Connect with us

Naši u svijetu

TENZIJE U UKRAJINI: Naredili da humanitarni konvoj prijeđe granicu bez dozvole!

Published

on

“Nepoštivanje međunarodnih humanitarnih načela ukazuje na nova pitanja o stvarnoj svrsi tog konvoja, posebice radi li se o pomoći civilima ili transportu opreme naoružanim separatistima”, dodao je.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen je u petak osudio Rusiju zbog ulaska “takozvang humanitarnog konvoja” u Ukrajinu bez njezina pristanka, ocijenivši da to samo produbljuje krizu u regiji.

Ulazak tog konvoja bez ukrajinskog odobrenja i “ikakve veze s Međunarodnim odborom Crvenog križa, predstavlja očito kršenje međunarodnih obveza Rusije i dodatno rusko kršenje ukrajinskog suvereniteta”, rekao je Rasmussen, prenosi se u priopćenju.

“To će samo produbiti krizu u regiji”, ocijenio je.

“Nepoštivanje međunarodnih humanitarnih načela ukazuje na nova pitanja o stvarnoj svrsi tog konvoja, posebice radi li se o pomoći civilima ili transportu opreme naoružanim separatistima”, dodao je.

Rasmussen drži da ulazak tog konvoja koincidira s velikom eskalacijom ruskog uplitanja na istoku Ukrajine, od sredine kolovoza, uključujući i korištenje ruskih snaga.

NATO je ukazao početkom kolovoza na povećanje broja ruskih vojnika duž granice s Ukrajinom koji je prešao s 12.000 sredinom srpnja na 20.000 i u tome vidi opasnost.

konvoj ukSavez je također obznanio svoja strahovanja da bi Rusija pod izgovorom humanitarne misije i mirovne akcije mogla poslati vojnike na istok Ukrajine.

Nakon tjedan dana čekanja, prvi dio ruskog humanitarnog konvoja prešao je u petak rusko-ukrajinsku granicu nakon što je Moskva jednostrano odlučila više ne čekati dozvolu Kijeva.

Ukrajinske vlasti ocijenile su u petak da je ulaskom prvih 90 kamiona iz ruskog humanitarnog konvoja u Ukrajinu bez dopuštenja vlasti u Kijevu, Rusija izvršila “izravnu invaziju”.

Kijev neće napasti ruski konvoj, traži međunarodnu osudu Rusije

Ukrajinske vlasti ocijenile su u petak da ulazak ruskog humanitarnog konvoja na teritorij Ukrajine predstavlja jasno kršenje međunarodnog prava, ali ga ipak neće napasti nego traže međunarodnu osudu tog poteza Rusije.

Ulazak ruskog konvoja je “kršenje međunarodnog prava”, izjavio je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko.

I ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je da je Rusija “očito prekršila temeljna načela međunarodnog prava”.

Šef državne sigurnosti Valentin Nalivajčenko naglasio je da vojska neće napasti kamione koji su prešli rusko-ukrajinsku granicu, jer želi izbjeći svaku “provokaciju”.

“Ukrajina će surađivati s Međunarodnim odborom Crvenog križa kako nas ne bi optužili za provokacije da smo zadržavali ili upotrijebili silu protiv vozila s navodnom humanitarnom pomoći”, rekao je on novinarima.

Upitan hoće li Ukrajina iz zraka napasti konvoj koji prolazi teritorijem pod kontrolom pobunjenika, Nalivajčenko je odgovorio: “Ne, protiv njih ne”.

Ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je od međunarodne zajednice da taj potez Rusije osudio kao nezakonit i agresivan.

Iako konvoju nismo dali dozvolu za ulazak na ukrajinski teritorij, dopušteno mu je da prijeđe granicu kako bi se izbjegle moguće provokacije, ističe se u priopćenju ministarstva.

“Pozivamo sve međunarodne partnere da budu jedinstveni u osudi nezakonite i agresivne ruske akcije”, kažu u ministarstvu.

“Kako bismo izbjegli moguće provokacije, izdali smo sve potrebne naredbe za siguran prolaz konvoja… Taj čin smatramo još jednim očitim kršenjem osnovnih načela međunarodnog prava”, navodi se u priopćenju.

Ruska novinska agencija Itar-Tass prenosi da su se predstojnici ureda ruskog i ukrajinskog predsjednika dogovorili da je potrebno nužno dovršiti operaciju dostave ruske humanitarne pomoći stanovnicima istoka Ukrajine.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je agenciji da su dvojica dužnosnika razgovarala telefonom.

hina

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Naši u svijetu

Predstavljeno Izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske u Hrvatskom saboru za 2016.

Published

on

U petak, 20.listopada 2017., Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske podnio je Izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske u Hrvatskom saboru za 2016.godinu.

„Opstojnost i prosperitet hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske predstavljaju važan preduvjet za ostvarivanje cjelovitog demografskog, političkog i gospodarskog potencijala Republike Hrvatske „ – rekao je Milas u uvodnom dijelu te naglasio kako su temeljne zadaće Središnjeg ureda, između ostalog, zaštita prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske, uspostavljanje, održavanje i promicanje veza s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i jačanje njihovih zajednica, poboljšanje suradnje, a posebno gospodarske suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske; poticanje povrataka iseljenika/dijaspore u Republiku Hrvatsku i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj, koordinacija i nadzor aktivnosti između nadležnih ministarstava, drugih tijela državne uprave i ostalih nositelja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

 

Milas je predstavio programe i projekte koje Ured provodi u suradnji sa Hrvatima u Bosni i Hercegovini, hrvatskom manjinom u 12 europskih zemalja te hrvatskim iseljeništvom u europskim i preko oceanskim zemljama. / detaljno Izvješće nawww.hrvatiizvanrh.hr /.

Za 65 programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH prošle je godine odobreno 20 milijuna kuna. Manjinskim zajednicama dodijeljena su tri milijuna kuna kojima se financiralo 259 projekata hrvatske nacionalne manjine. Za programe i projekte udruga hrvatskog iseljeništva u Južnoj Americi i Republici Južnoj Africi dodijeljeno je 1,1 milijun kuna, a financirano 17 programa, navodi se u izvješću. Tu je i Program stipendiranja studenata – pripadnika hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske, Program učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj te Program financiranje nakladničke djelatnosti hrvatskog iseljeništva kao i Javni poziv za financiranje posebnih potreba i projekata Hrvata izvan Republike Hrvatske, s glavnim ciljem promicanja veza, jačanja suradnje i očuvanja identiteta Hrvata iz cijelog svijeta, kao i pomoći ugroženim pojedincima izvan Republike Hrvatske.

 

Državni tajnik Milas je naglasio kako Središnji državni ured blisko surađuje s drugim resornim ministarstvima te ostvaruje kvalitetnu komunikaciju s nacionalnim kulturnim i znanstvenim institucijama „Ističemo posebno dobru suradnju s Hrvatskom maticom iseljenika, a poglavito sa Ministarstvom vanjskih i europskih odnosa te radnim tijelom Hrvatskog sabora – Saborskim odborom za Hrvate izvan Republike Hrvatske.  Također, važno je istaknuti konstruktivnu suradnju koju ostvarujemo s katoličkom crkvom, odnosno s Hrvatskom inozemnom pastvom i   Hrvatskom hrvatskim katolički  misijama koje su desetljećima bile nositelji očuvanja hrvatskog identiteta u hrvatskim zajednicama diljem svijeta“.

 

Na koncu svog izlaganja, državni tajnik Milas je naglasio kako je predsjednik Vlade Andrej Plenković kao zadaće od strateškog interesa istaknuo potrebu pronalaženja zakonskih rješenja i mjerodavnih propisa  za olakšavanje stjecanja hrvatskog državljanstva za pripadnike hrvatskog naroda, njihove potomke i bračne drugove, primjereno ostvarivanje biračkog prava, mogućnost uvođenja dopisnog glasovanja te kontinuiranog pronalaženja  novih načina  sustavne suradnje. „ U ovim zadaćama, u svim oblicima promicanja i očuvanja hrvatskog identiteta, tradicije, kulture i jezika u inozemstvu, kao i učenja hrvatskog jezika u Hrvatskoj za pripadnike hrvatskog iseljeništva, u svim iskoracima koji doprinose boljitku Republike Hrvatske te čvršćim i kvalitetnijim odnosima iseljene i domovinske Hrvatske ovaj Ured će nastaviti predano raditi.

Milas je zahvalio svim nositeljima suradnje, kao i svima koji svojim znanjem, trudom i sposobnostima doprinose kvalitetnim rješenjima. „Vašu potporu, suradnju pa i međusoban korektiv očekujemo i ubuduće“ – zaključio je.

Inače, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, po prvi puta od svog osnutka 2012.godine podnosi Izvješće o svom radu u Hrvatskom saboru.

facebook komentari

Continue Reading

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Published

on

By

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Continue Reading