Terapijska zajednica “Izvor” kod Dervente: Ovisnik je normalna osoba, s jednim problemom više

0

Terapijska zajednica “Izvor”, smještena u mjestu Plehan kod Dervente, koja djeluje pri Humanitarno-karitativnoj organizaciji Kruh sv. Ante Franjevačke provincije Bosne srebrne, već skoro pet godina jedno je od mjesta u BiH koje ulijeva nadu za bolje sutra osobama ovisnim o psihoaktivnim supstancama i kocki.

S ponosom ističu kako su jedan od rijetkih rehabilitacijskih centara na području FBiH koji pruža pomoć i osobama ženskog spola. Prema riječima koordinatorice TZ-a “Izvor” Jelene Oršolić, u TZ-u trenutno boravi devet klijenata i tri klijentice.

Dvije kuće

zajednicaU društvu se jako malo govori o ženama ovisnicama. Jedan od razloga je to što su žene ovisnice statistički manje zastupljene na liječenju od muškaraca. Do kolovoza 2014. godine TZ “Izvor” je radio isključivo kao zajednica namijenjena osobama muškog spola, a u kolovozu smo započeli rad s primanjem klijentica te sada djelujemo kao mješovita terapijska zajednica. Tijekom rada često su nam se javljale djevojke/žene kojima je trebala pomoć, a ponuda za žensku terapijsku zajednicu činila se nedovoljna. Iz ove potrebe je potekla i ideja da pokušamo obezbijediti uvjete za rad i sa osobama ženskog spola, u čemu smo i uspjeli, kaže Oršolić.

Dodaje da se mještovita zajednica ne razlikuje mnogo od rada samo s muškim ovisnicama.

– U TZ-u “Izvor” postoje dvije kuće. Klijenti muškog spola su smješteni u jednoj, dok su klijentice smještene u drugoj kući. Spavaonice su u ove dvije kuće, dok su sve druge aktivnosti zajedničke, kako radno-okupacijska terapija, tako i psihoterapijski tretmani. Već šesti mjesec djelujemo kao mješovita zajednica i zaista do sada nismo naišli do nekih većih problema, kaže Oršolić.

Dodaje kako se pokazalo da ovisnici bez obzira na spol imaju slične probleme, ali ističe kao dodatni problemi koji imaju ovisnice jeste privrženost djeci.

Program rada koji se implementira u TZ-u je psihosocijalni tretman “Projekt Čovjek”, a koji ne smatra da je ovisnost problem, nego simptom. Oršolić kaže da ovisnika teba smatrati normalnom osobom, s jednim problemom više, a program rehabilitacije traje maksimalno dvije godine uz šest mjeseci resocijalizacije. Naravno, svaki dan je tačno isplaniran i vremenski određen, čega se klijenti moraju pridržavati.

– Tijekom jednog tjedna klijenti se bave radno-okupacijskom terapijom koja podrazumijeva poljoprivredu, voćarstvo, stočarstvo, vrtlarstvo, rad u kuhinji… Jednom tjedno imaju individualne i grupne razgovore s psihologinjom, te isto tako jednom tjedno individualne i grupne razgovore s operaterom/terapeutom, navodi, između ostalog, Oršolić.

Naglašava da više od 90 posto bivših ovisnika, koji su završili program, danas normalno živi i radi.

Briga o starijim

– Takve osobe su najviše motivatori osobama koje imaju problem s ovisnosti. Ipak, sve bi bilo nemoguće bez entuzijazma i kvalitetnog tima kojima su klijenti uvijek na prvom mjestu, a o tome svjedoče mnogobrojni klijenti i njihove obitelji koji su uspješno završili program i “preživjeli”, kaže Oršolić.

Iako zadatak koji obavlja nije nimalo lagan, Oršolić kaže kako je za ovaj rad potrebna unutrašnja motivacija.

– U ovakvom poslu motivacija se može zadržati samo ako istinski vjerujete da ono što radite ima smisla, da postoje osobe koje su zaista izliječene. Meni osobno motivaciju daje i intenzivira svako izlječenje, svaka odluka na liječenje, svako zadržanje u TZ-u, svaki pogled roditelja, supruga, supruge, djeteta kada im se bližnji odluče za rehabilitaciju ili kada završe program rehabilitacije, govori Oršolić.

Prema njenim riječima, bh. društvena zajednica jeste angažirana na liječenje ovisnosti, ali ipak nedovoljno. Dodaje kako se TZ “Izvor” finansira isključivo iz donatorskih sredstava.

– Potrebno je dodatno zajednički raditi na smanjenju problema ovisnosti te svakako dodatno raditi kako na prevenciji, tako i na resocijalizaciji klijenata koji završe rehabilitacijske programe kako bi se mogli što lakše integrirati u društvo i što više smanjiti mogućnost pojave recidiva, naglašava Oršolić.

Iako u društvu i sredinama postoje mnoge predrasude prema osobama koje su zakoračile u pakao droge, Oršolić kaže kako stanovnici Plehana na rad TZ-a “Izvor” gledaju s odobravanjem i podržavaju njihove klijente i klijentice na njihovom putu rehabilitacije.

– To je mjesto koje je stradalo u prethodnom ratu, te je jako malo stanovnika koji su se vratili svojim domovima. Osim toga, stanovnici koji su se vratili su starije osobe kojima klijenti i klijentice TZ-a “Izvor” pomažu u svakodnevnim aktivnostima za koje ovi stanovnici nisu sposobni. Nerijetko pomažu susjedima održavati dvorišta, nose im hranu koja se proizvede u TZ-u “Izvor”, kaže Oršolić.

facebook komentari