Svjetski dan močvarnih staništa

3

Svjetski dan zaštite močvare i močvarnih staništa obilježavamo 2. veljače. Močvarna staništa predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti, a uz njih je vezano više od 40% vrsta biljaka i životinja. a taj dan 1971. godine potpisana je u iranskom gradu Ramsaru, Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica. Konvencija obvezuje svaku zemlju potpisnicu na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom iskorištavanju močvarnih staništa. Do sada joj je pristupilo 158 država.

kopacki rit 2

Močvarna staništa su od velike važnosti radi svojih ekoloških svojstava, funkcija i gospodarskih vrijednosti, predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti, uz njih je vezano više od 40% vrsta biljaka i životinja. Vrijednost močvarnih staništa vezana je uz kontrolu poplava, obnavljanje podzemnih voda, učvršćivanje obala, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenata, ublažavanje klimatskih promjena i pročišćavanje vode. Ona su genske banke biološke raznolikosti staništa brojnih gospodarski važnih biljnih i životinjskih vrsta, a pružaju i velike mogućnosti za razvoj turizma i rekreacije.

Zbog stalne prisutnosti čovjeka danas predstavljaju i iznimnu kulturnu vrijednost. Močvarna staništa su istovremeno najugroženiji ekološki sustavi, zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernoga iskorištavanja njihovih resursa. U zadnjih 50 godina izgubljeno je 50 % močvarnih područja u svijetu. Svrha Konvencije je osigurati njihovo očuvanje i razumno korištenje.

Hrvatska je postala stranka Ramsarske konvencije 1991. godine. Sukladno obvezama ove Konvencije, svaka stranka treba utvrditi, vrednovati prema utvrđenim kriterijima te prikladno zaštititi močvarna područja na svom teritoriju. Najvrjednija od njih predlažu se za uvrštavanje u Ramsarski popis močvarnih područja od međunarodne važnosti.

Hrvatska za sada ima samo četiri Ramsarska područja: park prirode Kopački rit, park prirode Lonjsko polje, planirani park prirode – Delta Neretve i ornitološki rezervat ribnjaci Crna Mlaka. Postoji još niz močvarnih područja koje je tek potrebno vrednovati, a novija ornitološka istraživanja ukazuju na međunarodnu vrijednost i nekih drugih staništa za upis u Ramsarski popis, kao npr. PP Vransko jezero, Ličko polje i Ogulinsko-plaščansko područje, pa je izvjesno da će se broj Ramsarskih područja u Hrvatskoj uvećati.

Državni zavod za zaštitu prirode završio je inventarizaciju močvarnih staništa Hrvatske u cilju utvrđivanja najvrjednijih područja i njihove odgovarajuće zaštite, kroz projekt Inventarizacija močvarnih staništa u Hrvatskoj kojega je sufinancirao Fond za male potpore (Small Grants Fund) Ramsarske konvencije 2003.godine. Tijekom projekta prikupljeni su dostupni podaci o močvarnim staništima te ustanovljena odgovarajuća baza podataka. Identificirano je i kartirano oko 3800 pojedinačnih lokaliteta i 8 kompleksnih močvarnih područja – to su močvare većinom smještene u poplavnim nizinama rijeka ( Sava, Drava-Dunav, Kupa, Neretva i druge). Najvrednija područja uvrštena su u Nacionalnu ekološku mrežu koju je proglasila Vlada RH 2007 godine.

Tema ovogodišnjeg dana močvara je “UZVODNO-NIZVODNO – močvare nas povezuju”.

Prema Ramsarskim kriterijima posebno vrijedna močvarna staništa su veće rijeke sa svojim poplavnim zonama, ali i one manje, potoci i kanali. Svi mi živimo u porječjima. Većina nas je svjesna da naše ponašanje, naše aktivnosti mogu utjecati na zemlju, vodu, zrak, biljke i životinje i da se taj utjecaj prenosi nizvodno, a ponekad i uzvodno.

facebook komentari

  • Agromentum

    Komunisti su u Posavini isušili močvarna područja i to nas je prošle godine skupo koštalo. Tobože su napravili kanale za odvodnjavanje ali su postigli kontraefekt time što su od plodnog zemljišta napravili neplodno.

    • nasip

      Poplava?

      • Agromentum

        Da!