Pratite nas

Svjetske sile više ne misle da je treći entitet loše rješenje

Objavljeno

na

Međunarodna je zajednica priznala da je to legitiman model, kao i da obrazloženja bošnjačkog odbijanja “zvuče prazno”

Posljednje izvješće Međunarodne krizne skupine (ICG) o stanju u Bosni i Hercegovini uzburkalo je duhove u ovoj zemlji i dalo nove argumente onima koji tvrde da dolazi do određenih promjena u politici vodećih međunarodnih aktera prema bosanskohercegovačkom pitanju. Nekoliko mjeseci nakon što je Europski parlament prihvatio rezoluciju u kojojzagovara federalizaciju umjesto centralističkih i separatističkih težnji, sa sličnim prijedlozima izlazi i ICG.

56268b765dd84b98bbdc0315440cea0eDosadašnje analize, izvješće i preporuke ICG-a uglavnom su slijedile politiku jačanja središnje, državne vlasti i kritizirale srpska, pa i hrvatska nastojanja za jačom decentralizacijom BiH i njihovo inzistiranje na pravima konstitutivnih naroda u odnosu na građane. Stoga su ICG često srpski i hrvatski političari u BiH nazivali „zagovornikom bošnjačke unitarističke politike“, odnosno promotorom građanske države.

Zaboravljene činjenice

Sada, pak, iz ICG-a poručuju kako BiH treba ozbiljnu ustavnu rekonstrukciju tako da novi aranžmani trebaju favorizirati federalistička, a ne centralistička rješenja. Znatan prostor daju i entitetu s hrvatskom većinom, za koji smatraju da je dobro rješenje, a obrazloženje bošnjačkoga odbijanja toga rješenja im “zvuči prazno”.

U izvješću su skrenuli pozornost i na zaboravljenu činjenicu kako je „na početku Federacija BiH bila federacija ne kantona, već dviju političkih zajednica i oblasti pod njihovom kontrolom” i da su u Federaciju na ravnopravnim osnovama ugrađeni Republika Bosna i Hercegovina sa svojim vojnim snagama (Armija BiH) i Hrvatska zajednica (kasnije Republika) Herceg-Bosna sa svojim vojnim snagama (HVO).

Promjenu u stavovima ICG-a predstavlja i konstatacija analitičara da novi pristup ne podrazumijeva negiranje postojanja triju naroda BiH te da nijedan ustavni projekt ne može uspjeti ako ne tretira građane onakvima kakvi jesu, a oni jesu u golemoj mjeri podijeljeni na tri zajednice.

Ovakvi se stavovi pozorno promatraju zbog činjenice da je u svojih dvadesetak godina postojanja ICG umnogome slijedio ili utirao put američke politike na Balkanu, pa tako i u BiH. Tu povezanost američka administracija i ICG nikada nisu pokušali ni opovrgnuti. Stoga i ovaj zaokret u stavovima ICG-a mnogi tumače i kao zaokret američke, a time i međunarodne politike prema BiH. Takav stav zastupaju i u Institutu za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara, koji je napravio vrlo temeljitu analizu zadnjeg izvješća ICG-a. Član stručnog tima IDPI-ja Ivan Vukoja vjeruje da je sadržaj posljednjeg izvješća ICG-a i odraz promjene gledanja na situaciju u BiH u određenim političkim i institucionalnim strukturama u Washingtonu, koji su do sada isključivo forsirali građanski koncept, dok se koncept konstitutivnih naroda prihvaćao kao „nužno zlo“.

– No, politika je u pravilu vrlo pragmatična i određeni su krugovi u međunarodnoj zajednici postali svjesni činjenice da ti, uvjetno rečeno, građanski koncepti i negiranje nacionalne komponente ne daju rezultate. Nakon osam godina pokušaja nasilnog uvođenja određenih elemenata građanskog uređenja danas imamo situaciju koja je u svakom pogledu gora nego kada se krenulo u taj proces. Trenutačno imamo državu koja je razvaljena po svim osnovama i jedan od uzroka takvom stanju su upravo ovi pokušaji sa sadašnjom federalnom vladom iz koje su izbačeni Hrvati, Željkom Komšićem i slično – ističe Vukoja.

On vjeruje kako je u određenim međunarodnim krugovima, a prije svega američkim, jednostavno sazrela svijest da ti modeli nisu učinkoviti i da trebaju promijeniti odnos prema BiH. Pri tome vrlo važnim smatra da se ne nameću nikakva rješenja izvana, već da se model uređenja BiH traži između bitnih političkih aktera u BiH.

Bez uskraćivanja

– Međunarodna bi zajednica trebala osigurati ambijent u kojem svaka strana, a pri tome ponajprije mislim da legitimne predstavnike konstitutivnih naroda, može slobodno artikulirati svoj politički prijedlog ili model uređenja države. Da se ne događa da se bilo tko osjeća uskraćenim i da osjeća da mu je nešto zabranjeno, kao što je to bio slučaj do sada, kada se nije uopće smjela razmatrati opcija trećeg entiteta. Treba priznati činjenično stanje, a ono je da više od 90 posto građana ove države sebe u političkom i nacionalnom smislu samo identificira kao pripadnike Srba, Bošnjaka ili Hrvata i, kada to prihvatimo, mnogo ćemo se lakše dogovoriti o modelu koji će oslikavati tu baznu političku i društvenu činjenicu. Mi ovdje doista postojimo i politički djelujemo u tri političke zajednice, tri konstitutivna naroda. I jedino kroz ta tri kanala možemo izgraditi stabilnu i funkcionalnu državu – ističe Vukoja.

Dobro je, kaže, da su Amerikanci priznali da je treći entitet legitiman model o kojem jedopušteno razgovarati. Vidjet ćemo može li se on argumentirano braniti i može li biti politički provediv.

– Ono što smo dobili ovim izvješćem, a posredno i od američke administracije, jest da je treći entitet jedna od mogućih, dopuštenih opcija za BiH. I to smatram velikim, golemim uspjehom i pozitivnim pomakom međunarodne zajednice na definiranju i problema i rješenja za BiH – zaključuje Vukoja.

Profesor na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu dr. Sead Turčalo smatra da su sadašnje veze ICG-a s američkom administracijom znatno slabije nego prije te da njihova izvješća danas nastaju kao „sublimacija priča s terena“.

– Ono što je čudno u njihovu prijedlogu jest da se govori o federalizaciji države koja ne bi bila etnička, ali da se sve političke zajednice u BiH zadovolje. Znamo da zadovoljavanje svih političkih zajednica u BiH znači etničko federaliziranje i zaokruživanje etničkih teritorija. Prema mome mišljenju nemoguće je pomiriti to dvoje. Reći da ćemo imati teritorijalne jedinice koje zadovoljavaju političke zajednice u BiH, a da u njima istodobno prevladava građanski koncept, praktično je nemoguće postići. Ako imamo federalne jedinice s dominacijom jednog naroda, a unutar nje vlada građanski, odnosno koncept „jedan čovjek, jedan glas“, imat ćemo dominaciju pripadnika te većinske etničke zajednice i marginalizaciju pripadnika svih ostalih etničkih skupina – kaže Turčalo i konstatira kako ICG zapravo ne nudi nikakvo novo rješenje za BiH.

On smatra naivnom tvrdnju da promjenu ustavnog uređenja BiH treba prepustiti domaćim političkim elitama jer one nisu, podsjeća Turčalo, dogovorile ni postojeći daytonski ustavni aranžman.

– Moguća je apsolutna decentralizacija države, ali tako da ona postane funkcionalna. A to se može dogoditi samo ako oni koji upravljaju državom počnu razmišljati izvan postojećih okvira u kojima je jedini cilj zadržati vlast svoje političke opcije. Dok se to ne dogodi, nikakav ustavni aranžman u BiH neće funkcionirati. Moram priznati da sam pesimističan u vezi s tim da će nakon listopadskih izbora doći do bilo kakvih ozbiljnijih promjena u međunarodnoj i unutarnjoj politici – kaže Turčalo.

Gotovo istodobno s izvješćem ICG-a u javnost je procurilo i istraživanje javnog mnijenja u BiH koje je naručila jedna druga američka organizacija, Nacionalni demokratski institut (NDI). To je istraživanja pokazalo da bi, kada bi se njih pitalo, većina bosanskohercegovačkih Hrvata izabrala upravo treći entitet kao način teritorijalne reorganizacije države. Ukupno 51 posto ispitanika hrvatske nacionalnosti smatra uspostavu trećeg entiteta najboljim rješenjem za teritorijalni preustroj BiH.

Međutim, ovakvo rješenje ima vrlo malu potporu među pripadnicima drugih dvaju naroda u državi. Samo jedan posto Bošnjaka i šest posto Srba to vidi kao najbolju opciju. Ukupno gledano, osam posto ispitanika u BiH je za uspostavu trećeg entiteta kao najpoželjnije rješenje. Ovakvi se stavovi djelomično mogu objasniti time da i Srbi i Bošnjaci već imaju entitete u kojima dominiraju pa hrvatski „problem“ s entitetom ne doživljavaju kao vlastiti.

U svakom slučaju, i ovo istraživanje pokazuje da će u BiH biti teško doći do konsenzusa o teritorijalnoj, a time i ustavnoj reorganizaciji zemlje.

Za Hrvate je, osim trećeg entiteta, najpoželjnija opcija ukidanje postojećih entiteta. Ukupno je 22 posto hrvatskih ispitanika izabralo to rješenje kao najbolje za teritorijalni preustroj BiH. Da BiH treba biti podijeljena na nekoliko ekonomskih regija s visokim stupnjem autonomije, smatra 13 posto hrvatskih ispitanika. Kada se ovaj postotak pridruži onima koji žele treći entitet, ispada da dvije trećine hrvatskih ispitanika žele decentraliziranu državu u kojoj će status sva tri naroda biti isti, što danas nije slučaj.

Hrvati su za BiH

Da uređenje BiH treba ostati kao što je danas, smatra tek devet posto Hrvata, dok podjelu BiH na tri neovisne države podupire zanemarivih tri posto bosanskohercegovačkih Hrvata.

Znatno drugačiji su odgovori Bošnjaka i Srba. Za Bošnjake je najprihvatljivija opcija ukidanje entiteta. Ovakvo rješenje podupire 59 posto bošnjačkih ispitanika.

Uz ovako suprotstavljene stavove pripadnika etničkih skupina i njihovih političkih predstavnika doista nema previše razloga za optimizam. Ozbiljne razgovore o ustavnoj, pa i teritorijalnoj reorganizaciji BiH, mogli bi potaknuti SAD i EU, ali njihovi konkretni potezi još se očekuju. SAD već godinu dana nema ni veleposlanika u Sarajevu, a EU je nakon propasti pregovora o provedbi presude „Sejdić i Finci“ BiH gurnula u drugi plan.

Ukrajinska kriza dodatno je udaljila BiH s vanjskopolitičkih radara Bruxellesa i Washingtona, a izvješće ICG-a prva je najava da BiH ponovno postaje predmet interesa velikih sila.

VečernjiList /Foto: PIXSELL

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Grčka će modernizirati svoju flotu F-16, Hrvatskoj nude 12 zrakoplova u starijoj verziji

Objavljeno

na

Objavio

Američki State Department odobio je paket nadogradnje F-16 zrakoplova Grčkih (Helenskih) zračnih snaga za koji se pretpostavlja da bi Grčku koštao oko 2,4 milijarde dolara.

Konkretno, tim bi se paketom nadogradila grčka flota F-16-ica u Block 30, Block 50, Block 52+ i Block 52+ Advanced konfiguracijama, a svi bi se nadogradili na najnoviju F-16V (Viper) konfiguraciju.

Prema američkoj Agenciji za obrambenu suradnju, u paketu su ponuđene sve nužne komponente da se 123 F-16C i F-16D borbena zrakoplova (od ukupno 155 koliko ih se nalazi u sastavu Grčkih zračnih snaga prema podacima World Air Forces) moderniziraju na F-16V standard koji je kompanija Lockheed Martin prvi put predstavila 2012. godine. To znači da bi po zrakoplovu Grčka modernizaciju platila nešto manje od 20 milijuna dolara, piše Defense news, prenosi jutarnji list

– Ova nadogradnja bi Grčkoj pomogla da odvrati potencijalne regionalne prijetnje, da ojača svoju obranu i da provodi protu-terorističke operacije – stoji u objavi Agencije za obrambenu suradnju.

Ova vijest objavljena je tijekom posjeta grčkog premijera Aleksisa TsiprasaWashingtonu, gdje se se susreo s predsjednikom SAD-a, Donaldom Trumpom. Američki predsjednik, poznat po oštroj kritici država članica NATO pakta koje ne troše najmanje 2% svojeg BDP-a na obranu na što ih pakt obvezuje, očekivano je pohvalio Grčku zbog želje da modernizira flotu.

– Oni moderniziraju flotu svojih F-16 zrakoplova. A to je fantastičan zrakoplov – rekao je Trump prije sastanka s Tsiprasom, a prenosi Drive Warzone.

Ako do modernizacije zaista dođe grčki F-16 dobili bi novi APG 83 aktivni elektronički radar (AESA), nove kompjutore, nove sustave navigacije, nove multifunkcionalne displeje, napredniji sustav podatkovne veze i tako dalje…

Inače, na F-16V standard već se počela modernizirati flota F-16-ica Zračnih snaga Tajvana, a nova 22 F-16V naručio je Bahrein koji će to u kompletnom paketu opreme i obuke platiti 2,78 milijardi dolara.

Na kraju, podsjetimo da su i Grčka i SAD dale ponude za prodaju 12 borbenih zrakoplova Hrvatskoj, uz to da su Grci ponudili F-16 Block 30 varijantu, dok su Amerikanci ponudili potpuno novu F-16 Block 70/72 varijantu, vrlo sličnu gore spomenutom F-16V standardu na koji bi se nadogradili grčki lovci. Uz njih su pondu dali i Izraelci (riječ je, navodno, o njihovim Barak i Braaket varijantama F-16 zrakoplova) te Šveđani koji su ponudili svoje JAS 39 Gripene C/D.

Vojni analitičar Jan Ivanjek za Globus je procijenio da bi u slučaju da Hrvatska kupi grčke F-16-ice, naša država osigurala prevlast u zraku na 10 do 15 godina, nakon čega bi njihovu eventualnu modernizaciju na F-16V standard platila do 50 milijuna dolara po komadu. Novi američki F-16 block 70/72 borbeni zrakoplovi bi pak Hrvatsku koštali oko 90 milijuna dolara po komadu, s obukom i logistikom, procjenuje Ivanjek.

 

F-16 Block 70 pruža Hrvatskoj apsolutnu zračnu dominaciju za narednih 40 godina

facebook komentari

Nastavi čitati

Razgovor

Stier: Posjet će otvoriti nove perspektive za naše tvrtke koje rade na ruskom tržištu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u službenom je posjetu Rusiji gdje je u Sočiju održala sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Prvi je to službeni posjet jednog hrvatskog predsjednika Ruskoj Federaciji od 2009. Nakon razgovora potpisan je niz zajedničkih akata između dvije države koji bi trebali poboljšati odnose dviju država.

Više o ovom susretu i hrvatsko-ruskim odnosima u Studiju 4 govorio je saborski zastupnik HDZ-a Davor Ivo Stier. “Mislim da je jako dobro da je došlo do susreta na ovoj razini. Intencija je bila da otvorimo i proširimo jedan kanala dijaloga s Ruskom Federacijom. Jasno, u taj dijalog ulazimo s pozicije članice Europske unije i NATO-a, ali isto tako želimo uvažavati ulogu koju Ruska Federacija ima na međunarodnoj sceni, pogotovo na jugoistoku Europe.

Naravno, nije tu samo pitanje sigurnosne situacije. Ima tu niz pitanja, gospodarskih i tako dalje. Dakle, taj kanal je potreban i potvrđen je posjetom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović”, rekao je Stier.

Govorilo se i o očekivanjima od gospodarskog foruma u Moskvi, za koji vlada veliki interes s obje strane i očekuju se konkretni rezultati. Radi se dosad o najjačem gospodarskom izaslanstvu koje prati predsjednicu, a uz predstavnike 90-ak hrvatskih tvrtki s ruske strane je potvrđeno sudjelovanje 245 tvrtki. Stier je istaknuo kako taj forum može otvoriti nove perspektive za naše tvrtke koje rade na ruskom tržištu.

Rekao je i da je rusko tržište od oko 140 milijuna stanovnika iznimno važno za hrvatske tvrtke te da je dobar pokazatelj za to rast izvoza u prvih sedam mjeseci od 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. “Postoji jedno područje koje nije obuhvaćeno sankcijama, tu postoje legitimni interesi i mislim je je s te strane ovaj posjet važan pogotovo jer se na tržištima poput ruskog jako gleda kakvi su politički odnosi. Kada se vidi da je šeficu hrvatske države primio predsjednik Putin to je isto jedan politički signal i gospodarskim subjektima, kazao je. “Alternative dijalogu nema i dobro da je Hrvatska išla ovim putem. Meni je drago da je došlo do ovakvog razgovora na najvišoj razini”, istaknuo je.

Bilo je riječi i o sektoru energetike. Putin je u jučerašnjem razgovoru istaknuo da je Hrvatska je veliki uvoznik ruskih naftnih derivata, da je prošle godine kupila je 350 tisuća tona nafte te da Rusija zadovoljava gotovo pola hrvatskih potreba za plinom. “Za Hrvatsku je to od strateške važnosti. Hrvatska država ima interes da se izgradi LNG terminal. On je važan zbog geostrateških prilika, zbog diverzifikacije nabave plina i razvijanja tržišta. Hrvatska mora na tome ustrajati”, rekao je.

Kad je riječ o Agrokoru, očekivalo se da će to biti jedna od glavnih tema, međutim sudeći prema izjavama, to i nije bilo baš tako, rečeno je. Putin je samo rekao da na hrvatskom tržištu uspješno djeluju ruske banke te da Sberbank i VTB sudjeluju u programu financijskog ozdravljenja Agrokora. “Nije neočekivan takav scenarij. Nije to forma gdje ćete vi ući dublje u razgovor o takvoj problematici”, komentirao je ovo vruće pitanje Stier.

Govorilo se i o tome da je predsjednica RH predsjedniku Putinu ponovila ono što je već rekla u Varšavi vezano uz Inicijativu tri mora, a to je kako ona nije usmjerena niti protiv Rusije, niti Njemačke, a niti Europske unije. Bilo je riječi i o ukrajinskoj krizi, a jedna od tema bio je i problem onečišćenja za koje je odgovorna rafinerija u Slavonskom brodu, a koja je u vlasništvu ruske kompanije Zarubežnjeft.

“Sama činjenica da je do ovog sastanka došlo i da će doći do uzvratnog posjeta pokazuje da imamo tu dinamiku posjeta na visokoj razini i to je upravo ono što smo htjeli, a to je imati otvoren kanal komunikacije s Ruskom Federacijom na najvišoj razini. Rusija je veliki igrač na svjetskoj sceni, a nas pogotovo zanima stabilnost jugoistoka Europe i zbog toga moramo imati otvoreni kanal s Ruskom Federacijom”, naglasio je Stier.

Predsjednica: Predstavila sam Putinu Inicijativu triju mora i pozvala ga u Hrvatsku

facebook komentari

Nastavi čitati