Pratite nas

Pregled

Thompson zbog zabrane koncerata može pokrenuti pravno odgovarajući postupak prema Austriji i Sloveniji

Objavljeno

na

Nakon što Marko Perković Thompson, zbog odluka lokalnih vlasti, u travnju nije uspio održati koncerte u Sloveniji i Austriji – jedan je zabranjen, drugi otkazan – zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir smatrala je da tu ima posla i za Europsku komisiju, navodi Novi list.

Marijana Petir u svibnju je Komisiji uputila zastupničko pitanje u kojem je ukratko opisala što se dogodilo s Thompsonovim koncertima u Mariboru i Kremsmünsteru, istaknuvši da su u oba slučaja kao razlog da se koncert ne održi bila navedena sigurnosna pitanja.

Petir je Komisiji Thompsona opisala kao jednog od „najistaknutijih hrvatskih glazbenika koji redovito puni koncertne dvorane, pri čemu ničija sigurnost nikada nije bila ugrožena, a autor je pjesme koja se izvodi prije i tijekom utakmica hrvatskih sportskih reprezentacija na svim sportskim natjecanjima“.

Pozvala se pritom i na temeljne ugovore Europske unije: „Kako će Komisija zaštititi hrvatskog glazbenika i omogućiti mu neometano obavljanje svog posla u skladu s odgovarajućim odredbama UFEU-a o unutarnjem tržištu i temeljnim načelima sadržanim u članku 6. UEU-a?“

Četiri mjeseca kasnije iz Komisije su se očitovali, pravdajući se već u prvoj rečenici da »Komisija nema dovoljno informacija kako bi procijenila jesu li navedeni slučajevi u suprotnosti s Ugovorom o funkcioniranju EU-a«.

U odgovoru dalje navode kojom je direktivom obuhvaćeno prekogranično pružanje usluga u obliku koncerata te ističu da su „moguća izuzeća na osnovi prevladavajućih razloga od općeg interesa, među kojima je javna sigurnost (…)“.

Komisija u odgovoru napominje da svaka mjera države članice kojom se odstupa od slobode pružanja usluga mora biti »popraćena analizom proporcionalnosti« i »konkretnim dokazima kojima se njezini argumenti mogu potkrijepiti.“ Eurozastupnica smatra da je u slučaju spomenutih koncerata to u potpunosti izostavljeno.

Osim toga, u Bruxellesu navode da su, osim Komisije, i države članice dužne osigurati učinkovitu pravnu zaštitu u područjima obuhvaćenim pravom Unije, u čemu ulogu imaju nacionalni sudovi, ako je potrebno i uz pomoć Suda EU.

“Iz odgovora EK je jasno da bi Marko Perković Thompson kao državljanin Republike Hrvatske trebao biti zaštićen svim pravima koja uživaju svi građani EU-a, a kako tome nije slučaj, zbog nepoštovanja njegovih prava može pred nadležnim tijelima Austrije i Slovenije pokrenuti pravno odgovarajući postupak”, zaključila je Petir.

Thompson: Nema predaje i dalje ćemo pjevati o našim vrijednostima, o ljubavi prema Bogu i čovjeku i domovini

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati