kad je moja supruga išla kući u Skopje jer joj je majka bila bolesna, došao je jedan čovjek kod nje i odveli su je u policiju. Tamo ju je ispitivao jedan policajac, o meni, mojem radu. Ona je znala samo jednu pjesmu protiv Tita i jugoslavenskog rukovodstva. U oko 2 tjedna tamo morala je ići 12 puta u policiju”, rekao je.

Prates je rekao kako je njegova žena otprilike znala čime se on bavi i da je to opasno. Nije ga zvala već je mužu donijela jednu cedulju. Rekla je mužu kako oni znaju da nije terorist, već da piše novine, ali oni su htjeli kontakt s njim. Dali su joj cedulju s brojem telefona da im se javi te mu je rekla da nisu tako opasni kako ih on opisuje u novinama.

Meni je bilo jasno da se radi o tajnoj službi, no htio sam ženu držati dalje od toga i stupiti u kontakt s njemačkom tajnom policijom, rekao je Prates. Ispričao je kako je njegova žena oprala ceduljicu s brojem koji je ostavio u košulji. “Odlučio sam da neću ništa raditi, nemam dokaz, neću govoriti ni policiji ni Jeliću”, rekao je Prates.

Prates je ispričao kako nakon nekog vremena, u ljeto 1975. godine, dok su se on i žena spremali za kupovinu, na vrata stana je netko pozvonio, a Keti Prates je otvorila. “Moja se žena skamenila. Pitao sam što je, ona je stajala i samo gledala. Čovjek je pitao može li ući. Žena je rekla da je to čovjek koji ju je u Skopju ispitivao. Tako je taj prvi kontakt nastao – to je bio Perković, ali to ja tada nisam znao, nego tek nekoliko godina kasnije”, ispričao je Prates.

Tada je Pratesova žena otišla u drugu sobu i pojačala radio kako je Perković tražio. Perković i Prates su razgovarali oko jedan sat, a nakon toga je Perković tražio da ostanu u stanu još pola sata. Pratesova žena znala je za kontakte, no ona se nije javljala na telefon, ali bi mužu rekla kad bi telefon zvonio i u koliko sati.

Prates je puno čitao o Udbi, nije htio reći ni da, ni ne, ali se na kraju ipak javio, kazao je. Na pitanje je li se bojao kazao je da se “nije baš pravo bojao, ali se sjetio tih priča o Udbi”.

Rekao je kako je s Perkovićem imao dogovor o razmjeni informacija. Dogovor je bio da kad zvoni telefon u puni sat, Prates zove s javne govornice.

Prates je rekao kako je njegova tadašnja žena znala za njihove dogovore o telefonskim pozivima te joj je on pokušao objasniti tko je Perković.

Prates je odgovarao i na pitanja odvjetnika Ante Nobila o tome koje organizacije u emigracije su imale teroristički karakter, kazavši da su postojale takve organizacije, no HNO i program Ivana Jelića, za kojeg je Prates tada radio nije bila takva organizacija.

“Mi smo bili protiv terorizma. Jednom je nazvao Bruno Bušić, htio je poslati neke puške, taj Bušić je snimio film “Hrvati, teroristi ili borci za slobodu”. Bušić je tada živio u Njemačkoj, htio je da mu pošalju puške, da se prikaže oružana borba. Zamislite, Bušić je htio te puške”, rekao je Prates i dodao da je Nijemcima to prijavio pa je Bušić dobio izgon iz Njemačke.

Keti Prates ponovo je svjedočila danas popodne nakon bivšeg muža te je upozorena kako je njezin suprug svjedočio da mu je donijela cedulju s Perkovićevim brojem i s uputom da ga Prates nazove, što ona nije potvrdila. Također je kazala kako se Perkovića nije bojala, nije joj bilo čudno kada joj je Perković pozvonio na vrata te je mislila da je jako dobar prijatelj njezina muža.

Sudac je konstatirao kako je neobično da se Keti Prates onog događaj koji je njezin muž potvrdio, ne sjeća. Možda moj muž ima bolje pamćenje, kazala je Keti Prates.

Rekla je da ju nije interesiralo to što dok je njezin muž bio na putu, u njegovoj je radionici ubijen Stjepan Đureković, no kazala je kako joj je Đurekovića bilo žao.

Hrvati iz Hrvatskog svjetskog kongresa Njemačka koji pomno prate suđenje kazali su nam kako je Krunoslav Prates prilikom ulaska u sudnicu pozdravio Perkovića i Mustača mahanjem.

Izvor: narod.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

PISMO REISA KAVAZOVIĆA KARDINALU BOZANIĆU

Objavljeno

na

Objavio

Reis Husein Kavazović upozorio na opasnost od pogoršanja odnosa BiH i Hrvatske

Negativno karakteriziranje vjere šteti svima

Poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović sastao se u srijedu u Sarajevu s izaslanstvom Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj predvođenim muftijom Azizom Hasanovićem kako bi razgovarali o istupima hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović te o “kampanji koja se vodi u dijelu hrvatske političke i akademske javnosti te medija s ciljem predstavljanja BiH i Bošnjaka kao terorističke prijetnje okruženju i Europi, objavila je informativna agencija IZ u BiH MINA.

Kako je navedeno, reis Kavazović izaslanstvo predvođeno muftijem Hasanovićem “pozvao je na konzultacije” i pri tom mu predao pismo naslovljeno na zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića.

Reis Kazavović je kardinalu Bozaniću prenio osobnu zabrinutost pripadnika Islamske zajednice u BiH zbog “pogoršanja odnosa između BiH i Hrvatske” uz ocjenu kako taj trend prati negativno karakteriziranje vjere i vjerske pripadnosti što šteti i odnosima među pripadnicima islamske i katoličke religije u dvije države.

Poglavar bosanskohercegovačkih muslimana je kardinalu Bozaniću u pismu prenio uvjerenje kako je u zajedničkom interesu očuvati dobre odnose i spriječiti njihovo ozbiljnije i trajno narušavanje.

– Znam da mi kao ljudi vjere ne možemo izravno utjecati na politike koje vode dužnosnici, no također znam da politički dužnosnici često namjerno ili nenamjerno zanemaruju to što njihovi istupi mogu imati negativne posljedice izvan područja njihova dnevnopolitički određenog djelovanja, pa tako i na međuvjerske odnose koji su dublji i trajniji od stranačkih političkih odnosa – stoji u Kavazovićevu pismu kardinalu Bozaniću.

Poglavar Islamske zajednice u BiH ‘napao’ hrvatsku predsjednicu

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Saborski Odbor za ratne veterane jednoglasno podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima

Objavljeno

na

Objavio

Saborski Odbor za ratne veterane jednoglasno je u utorak podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, koji cjelovito objedinjuje njihova prava. “Izradi zakona pristupili smo kako bismo najzaslužnijim za obranu domovine pružili sveobuhvatnu skrb prilagođenu njihovim potrebama”, rekao je ministar branitelja Tomo Medved, dodavši da će se tim zakonom objediniti prava koja su bila disperzirana u niz različitih zakona.

Jakim zakonskim uporištem, propisivanjem temeljnih vrijednosti na kojima je iznikla suverena Hrvatska, te obuhvaćanjem svih hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata u jedinstveni pravni okvir željeli smo odati priznanje njihovoj žrtvi i osigurati zaštitu digniteta Domovinskog rata, istaknuo je Medved.

Predsjednik Odbora Josip Đakić (HDZ) pohvalio je zakonski prijedlog naglasivši da on predstavlja “velik napredak”, te pozvao sve zastupnike da se donese konsenzusom i time prestane politizacija hrvatskih branitelja.

Zdravko Ronko (SDP) pridužio se pohvalama, posebice izdvojivši pravo prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja. “82.000 hrvatskih branitelja je nezaposleno, prosjek godina im je preko 50 i uglavnom je riječ o stručnoj spremi koja ne može naći posao”, kazao je.

Upozorio je da bi trebalo razjasniti odredbu koja propisuje otpis nedospjelih i dospjelih potraživanja prema korisnicima kredita za zapošljavanje hrvatskih branitelja. “Kome je otpisano 208 milijuna do sada i kome ćemo još otpisati 110 milijuna. Volio bih znati koje su to tvrtke, poduzeća, pravne osobe kojima ćemo to otpisati”, rekao je Ronko.

Od 3066 dodjeljenih kredita za zapošljavanje hrvatskih branitelja u vrijednosti 320 milijuna kuna, otplaćeno je 67, a dosad je otpisano 1829 kredita, dodao je. Medved je obećao da će zastupnici prije rasprave u sabornici dobiti detaljan prikaz svih korisnika tih kredita, čime će se otkloniti bilo kakve sumnje u pogodovanje.

Nezavisni zastupnik Željko Lacković upozorio je na odredbu kojom se širi krug ovlaštenika na obiteljsku mirovinu, naglasivši da bi se ta mjera trebala strogo restriktivno koristiti i vezati uz imovinski cenzus. Odbor za ratne veterane na sjednici je također prihvatio  izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2016. godinu, pri čemu je Mostov Miro Bulj apelirao na ravnatelja Centra Antu Nazora da pripremi dokumentaciju koja bi se poslala Vladi kako bi se uklonili “spomenici koji nose četnička obilježja”.

facebook komentari

Nastavi čitati