Svjetske sile više ne misle da je treći entitet loše rješenje

    0

    Međunarodna je zajednica priznala da je to legitiman model, kao i da obrazloženja bošnjačkog odbijanja “zvuče prazno”

    Posljednje izvješće Međunarodne krizne skupine (ICG) o stanju u Bosni i Hercegovini uzburkalo je duhove u ovoj zemlji i dalo nove argumente onima koji tvrde da dolazi do određenih promjena u politici vodećih međunarodnih aktera prema bosanskohercegovačkom pitanju. Nekoliko mjeseci nakon što je Europski parlament prihvatio rezoluciju u kojojzagovara federalizaciju umjesto centralističkih i separatističkih težnji, sa sličnim prijedlozima izlazi i ICG.

    56268b765dd84b98bbdc0315440cea0eDosadašnje analize, izvješće i preporuke ICG-a uglavnom su slijedile politiku jačanja središnje, državne vlasti i kritizirale srpska, pa i hrvatska nastojanja za jačom decentralizacijom BiH i njihovo inzistiranje na pravima konstitutivnih naroda u odnosu na građane. Stoga su ICG često srpski i hrvatski političari u BiH nazivali „zagovornikom bošnjačke unitarističke politike“, odnosno promotorom građanske države.

    Zaboravljene činjenice

    Sada, pak, iz ICG-a poručuju kako BiH treba ozbiljnu ustavnu rekonstrukciju tako da novi aranžmani trebaju favorizirati federalistička, a ne centralistička rješenja. Znatan prostor daju i entitetu s hrvatskom većinom, za koji smatraju da je dobro rješenje, a obrazloženje bošnjačkoga odbijanja toga rješenja im “zvuči prazno”.

    U izvješću su skrenuli pozornost i na zaboravljenu činjenicu kako je „na početku Federacija BiH bila federacija ne kantona, već dviju političkih zajednica i oblasti pod njihovom kontrolom” i da su u Federaciju na ravnopravnim osnovama ugrađeni Republika Bosna i Hercegovina sa svojim vojnim snagama (Armija BiH) i Hrvatska zajednica (kasnije Republika) Herceg-Bosna sa svojim vojnim snagama (HVO).

    Promjenu u stavovima ICG-a predstavlja i konstatacija analitičara da novi pristup ne podrazumijeva negiranje postojanja triju naroda BiH te da nijedan ustavni projekt ne može uspjeti ako ne tretira građane onakvima kakvi jesu, a oni jesu u golemoj mjeri podijeljeni na tri zajednice.

    Ovakvi se stavovi pozorno promatraju zbog činjenice da je u svojih dvadesetak godina postojanja ICG umnogome slijedio ili utirao put američke politike na Balkanu, pa tako i u BiH. Tu povezanost američka administracija i ICG nikada nisu pokušali ni opovrgnuti. Stoga i ovaj zaokret u stavovima ICG-a mnogi tumače i kao zaokret američke, a time i međunarodne politike prema BiH. Takav stav zastupaju i u Institutu za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara, koji je napravio vrlo temeljitu analizu zadnjeg izvješća ICG-a. Član stručnog tima IDPI-ja Ivan Vukoja vjeruje da je sadržaj posljednjeg izvješća ICG-a i odraz promjene gledanja na situaciju u BiH u određenim političkim i institucionalnim strukturama u Washingtonu, koji su do sada isključivo forsirali građanski koncept, dok se koncept konstitutivnih naroda prihvaćao kao „nužno zlo“.

    – No, politika je u pravilu vrlo pragmatična i određeni su krugovi u međunarodnoj zajednici postali svjesni činjenice da ti, uvjetno rečeno, građanski koncepti i negiranje nacionalne komponente ne daju rezultate. Nakon osam godina pokušaja nasilnog uvođenja određenih elemenata građanskog uređenja danas imamo situaciju koja je u svakom pogledu gora nego kada se krenulo u taj proces. Trenutačno imamo državu koja je razvaljena po svim osnovama i jedan od uzroka takvom stanju su upravo ovi pokušaji sa sadašnjom federalnom vladom iz koje su izbačeni Hrvati, Željkom Komšićem i slično – ističe Vukoja.

    On vjeruje kako je u određenim međunarodnim krugovima, a prije svega američkim, jednostavno sazrela svijest da ti modeli nisu učinkoviti i da trebaju promijeniti odnos prema BiH. Pri tome vrlo važnim smatra da se ne nameću nikakva rješenja izvana, već da se model uređenja BiH traži između bitnih političkih aktera u BiH.

    Bez uskraćivanja

    – Međunarodna bi zajednica trebala osigurati ambijent u kojem svaka strana, a pri tome ponajprije mislim da legitimne predstavnike konstitutivnih naroda, može slobodno artikulirati svoj politički prijedlog ili model uređenja države. Da se ne događa da se bilo tko osjeća uskraćenim i da osjeća da mu je nešto zabranjeno, kao što je to bio slučaj do sada, kada se nije uopće smjela razmatrati opcija trećeg entiteta. Treba priznati činjenično stanje, a ono je da više od 90 posto građana ove države sebe u političkom i nacionalnom smislu samo identificira kao pripadnike Srba, Bošnjaka ili Hrvata i, kada to prihvatimo, mnogo ćemo se lakše dogovoriti o modelu koji će oslikavati tu baznu političku i društvenu činjenicu. Mi ovdje doista postojimo i politički djelujemo u tri političke zajednice, tri konstitutivna naroda. I jedino kroz ta tri kanala možemo izgraditi stabilnu i funkcionalnu državu – ističe Vukoja.

    Dobro je, kaže, da su Amerikanci priznali da je treći entitet legitiman model o kojem jedopušteno razgovarati. Vidjet ćemo može li se on argumentirano braniti i može li biti politički provediv.

    – Ono što smo dobili ovim izvješćem, a posredno i od američke administracije, jest da je treći entitet jedna od mogućih, dopuštenih opcija za BiH. I to smatram velikim, golemim uspjehom i pozitivnim pomakom međunarodne zajednice na definiranju i problema i rješenja za BiH – zaključuje Vukoja.

    Profesor na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu dr. Sead Turčalo smatra da su sadašnje veze ICG-a s američkom administracijom znatno slabije nego prije te da njihova izvješća danas nastaju kao „sublimacija priča s terena“.

    – Ono što je čudno u njihovu prijedlogu jest da se govori o federalizaciji države koja ne bi bila etnička, ali da se sve političke zajednice u BiH zadovolje. Znamo da zadovoljavanje svih političkih zajednica u BiH znači etničko federaliziranje i zaokruživanje etničkih teritorija. Prema mome mišljenju nemoguće je pomiriti to dvoje. Reći da ćemo imati teritorijalne jedinice koje zadovoljavaju političke zajednice u BiH, a da u njima istodobno prevladava građanski koncept, praktično je nemoguće postići. Ako imamo federalne jedinice s dominacijom jednog naroda, a unutar nje vlada građanski, odnosno koncept „jedan čovjek, jedan glas“, imat ćemo dominaciju pripadnika te većinske etničke zajednice i marginalizaciju pripadnika svih ostalih etničkih skupina – kaže Turčalo i konstatira kako ICG zapravo ne nudi nikakvo novo rješenje za BiH.

    On smatra naivnom tvrdnju da promjenu ustavnog uređenja BiH treba prepustiti domaćim političkim elitama jer one nisu, podsjeća Turčalo, dogovorile ni postojeći daytonski ustavni aranžman.

    – Moguća je apsolutna decentralizacija države, ali tako da ona postane funkcionalna. A to se može dogoditi samo ako oni koji upravljaju državom počnu razmišljati izvan postojećih okvira u kojima je jedini cilj zadržati vlast svoje političke opcije. Dok se to ne dogodi, nikakav ustavni aranžman u BiH neće funkcionirati. Moram priznati da sam pesimističan u vezi s tim da će nakon listopadskih izbora doći do bilo kakvih ozbiljnijih promjena u međunarodnoj i unutarnjoj politici – kaže Turčalo.

    Gotovo istodobno s izvješćem ICG-a u javnost je procurilo i istraživanje javnog mnijenja u BiH koje je naručila jedna druga američka organizacija, Nacionalni demokratski institut (NDI). To je istraživanja pokazalo da bi, kada bi se njih pitalo, većina bosanskohercegovačkih Hrvata izabrala upravo treći entitet kao način teritorijalne reorganizacije države. Ukupno 51 posto ispitanika hrvatske nacionalnosti smatra uspostavu trećeg entiteta najboljim rješenjem za teritorijalni preustroj BiH.

    Međutim, ovakvo rješenje ima vrlo malu potporu među pripadnicima drugih dvaju naroda u državi. Samo jedan posto Bošnjaka i šest posto Srba to vidi kao najbolju opciju. Ukupno gledano, osam posto ispitanika u BiH je za uspostavu trećeg entiteta kao najpoželjnije rješenje. Ovakvi se stavovi djelomično mogu objasniti time da i Srbi i Bošnjaci već imaju entitete u kojima dominiraju pa hrvatski „problem“ s entitetom ne doživljavaju kao vlastiti.

    U svakom slučaju, i ovo istraživanje pokazuje da će u BiH biti teško doći do konsenzusa o teritorijalnoj, a time i ustavnoj reorganizaciji zemlje.

    Za Hrvate je, osim trećeg entiteta, najpoželjnija opcija ukidanje postojećih entiteta. Ukupno je 22 posto hrvatskih ispitanika izabralo to rješenje kao najbolje za teritorijalni preustroj BiH. Da BiH treba biti podijeljena na nekoliko ekonomskih regija s visokim stupnjem autonomije, smatra 13 posto hrvatskih ispitanika. Kada se ovaj postotak pridruži onima koji žele treći entitet, ispada da dvije trećine hrvatskih ispitanika žele decentraliziranu državu u kojoj će status sva tri naroda biti isti, što danas nije slučaj.

    Hrvati su za BiH

    Da uređenje BiH treba ostati kao što je danas, smatra tek devet posto Hrvata, dok podjelu BiH na tri neovisne države podupire zanemarivih tri posto bosanskohercegovačkih Hrvata.

    Znatno drugačiji su odgovori Bošnjaka i Srba. Za Bošnjake je najprihvatljivija opcija ukidanje entiteta. Ovakvo rješenje podupire 59 posto bošnjačkih ispitanika.

    Uz ovako suprotstavljene stavove pripadnika etničkih skupina i njihovih političkih predstavnika doista nema previše razloga za optimizam. Ozbiljne razgovore o ustavnoj, pa i teritorijalnoj reorganizaciji BiH, mogli bi potaknuti SAD i EU, ali njihovi konkretni potezi još se očekuju. SAD već godinu dana nema ni veleposlanika u Sarajevu, a EU je nakon propasti pregovora o provedbi presude „Sejdić i Finci“ BiH gurnula u drugi plan.

    Ukrajinska kriza dodatno je udaljila BiH s vanjskopolitičkih radara Bruxellesa i Washingtona, a izvješće ICG-a prva je najava da BiH ponovno postaje predmet interesa velikih sila.

    VečernjiList /Foto: PIXSELL

    facebook komentari