Pratite nas

Svjesna sam da će kampanja biti podla, ne bojim se apsolutno ničega!

Objavljeno

na

Novinare je zanimao i njezin stav o tvrdnjama predsjednika zagrebačkog Županijskog suda Ivana Turudića da ga policija prati i prisluškuje po nalogu vlasti, na što je Grabar Kitarović rekla da se ne može miješati u sudsku vlast te da politika mora ostati sasvim izvan sudstva.

kolinda rijeka kampanjaHDZ-ova predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović izjavila je u Rijeci kako je svjesna da će izborna kampanja biti podla, ali i istaknula kako vjeruje u povjerenje građana te da se ne boji apsolutno ničega.

“Svjesna sam da će kampanja biti ne prljava, nego podla, jer već smo vidjeli da se svašta događa”, odgovorila je Grabar Kitarović na novinarski upit očekuje li da će “bitka” između nje i aktualnog predsjednika Ive Josipovića biti dosta teška te boji li se prljave kampanje. Naglasila je kako se ne boji nikakve kampanje te da vjeruje u povjerenje građana koji će odlučiti “što je stvarno, a što fikcija”.

“Ne bojim se apsolutno ničega”, poručila je u središtu Rijeke gdje se susrela s kolegama i suradnicima.

Novinare je zanimao i njezin stav o tvrdnjama predsjednika zagrebačkog Županijskog suda Ivana Turudića da ga policija prati i prisluškuje po nalogu vlasti, na što je Grabar Kitarović rekla da se ne može miješati u sudsku vlast te da politika mora ostati sasvim izvan sudstva. Smatra da Turudiću ne treba odvjetnik, nego da taj slučaj treba rješiti u sudskoj praksi.

Upitana kako gleda na početak registracije istospolnih parova u Hrvatskoj, odgovorila je da na homoseksualce gleda kao na susjede i prijatelje te smatra da većina njih ne želi da ih se tako obilježava. “Oni su građani, a jedina manjina koju priznajem jest čovjek pojedinac, čovjek koji će biti u središtu moje kampanje i programa”, kazala je i dodala da treba prestati manipulirati bilo s kime u političke svrhe, već se u Hrvatskoj moramo usredotočiti na rješavanje egzistencijalnih pitanja. Naglasila je kako se Hrvatska, iako ima snažne potencijale, nalazi na dnu ljestvice EU po svim pokazateljima te da to “više tako ne može”.

Na pitanje bi li, da je predsjednica, sugerirala Vladi gospodarske mjere, Grabar Kitarović je rekla kako bi sugerirala više rada vezano uz europske fondove. “Zašto je toliko niska iskoristivost? Bojim se da ćemo do kraja ove godine biti prva država koja je ušla u EU, a koja je više davala u EU fondove, nego li je iz njih izvukla”, poručila je i dodala kako je i ono što je dosad prispjelo u Hrvatsku pripremljeno za bivše, HDZ-ove vlasti.

Vezano uz rasprave o potrebi ukidanja županija kazala je kako je ona za racionalizaciju državne uprave i lokalne samouprave te da, ako dobije povjerenje građana za predsjednički mandat, planira racionalizirati Ured predsjednika, smanjiti broj ljudi i savjetnika.

Na upit ima li mjesta ćirilici u Vukovaru, Grabar Kitarović je odgovorila da o tome treba odlučiti lokalna zajednica, da tu odluku “ne možemo donijeti mi izvana”, te da je ona za primjenu zakona. “O tome treba razgovarati sa svima, s manjinama i većinskim hrvatskim narodom”, istaknula je.

Zapitala se hoće li predstavnicima srpske manjine u Vukovaru zbog dvojezičnosti život biti išta bolji. “Ljude zanima imaju li posao, primaju li plaću i je li ona dovoljna za egzistenciju”, kazala je Kolinda Grabar Kitarović. Ta su pitanja, dodala je, Vukovacima puno važnija, pa sve to treba sagledati u tom spektru – od pomirdbe do osiguranja egzistencija i ostanka svih u Vukovaru. (hina/kamenjar.com)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

25. rujna 1991. – Embargo na uvoz oružja

Objavljeno

na

Objavio

Vijeće sigurnosti UN-a 25. rujna 1991. jednoglasno je prihvatilo rezoluciju pod brojem 713 kojom se uvodi „potpuni embargo na sve isporuke oružja i vojne opreme Jugoslaviji“.

Rezoluciju je činilo osam točaka koje su trebale pomoći u rješavanju jugoslavenske krize, pri čemu je naglašena potreba za mirnim rješenjem i dijalogom, iako je, naravno, zabrana državama članicama UN-a da Jugoslaviji isporučuju bilo kakvo oružje i streljivo imala najveću važnost.

Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država James Baker na sjednici Vijeća sigurnosti istaknuo je srpsku vladu i Jugoslavensku narodnu armiju kao glavne krivce za tragične posljedice rata na području Hrvatske, ali međunarodna je zajednica rezolucijom 713 upravo napadnutoj republici najviše naštetila, piše HRT

Naime, Hrvatskoj je prije rata oduzeto gotovo sve oružje Teritorijalne obrane, dočim je JNA, koja je već u tom razdoblju otvoreno stala na stranu srpskih pobunjenika, odnosno velikosrpske politike, bila jedna od najbolje naoružanih europskih vojski. UN –u je potvrda ispravnosti odluke bila činjenica da je Budimir Lončar, ministar vanjskih poslova Jugoslavije, podupro donošenje  rezolucije.

Već je 1. listopada JNA iskoristila odluku o embargu i uputila ultimatum Vladi Republike Hrvatske da će napasti sve vitalne objekte ili poduzeti akciju velikih razmjera ne prekine li se oružani sukob, nakon čega su počeli granatirati Dubrovnik i zatvarati obruč oko opkoljenog Vukovara i drugih napadnutih hrvatskih gradova.

Rezolucija broj 713 bila je prva UN -ova rezolucija  donesena za rješavanje krize u Jugoslaviji, no za napadnute Hrvate bila je pogubna. Embargo na uvoz oružja imao je dalekosežne posljedice jer je, s obzirom na goleme zalihe streljiva i nemjerljivu nadmoć u naoružanju, UN praktično olakšao srpskom agresoru osvajanje novih teritorija.

Napadnuta Hrvatska, a uskoro i Bosna i Hercegovina, platile su ovu nepravednu odluku tisućama izgubljenih života.

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Slaven Letica: Stanković je Bandića tretirao kao mrskog neprijatelja

Objavljeno

na

Objavio

Politički analitičar Slaven Letica komentirao je gostovanje Milana Bandića kod Aleksandra Stankovića u emisiji “Nedjeljom u dva”.

STANKOVIĆ JE BANDIĆA TRETIRAO KAO MRSKOG NEPRIJATELJA

Aleksandar Aco Stanković postavio se prema Milanu Bandiću kao prema ljutom i mrskom neprijatelju, ali na vrlo jasno i jednostavno Bandićevo pitanje nije želio, po cijenu života i vjerodostojnosti, odgovoriti: ‘Je li vama draži Tito ili Republika Hrvatska?’

Da je odgovorio na to pitanje pokazao bi minimum profesionalizma kojeg se, nažalost, davno odrekao: dočekujući snishodljivo sve one čiji mu je svjetonazor blizak, a arogantno, neprijateljski, s pjenom na usnama sve one kojima je Republika Hrvatska draža od Josipa Broza Tita”, napisao je Slaven Letica na Facebooku.

facebook komentari

Nastavi čitati