Pratite nas

Kultura

‘Ti si ka pisma’

Objavljeno

na

Intrade rasprodale koncert u Lisinskom, dodan novi datum 7. prosinca

Tomislav Bralić i klapa Intrade vratili su se sa uspješne turneje po Americi i Kanadi i u studiju završavaju novi album “Cviće” koji bi trebao izaći u prosincu, gdje ih je razveselila vijest da im je koncert kojeg će održati 6. prosinca u Lisinskom rasprodan, te su organizatori dodali novi datum, 7. prosinca, zbog velikog interesa publike.

‘Ti si ka pisma’

Najavni singl novog albuma, “Ti si ka pisma” ljubavna je pjesma za koju glazbu i aranžman potpisuje Duško Rapotec Ute, s kojim je klapa ostvarila uspješnu suradnju na pjesmi “Zašto uvik pivan”, s kojom su pobijedili na Splitskom festivalu.

– Veseli me nova suradnja sa Tomislavom Bralićem i klapom Intrade. Nadam se da će se naša pjesma svidjeti ljubiteljima klapske glazbe… – komentirao je Rapotec, a koliko vam se pjesma sviđa procijenite sami…

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Izvrstan zbornik radova o iseljeništvu

Objavljeno

na

Objavio

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

U nazočnosti brojne publike u Zagrebu je 18. listopada svečano promoviran zbornik radova „Hrvatska izvan domovine“, čiji su autori sudionici Drugog Hrvatskog iseljeničkog kongresa lani održanog u Šibeniku. Matičin ravnatelj profesor Mijo Marić je u pozdravnom govoru čestitao autorima, istaknuvši značaj integracijskih procesa domovine i dijaspore. Kao izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića nazočnima se obratio prigodnim riječima državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, pridruživši se čestitkama. Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Zbornik su predstavili urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), prof. dr. sc. Ivan Rogić, dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade i dr. sc. Marina Perić Kaselj,  akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika i Tanja Trošelj, glavna tajnica Kongresa.

Na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Sociolog Ivan Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva. Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta. Osim uobičajenih tema u zborniku „Hrvatska izvan domovine“ je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić. Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

– Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje  u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektroničko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je dr. Marin Sopta. Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici. Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016. Riječ je o bienalnom znanstveno-stručnom skupu migrantske tematike, koji se za svega četiri godine od utemeljenja afirmirao kao središnji nacionalni forum akademske zajednice s ciljem propitivanja razvojnih prinosa hrvatskog iseljeništva matičnoj zemlji – Republici Hrvatskoj s jedne strane, kao i prinosa domicilnim inozemnim sredinama s druge strane i to u svim područjima ljudske djelatnosti. Kongres su utemeljili nezavisni intelektualci iz redova društvene i kulturne elite s desnice i ljevice kao i crkvenih krugova – koje su na osnivačkom Kongresu u Zagrebu predvodili povratnik iz Kanade, politolog i povjesničar dr. sc. Marin Sopta i ondašnji ravnatelj Inozemne pastve Katoličke crkve u Hrvata s višedesetljetnom njemačkom adresom velečasni Josip Bebić. Građanskoj inicijativi (Sopta – Bebić, Rogić, Čizmić, Korade …) odazvala su se sveučilišta i instituti te ustanove i pojedinci iz domovine i dijaspore.

Od neovisnosti RH,  na vremenskoj okomici od 26 godina istraživanja modernih migracija u Hrvata i suvremene mobilnosti naših građana ovaj je Kongres najmnogoljudniji, a gdje će se smjestiti na ljestvici kvalitete znanstvene akribije ljudi u pokretu – prosudit će čitatelji.

Organizatori svečanosti bili su Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Među stotinjak zanimljivih studija izdvajamo rad Željka Bogdana o „Makroekonomskim učincima doznaka iseljenika iz inozemstva na hrvatsko gospodarstvo“. Na „Imidž Hrvatske iz perspektive drugoga i trećega naraštaja hrvatskih iseljenika -povratnika i useljenika u Hrvatsku“ usredotočili su se dr. sc. Božo Skoko i magistar Adrian Beljo, dok je dr. sc. Iva Čulina objavila studiju o „Prožimanju kulture i turizma u oblikovanju efekta zemlje podrijetla i nacionalnog imidža“. „Perspektive integracije Hrvata u Njemačkoj i razvoj Republike Hrvatske“ analizirao je u svom autorskom prilogu mr. sc. Edi Zelić. Postignuća Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske opisala je Marijana Vatavuk.

Australski Hrvat dr. sc. Ilija Šutalo objavio je studiju „Hrvatska naselja i demografski pokazatelji u Australiji“. „Selilaštvo u svjetlu socijalnoga nauka Crkve“ obradila je u zanimljivoj studiji autorica Dubravka Petrović Štefanac. „Slika hrvatskoga iseljeništva u hrvatskim katoličkim glasilima“ tema je autorskog priloga Suzane Peran. „Doprinos Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca dušobrižništvu među hrvatskim iseljenicima“ u središtu je pozornosti Ivana Bradarića.  „Udio Hrvata u bosansko-hercegovačkom društvu od 1879. do 2013. godine i njegove perspektive“ obrađeni su u studiji Žarka Dugandžića. „Povratak u domovinu u iseljeničkom tisku“ obradili su prof. dr. sc. Mijo Korade i Mislav Rubić. „Iseljavanje iz Hrvatske od početka 21. stoljeća: uzroci i posljedice“ opisani su u studiji znanstvenika Anđelka Akrapa, Marina Strmote i Krešimira Ivande. „Povratak kući – Iskustva remigracije u Hrvatsku“ obrađena su u prilogu Caroline Hornstein Tomić i Katice Jurčević, dok Walter F. Lalich u svojoj studiji analizira „Traumu i egzodus.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

Nela Borić/Studia Croatica

facebook komentari

Nastavi čitati