Pratite nas

Svjetski dan slobode medija: UN upozorava na progon novinara

Objavljeno

na

Sloboda medija je jedno od temeljnih ljudskih prava koje je ključno za opstanak demokracije, izjavio je u subotu glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon u povodu Svjetskog dana slobode medija, upozorivši da se novinari i dalje proganjaju, uhićuju i ubijaju.

“Sloboda medija ključna je za opstanak demokracije…sloboda izražavanja, nezavisni mediji i opći pristup znanju učvrstit će naše napore za postizanjem trajnih rezultata za ljude i planet”, kazao je Ban ki-Moon. Upozorio je da se novinari i dalje otimaju, uhićuju, premlaćuju i ubijaju jer govore ili pišu o “neugodnim istinama”.

“Takvo postupanje prema novinarima je nedopustivo u svijetu koji više nego ikada ovisi o globalnim informativnim medijima i novinarima koji u njima rade”, istaknuo je prvi čovjek Ujedinjenih naroda. “Na današnji Svjetski dan slobode medija pozivam sve vlade, društva i pojedince da aktivno brane ovo temeljno ljudsko pravo”, poručio je Ban Ki-moon.

Podsjetio je da je prošle godine ubijeno 70 novinara, od kojih su mnogi izgubili živote u područjima u kojima se vode oružani sukobi. Ove je godine ista sudbina do sada zadesila 14 novinara. “U zatvorima je prošle godine skončalo 211 novinara, od 2008. ih je u egzilu završilo 456, a od 1992. broj ubijenih novinara premašio je 1000 – skoro jedan novinar svaki tjedan”, kazao je Ban.

“Ovo su uznemirujuće brojke. Iza svake takve statistike se krije žena ili muškarac koji su jednostavno obavljali svoj zakoniti posao”, dodao je i istaknuo da “ne smije biti nekažnjivosti za one koji nasiljem, zastrašivanjem ili izvrtanjem sudskih procedura ometaju ili osujećuju njihov rad”.

Prema njegovim riječima, “temeljna sloboda primanja i priopćavanja informacija putem medija ugrožena je svaki dan u godini”.

Opća skupština UN-a proglasila je Svjetski dan slobode medija 3. svibnja 1993. u skladu s člankom 19 Opće deklaracije o ljudskim pravima.

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) također je ukazala na ključnu ulogu medija u razvoju demokracije i odala počast novinarima diljem svijeta.

“Svjetski dan slobode medija služi kao podsjetnik koliko su važni slobodni mediji i njihova temeljna uloga u civilnom društvu. To je dan kada odajemo počast novinarima koji rade u sve težim uvjetima”, priopćila je predstavnica OESS-a za slobodu medija Dunja Mijatović.

Poput Ban ki-Moona i Mijatović je izrazila zabrinutost za sigurnost novinara koja je sve više ugrožena, posebno naglasivši situaciju u Ukrajini. “Međunarodne organizacije moraju raditi zajedno kako bi izvršile pritisak na vlasti da omoguće sigurnost novinara”, poručila je Mijatović. OESS je povodom današnjeg dana objavio drugo izdanje Vodiča za sigurnost novinara.

Reporteri bez granica (RSF) su u veljači svrstali Hrvatsku na 65. mjesto po indeksu medijskih sloboda, jedno mjesto niže nego lani. RSF je u redovnom izvješću o medijskim slobodama u svijetu naveo da je Hrvatska postala članicom Europske unije u srpnju 2013. nakon šestogodišnjih pregovora s Europskom komisijom koji su rezultirali važnim promjenama po pitanju medijskih sloboda “kao što su uključivanje slobode medija i prava na pristup informacijama u Ustav”, ali da treba još puno toga napraviti.

“Državna radio-televizija HRT na udaru je kritika zbog nedostatka neovisnosti nakon provedenih reformi pod vladom lijevog centra premijera Zorana Milanovića. Ravnatelja HRT-a, članove Nadzornog odbora i Programskog vijeća sada imenuje parlament. To daje vladajućoj stranci političku kontrolu nad sadržajem emitiranja”, istaknuo je tada RSF u izvješću.

Od Hrvatskoj bližih zemalja, Austrija je ostala na 12. mjestu gdje je bila i prošle godine, Slovenija se popela za jedno mjesto, na 34. poziciju. Mađarska je pala za osam mjesta – s 56. na 64., a Italija je napredovala s 57. na 49. mjesto. Napredovala je i Srbija koja je 54. (sa 63. mjesta lani), BiH je pala za dva mjesta na 68., Crna Gora pala je za jedno mjesto i sada je na 114., a Makedonija za osam na 124. mjesto.

Finska je na samom vrhu ljestvice RSF-a s najvećom slobodom medija već četvrtu godinu za redom, a odmah iza nje su Nizozemska i Norveška, kao i prošle godine.

novine-100

U povodu Svjetskog dana slobode medija Europska komisija je objavila da podupire četiri projekta vrijedna 800.000 eura koji imaju za cilj jačati pravo na slobodu izražavanja i medijski pluralizam.

Za četiri projekta, pokrenuta početkom ove godine, Europski parlament je izdvojio 800.000 eura. “Oni imaju ključnu ulogu u zaštiti slobode izražavanja, koju jamči Povelja EU-a o temeljnim pravima i ulogu medija u očuvanju demokracije”, navodi Komisija.

Prvi je projekt “Jačanje novinarstva u Europi”, koji provodi Centar za medijski pluralizam i medijske slobode u suradnji s Centrom za medijske i komunikacijske studije. Projekt podupire novinare u Europi u situacijama kada su im ugrožene uređivačke slobode. Centar razvija međunarodnu mrežu medijskih pravnika koji će novinarima pomagati da bolje razumiju regulatorne i zakonske parametre kod prikupljanja informacija, izvještavanja i objavljivanja.

Drugi je projekt Jačanje novinarskih prava i vještina. Međunarodni press institut pruža pravnu, teoretsku i praktičnu potporu u pitanjima klevete. Cilj je stvoriti pozitivno zakonsko okruženje koje poštuje ulogu medija u društvu i koje istodobno omogućava žrtvama lažnog ili krivog izvještavanja da na odgovarajući način zaštite svoj ugled.

U okviru trećeg projekta Komisija financira Index cenzure, izradu digitalne mape kršenja medijskih sloboda i pluralizma u zemljama članicama i kandidatskim zemljama.

Četvrti projekt je Sigurnosna mreža za europske novinare u okviru kojeg udruge Osservatorio Balcani e Caucaso, SEEMO, Ossigeno Informazione i profesorica Eugenia Siapera sa sveučilišta u Dublinu prate, provjeravaju i dokumentiraju medijske slobode u Italiji, jugoistočnoj Europi i Turskoj.

Svjetski dan slobode medija proglasila je Opća skupština UN-a 1993. godine i obilježava se 3. svibnja, na dan kada je donesena Deklaracija u Windhoeku, glavnom gradu Namibije, gdje se održao seminar UNESCO-a o promicanju neovisnosti i pluralizma medija u Africi.

Povelja EU-a o temeljnim pravima jamči poštovanje slobode i pluralizma medija, pravo na informacije i slobodu izražavanja.

hina

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Suočavanje s Todorićem

Objavljeno

na

Objavio

Kada je Ivica Todorić prije nešto više od pola godine prihvatio Plenkovićev „Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku“ te svoju tvrtku predao na upravljanje i restrukturiranje Vladinu izvanrednom povjereniku Anti Ramljaku, bilo je jasno da se Agrokoru crno piše.

Samo se nije znalo koliki su dugovi. Todorić je u toj prigodi uznosito priopćio naciji: „Četrdeset godina sebe uložio sam u izgradnju cijele Hrvatske i regije, stoga sam danas ponosan čovjek jer sve što sam izgradio danas sam svojim potpisom predao hrvatskoj državi.“ Kako je odjeknuo taj priopćaj?

Odjeknuo je kao opća uvrjeda.

Danas znamo i približnu dubinu te uvrjede: dvadesetak milijarda kuna!

Policija je u skladu s tim znanjem krenula u potragu za dokazima o mogućim nezakonitostima u Agrokorovu poslovanju. Krenula je silovito. Drugi vele: spektakularno! Dobro, ali moglo je biti i spektakularnije da policija nije svoju akciju najavila samo probranim medijima. Što točno radi policija? Kako: što?! Pa „provodi izvide“! Dakle, „izviđa“. Pola godine nakon predaje? I to – gdje i kako? Istodobno na mnogo mjesta, po dvorima, kućama, stanovima. Pretresa, uhićuje, privodi, ispituje.

Najmršaviji nalaz bio je u Kulmerovim dvorima. U dvorcu ponad Zagreba policija nije našla nikoga i ništa. Ivica Todorić i njegovi sinovi Ante i Ivan odavno nisu u Hrvatskoj. Nagađalo se da su u Nizozemskoj, u Srbiji, u Rusiji. Najobavješteniji od njihovih odvjetnika, Čedo Prodanović, veli da je Ivica već druže vrijeme poslovno u Londonu te da su mu i djeca tamo zaposlena. Todorićevu izvanobiteljsku upravljačku elitu policija je zatekla na logu. Pretresla je kuće i stanove dvanaestero ljudi, ništa nije našla, ali je ljude pouhićivala i privela u istražne urede i podnijela kaznene prijave. Akcija je izazvala silan dojam u javnosti.

S pravom, tvrde znalci. Razvoj događaja, koji je Plenkovićeva Vlada spriječila u zadnji čas, bio je neusporedivo gori od „bujanja ustaštva i fašizma“. Kako to? Jednostavno, tobožnje ustaštvo i tobožnji fašizam ne ugrožavaju nikoga, ni najzadrtije jugane. Te su floskule u stanovitom smislu blagotvorne. One svakodnevno služe gubitnicima hrvatskoga Domovinskog rata za razbijanje frustracije, a nerijetko i za izbijanje kakve-takve kunske utjehe iz državnoga proračuna.

A stečaj Agrokora? To bi bilo nešto nalik na smak svijeta.  Stečaj bi ugrozio opstanak 40-ak tisuća Agrokorovih zaposlenika i njihovih obitelji. Stoga je mudra Plenkovićeva Vlada, da spasi Agrokor, izradila onaj zakon kojim je privremeno suspendirala liberalni fetiš nepovrjedivosti privatnoga vlasništva i uvela prisilnu upravu svoga povjerenika Ante Ramljaka u Todorićevu tvrtku. A kako je Agrokor u proizvodnji, preradi i distribuciji poljoprivrednina alfa i omega u Hrvatskoj i „regiji“, Plenković je tim potezom stekao naslov spasitelja hrvatske poljoprivrede.

Uostalom, da je Agrokorov kašalj za hrvatsko društvo pogibeljniji od tobožnjega ustaštva i fašizma, pokazuju i reakcije vlasti na te pojave. Zbog bujanja „ustaštva i fašizma“ Plenković je osnovao doduše elitnu, ali ipak izvanparlamentarnu (savjetodavnu) ideološku komisiju pod umiljatim imenom „Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima“. Vijeću predsjeda predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akad. Zvonko Kusić. A na drugoj strani HDZ-ovi su i SDP-ovi [narodni] zastupnici u Hrvatskomu [državnom] saboru osnovali parlamentarno „Istražno povjerenstvo za Agrokor“, koje predvodi bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Na prvi je pogled jasno da su ta dva tijela po zakonskoj snazi i ugledu u društvu nesumjerljiva.

Izneseni su argumenti pozitivno šuškavi. Ništa manje nego Plenkovićevo obećanje da spašavanje Agrokora ne će i zahtjev Predsjednice Republike da spašavanje Agrokora ne smije hrvatske državljane stajati ni jednu kunu. Zar smo zaboravili da nas je to spašavanje već stajalo barem 5.000.000 puta više, koliko je Vlada dala istražnim tijelima za osnaženje istrage?

Na što će sve to izaći? U ovom času nitko to ne zna. Ne znamo ni što će istraživati Miljenićevo „Povjerenstvo“ ni hoće li uopće išta istraživati ako uskoro počne sudbeni postupak. Kusićevo je „Vijeće“ malo preširoko fokusirano na „posljedice vladavine nedemokratskih režima“. Hrvatskom su naime od njezina postanka do uspostave Republike Hrvatske vladali nedemokratski režimi. Zato su i tu rezultati neizvjesni. U tomu je mraku jedina vedra stvar hrvatska pravosudna praksa. Iz predmeta Ive Sanadera i Tomislava Horvatinčića može se gotovo sa sigurnošću zaključiti:  ima nade za Ivicu Todorića.

Benjamin Tolić/Hrsvijet

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Plenković: Rasprava u Saboru pokazala kritizerstvo bez argumenata

Objavljeno

na

Objavio

U povodu prve godine rada svoje Vlade, premijer Andrej Plenković Hrvatskom je saboru podnio izvješće.

U jednosatnom govoru spomenuo je mnoge probleme s kojima se Vlada susrela u protekloj godini. Oporbeni klubovi žestoko su kritizirali njegov govor.

U razgovoru za HRT premijer Plenković je rekao kako je rasprava u Saboru pokazala jedno kritizerstvo bez argumenata koje nije bilo na razini jedne konstruktivne rasprave. Meni se čini da smo na sva četiri ključna stožerna programa naše vlade odgovorili. Unijeli smo gospodarsku sigurnost, rast i društvenu solidarnost.

Naglasio je činjenicu da nije bilo trećih izbora u manje od 24 mjeseca, a to bi bilo jako loše i za institucije i za političke stranke. S te strane sam jako zadovoljan da su kolege iz HNS-a prepoznali poruku važnosti stabilnosti, koja je bila poruka međunarodnim financijskim, gospodarskim institucijama.

Pogledajte gospodarski rast, smanjenje javnog duga, proračunskog manjka, najnižu stopu nezaposlenosti, najbolju turističku sezonu… Svi pokazatelji idu u pozitivnom smjeru, istaknuo je Plenković.

Govoreći o problemu iseljavanja iz Hrvatske, premijer je rekao kako to nije problem nastao 16. listopada 2016. godine, već problem koji traje već nekoliko godina. Naš je cilj demokratska revitalizacija zemlje i u tom smislu smo poduzeli niz mjera. Sve njih sam pobrojio u godišnjem izvješću pred zastupnicima. Od rodiljnih naknada, porezne reforme, sufinanciranja stambenih kredita.

Sve su to mjere koje idu za demografskom obnovom, a sadržane su u našem programu. One će ići za tim da našim mladim obiteljima stvorimo preduvjete da ostanu u Hrvatskoj, kazao je. Istaknuo je kako je jučer na užem kabinetu Vlade odlučeno da će se pronaći sredstva za svih 2400 zahtjeva koji  su podneseni za stambeno sufinanciranje.

Premijer je istaknuo kako su početkom godine prepoznali probleme u Agrokoru i na njih reagirali na najbolji mogući način. To je kompanija koja je u privatnom vlasništvu i koja je imala velik utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Nismo imali drugog scenarija nego ići s posebnim zakonom koji bi spriječio gospodarski i financijski krah ne samo te kompanije već i kompanija koje su s njom povezane, rekao je. Dodao je i da je to bila politička odluka i jedini mogući politički odabir.

Kolege iz oporbe ne prepoznaju ono što smo učinili i dobili s Lex Agrokorom. Ispadamo kao netko tko je napravio neki potez koji nije bio dobar. Nismo radili populistički, nismo radili napamet. Na nama je bilo da utvrdimo činjenice, a na savjetnicima da pomognu u dogovoru s vjerovnicima kako napraviti  put prema nagodbi i dugoročnoj održivosti kompanije i očuvanju radnih mjesta, istaknuo je Plenković.

Na pitanje je li potrebno utvrditi političku odgovornost kad je u pitanju Agrokor, premijer je kako im je u interesu da se se rasvijetle sve okolnosti koje su dovele do ove situacije u Agrokoru. Hoće li to biti istražno povjerenstvo ili neki drugi način rasprave u Saboru pred nekim saborskim odborom – to je pitanje u vezi kojega smo otvoreni.

Ono što je važno reći je to da samo istražno povjerenstvo regulirano zakonom te da njegov Članak 4 ne ostavlja baš previše mjesta za interpretaciju. Prema mišljenju mnogih pravnih autoriteta ukoliko se pokrene kazneni postupak istražno povjerenstvo prestaje s radom. To ne znači da Vlada i HDZ ne žele da se rasvijetli sve vezano uz Agrokor. Upravo obrnuto, mislim da bi to bilo zdravo za hrvatsko društvo, naglasio je Plenković.

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

facebook komentari

Nastavi čitati