Pratite nas

Politika

Tajne službe očekuju DDoS hakerski napad povodom ulaska Hrvatske u EU?

Objavljeno

na

Zbog najave mogućnosti potencijalnog DDoS napada na dan ulaska Hrvatske u EU, sigurnosne službe u najvišem su stupnju pripravnosti. Mete DDoS napada većinom su visokoprofilni web poslužitelji kao što su banke i tvrtke koje obrađuju informacije sa kreditnim karticama, ali DDoS metode koriste se i u kibernetičkom ratovanju s ciljem onesposobljavanja internetskom sustava neke države.

Zbog najave mogućnosti DDOS internetskog napada na Internet stranice hrvatskih državnih institucija, banaka i tvrtki povodom ulaska u EU alarmirane su hrvatske sigurnosne agencije, doznaje Dnevno.hr.

DDoS je engleska skraćenica za Distributed Denial-of-service attack, a najjednostavnije bi ga bilo opisati kao ‘bombardiranje’ nekog sustava do zagušenja kako se on ne bi mogao koristiti. Riječ je o sprječavanju pristupa računalom sustavu ili sustavima kroz preopterećivanje računalne mreže slanjem mnogostrukih zahtjeva prema poslužitelju kako bi se zaustavio legitimni promet prema tim poslužiteljima.

Mete: banke, tvrtke, državni sustavi

Mete DDoS napada većinom su visokoprofilni web poslužitelji kao što su banke i tvrtke koje obrađuju informacije sa kreditnim karticama, ali DDoS metode koriste se i u kibernetičkom ratovanju s ciljem onesposobljavanja internetskom sustava neke države. Prvi korak napada je razbijanje sigurnosnog sustava koji brani poslužitelje, a drugi je krađa vrijednih informacija.

Zbog najave mogućnosti potencijalnog napada na dan ulaska Hrvatske u EU, sigurnosne službe u najvišem su stupnju pripravnosti.

Prije tri mjeseca odigrao se najveći DDoS hakerski napad u povijesti

Da situacija može postati vrlo ozbiljna svjedoči i nedavna situacija s najvećim hakerskim napadom u povijesti koji se odigrao prije tri mjeseca.

Zbog napada koji je počeo 19. ožujka, došlo je do usporavanja Interneta u cijelom svijetu. Svjetski mediji su tada objavili da je iza napada stajala nizozemska firma Cyberbunker, a sve je detektirala švicarska neprofitna organizacija Spamhaus, koja se bavi filtriranjem neželjenih sadržaja odnosno ‘spam elektroničke pošte’.

Napadači su, primjerice, proizveli promet od 300 GB po sekundi, koji je onemogućio rad serverima Spamhausa, dok su raniji napadi generirali promet između 4 i 10 GBps.

Napadači se zalažu za slobodu interneta

Tvrtka koja je navodno izvršila napad, a zalaže se za slobodu informacija i distribuciju svih vrsta sadržaja osim djećje pornografije i terorističke propagande, poručila je da Spamhaus nema pravo samostalno odlučivati što na internetu može, a što ne može proći. Zbog toga je uslijedio masovni DDoS napad na Spamhaus koji je trajao više od tjedan dana.

U nekoliko zemalja pokrenute su istrage jer su u opasnost došli i sustavi za online bankarstvo i e-mail servisi.

Instrukcije za pokretanje i obranu od napada mogu se naći i na internetu, evo kako izgleda DDoS napad

Nedavno je programer Ludovic Fauvet koristeći alat Logstalgia koji snima pristup stranicama, prikazao kako izgleda DDOS napad na stranice jedne tvrtke.

Individualne DDoS napade na pojedine tvrtke ili druge mete nije uopće tako teško pokrenuti, a na internetu postoji cijeli niz ‘instrukcija’ o tome kako pokrenuti, ali i kako se obraniti od napada. Naravno, pokrenuti napad puno je lakše nego obraniti se od njega.

Obavezno obavijestiti policiju

Napad je moguće pokrenuti i sa samo jednog računala, ali su puno efikasniji napadi s većeg broja računala i to iz neke strane zemlje jer je tada teže detektirati napadače. Mreže računala s kojih se pokreće napad, takozvani botneti, zaraženi su nekim ‘trojanskim konjem’ ili internetskim ‘crvom’ pomoću kojeg se istovremeno šalje ogroman broj zahtjeva na neku adresu.

Za obranu od napada najvažnije je najprije detektirati s kojih sve IP adresa napad dolazi te obavijestiti o tome Internet provajdera i policiju.

U Hrvatskoj je već bilo manjih napada na stranice pojedinih tvrtki, a ovo bi mogao biti najozbiljniji napad do sada, pogotovo ako se računa do dolazi izvana.

 dnevno.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Zdravko Marić će tužiti Marasa? ‘Prevršio je svaku mjeru!’

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić komentirao je Marasov ‘napad’ na njega u Saboru.

U Saboru je danas SDP-ov Gordan Maras rekao da ima dokaz da je Vijeće za financijsku stabilnost upozoravalo ministra financija Zdravka Marića na preveliku izloženost Agrokora.

Na te je optužbe odgovorio sam ministar.

“Vidjet ćete prezentaciju, ja isto imam taj dokaz. Nije to specijalan dokaz, to je prezentacija. Isto stoji u prezentaciji za 2015. i 2016. To nije tijelo koje nalaže bilo kojoj instituciji, odnosno regulatorima da nešto čine.

Naprotiv, regulatori čine to Vijeće. Ne vidim koja je poanta tih upozorenja. Nikad se na tom Vijeću ne spominju pojedini primjeri.

Inače što se tiče njegovih istupa gospodina Marasa, mislim da je prevršio svaku mjeru. I u javnosti govori o tome, radi se o javnom blaćenju i obezvređivanju mene osobno.

Razmislit ću o konkretnim aktivnostima. Mislim da je prevršio svaku mjeru. Neću s njim polemizirati.

U Saboru sam mu već nekoliko puta argumentirano odgovorio. Razumijem što je politička arena, ali ovo je značajno ispod pojasa”, rekao je Marić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković danas pred Saborom predstavlja izvješće o radu Vlade RH, dakle, rezime protekle godine njegova mandata.

Prije toga, Sabor je tradicionalno rad započeo nizom zahtjeva za stanke, a glavna tema je, očekivano, Agrokor.

Premijer Andrej Plenković predstavlja godišnje izvješće o radu Vlade.

Ovo je bila jedna od najizazovnijih godina za Hrvatsku od Domovinskog rata – politički, gospodarski i vanjskopolitički. Požari i poplave, kriza u Agrokoru, problemi arbitraže oko Ine.., rekao je Plenković na početku.

“U središtu Vlade je hrvatski čovjek. Naš osnovni cilj je ostvariti bolji život i bolji standard. O ljudima ovisi hrvatska budućnosti. Pronalaženje rješenja za demografski izazov je ključan zadatak Vlade. rast gospodarstva i ravnomjeran gospodarski razvoj je nabolja demografska politika”, kazao je dodavši da je u prvoj godini mandata značajno povećana financijska potpora roditeljima.

Naglasio je kako je prvi zadatak zaustaviti odlazak mladih iz Hrvatske. Najavio je i od iduće godine pilot projekte za testiranje obrazovnog programa i kurikularne reforme.

“Novi program treba spojiti obrazovni sustav sa stvarnim potrebama tržišta rada. Učenicima treba omogućiti razvijanje digitalne pismenosti, omogućit će im se razvoj s praksom najrazvijenih obrazovnih sustava. restrukturirat ćemo postojeće stručno povjerenstvo za kurikularnu reformu – usmjerit ćemo aktivnosti na sadržaj a ne sastav povjerenstva”, naglasio je.

Premijer je rekao da je njegova Vlada povećala mirovine, da će se boriti za ravnopravnost žena i muškaraca na tržištu rada te da će se boriti za radnike i njihova prava.

“Najveći reformski proces koji nismo mogli niti naslutiti prije 12 mjeseci je upravljanje krizom u koncernu Agrokor, kompaniji koja zapošljava u Hrvatskoj više od 30.000 ljudi. Nekontrolirani stečaj i propast koji je bio realna mogućnost prije šest mjeseci imao bi katastrofalne posljedice po Hrvatsku. Danas je svima jasno da Vlada takav scenarij nije smjela dopustiti”, naglasio je Plenković.

“Pokazali smo da država zna i može ragirati brzo. Predložili smo zakonsko rješenje koje je spriječilo tsunami u državi. Otvoreni smo da se o Agrokoru raspravlja u Saboru, ako ne na povjerenstvu onda na odborima ili na plenarnoj sjednici”, predložio je.

Naglasio je da su vjetar u leđa za transformaciju poslovanja u Hrvatskoj dobri ekonomski pokazatelji

“Započeli smo s procesom priprema za uvođenje eura, kao službene valute u Hrvatskoj. Sve nove članice unije, uključujući i Hrvatsku, obezale su se prihvatiti euro, kad se za to ispune uvjeti. Prije nego što postane članica monetarne unije, država treba uz pravnu konvergenciju, zadovoljiti četiri kriterija – stabilnost cijena, održivost javnih financija, koje obuhvaća dva kriterija – proračunski manjak i javni dug, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Strukturne reforme koje provodimo pridonose ispunjavanju navedenih uvjeta, koje moramo provoditi i zbog nas samih.

Trenutno, Hrvatska ispunjava sve kriterije osim jednog, a i kod omjera duga opće države i BDP-a, pozitivan je trend dinamike jer ekonomski oporavak i stabilnost javnih financija utječu na njegovo smanjenje. Za Hrvatsku je prema tome ispunjavanje kriterija dostižan i realan cilj.

Brojne analize i komparativna iskustva pokazuju da građani i poduzeća mogu očekivati pozitivne učinke od uvođenja eura. Glavna korist odnosila bi se na uklanjanje valutnog rizika, kojem su izloženi svi s kreditima izraženim u eurima. Poduzeća zadužena u eurima, a prihode ostvaruju u domaćoj valuti, više neće biti ranjiva na deprecijaciju tečaja.

Drugo, korist bi trebala proizići i iz smanjenja kamatnih stopa.

Vlada će s toga, zajedno s HNB-om, krajem listopada predstaviti nacrt strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, čime započinje javna rasprava o ovom procesu”, rekao je Plenković.

Kazao je kako će Pelješki most će biti jedan od najvidljivijih projekata u kojem se vidi korist u članstvu u EU. Rekao je i kako se tri pristigle ponude pregledavaju.

“Krajevi mosta grade se na hrvatskom prostoru. Pitanje izgradnje mosta s razgraničenjem nema veze”, istaknuo je odbacujući opet prigovore BiH na izgradnju mosta.

facebook komentari

Nastavi čitati