Svjetski dan mlijeka

0

Svjetski dan mlijeka prvi put je obilježen 2001. u mnogim državama diljem svijeta. Od tada pa do danas svake godine se povećava broj država koje sudjeluju u obilježavanju ovog važnog dana.

mlijeko-sipanjeSve je započelo jednom idejom da UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organization, FAO) predloži jedan dan koji će biti karakterističan za obilježavanje dana mlijeka i svega što je s mlijekom povezano.

FAO je odabrao 1. lipnja jer se oko toga datuma u mnogim državama obilježavao nacionalni Dan mlijeka: većina država obilježavala je svoj nacionalni Dan mlijeka upravo 1. lipnja, pa je stoga i odabran ovaj datum za središnje obilježavanje Svjetskog dana mlijeka.

Razlog obilježavanja Svjetskog dana mlijeka je skretanje pozornosti na ovu vrlo važnu i zdravu namirnicu te podizanje svijesti u javnosti o potrebi konzumiranja svježeg mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i o svemu ostalome što je povezano s mlijekom i mliječnom industrijom. Time se želi pokazati važnost mlijeka kao globalne hrane koja zauzima poseban status u prehrani djece, pothranjenih ljudi i bolesnika jer se radi o visokovrijednoj namirnici.

Što znate o mlijeku? 

Mnoge često zbunjuju pojedini stručnjaci koji tvrde kako odrasle osobe ne bi smjele piti mlijeko jer to nije dobro za njih – mlijeko pije samo mladunčad životinja, pa bi se to trebalo odnositi i na ljude. Međutim, drugi stručnjaci ističu kako je mlijeko prirodna i zdrava namirnica, često i čudotvorna. Mlijeko pomaže u gradnji zdravog i čvrstog koštanog sustava, snizuje krvni tlak, smanjuje rizik od razvoja dijabetesa (šećerne bolesti) i nekih vrsta karcinoma. Dokazano pozitivno djeluje na održavanje normalne tjelesne težine. Mlijeko je vrlo ukusno i djelotvorno. Ne postoji ni jedna druga namirnica kao što je mlijeko kada govorimo o glavnim pozitivnim učincima i dobrobiti za ljudsko zdravlje. Mlijeko je u svakom pogledu zdravo, korisno i dobro, ponajviše radi toga jer sadrži vrlo važne nutrijente i devet esencijalnih vitamina i minerala, uključujući kalcij, kalij, magnezij, fosfor, cink, visoko kvalitetne bjelančevine te vitamine A, D, B12, riboflavin i niacin. Znanstvenici su otkrili više od 400 komponenata u mlijeku koje sve imaju značajnu ulogu za energiju organizma, u rastu, razvoju i zaštiti organizma od nekih bolesti.

Budući da mlijeko u prosjeku sadrži 87,5% vode, ono je dobro i za žeđ.

Većina ljudi (djeca i odrasli) slobodno konzumira mlijeko i mliječne proizvode. No, ima i osoba koje su osjetljive i ne smiju piti mlijeko i to najčešće iz dva razloga: u prvom slučaju organizam ne može razgraditi mliječni šećer, tj. laktozu pa se razvije intolerancija (preosjetljivost) na laktozu, dok u drugom slučaju se javlja preosjetljivost na bjelančevine u mlijeku.

Godišnje se u cijelom svijetu proizvede više od 700.000.000.000 kilograma mlijeka, a  godišnje se konzumira u prosjeku oko 100 kg mlijeka po osobi. U svijetu je 2011. proizvedeno ukupno oko 721 milijun tona mlijeka. Najveći proizvođač mlijeka na svijetu je Indija, čija godišnja proizvodnja mlijeka iznosi 121,7 milijuna tona mlijeka, a sve je namijenjeno domaćoj potrošnji.

Znanstvene studije pokazuju da konzumiranje mlijeka i mliječnih proizvoda sa smanjenim udjelom masnoća pomaže u smanjenju rizika razvoja mnogih kroničnih bolesti i poremećaja. Postoje čvrsti znanstveni dokazi da djeca čije majke su za vrijeme trudnoće konzumirale svježi sir i druge mliječne proizvode imaju mnogo zdravije zube od djece čije majke nisu konzumirale mliječne proizvode.

Provedene mnogobrojne stručne studije dokazuju da svježe mlijeko te mliječni proizvodi s manjim udjelom masnoća kao sastavni dio zdrave ljudske prehrane imaju značajan utjecaj u smanjenju rizika od nastanka osteoporoze i hipertenzije (povišenog krvnog tlaka), čime se ujedno smanjuje rizik od nastanka bolesti srca, a određeni doprinos daju i održavanju „zdravije“ tjelesne težine.

Danas već postoje mnogobrojni znanstveni dokazi da konzumiranje mlijeka, sira i jogurta tokom cijelog života bitno smanjuje rizik od razvoja osteoporoze. Također brojne studije pokazuju da tri mliječna obroka dnevno imaju pozitivan učinak na ljudski organizam jer smanjuju gomilanje masti u organizmu.

A u samom početku lanca mljekarske industrije koja stavlja mlijeko, sir i druge mliječne proizvode na naš stol nalazi se krava i naravno, čovjek koji se bavi uzgojem mliječnih krava. Kao dio razvojnog programa edukacije i svjesnosti u Europi, europski Veterinari bez granica (Vétérinaries Sans Frontièrs, VSF) i njihovi partneri nedavno su proveli važnu studiju o Učinkovitosti malih stočnih farmi u kontekstu klimatske promjenjivosti. Studija je pokazala da upravo takve manje stočne farme imaju bolju mogućnost prilagodbe u odnosu na klimatske promjene i nestalnost, naročito u određenim područjima svijeta.

laudato.hr/kamenjar.com

facebook komentari