Pratite nas

Analiza

Tihomir Dujmović: Tjedni pregled hrvatske političke gluposti

Objavljeno

na

Linić sumnja da će Milanović izdržati cijelu iduću godinu te ističe „bojim se ulice… nisam uvjeren da će Vlada izdržati cijelu iduću godinu… mislim da bi u političkom smislu već proljeće moglo biti vrlo aktivno…”. Slavko Linić u izravnoj borbi protiv Zorana Milanovića, tako nešto djeluje nemoguće bez sugestije i sutrašnje potpore Ive Josipovića, zar ne?

„MINISTAR ZMAJLOVIĆ JE BESKRUPULOZAN, POGODUJE SVOJIM PRIJATELJIMA… HAJDAŠ DONČIĆ JE MOJE VELIKO RAZOČARANJE, OSOBNO JE KRIV ZA NEUSPJEŠNU PRIVATIZACIJU HŽ CARGA… O MARASU DA NE GOVORIM, HTIO JE BITI MINISTAR FINANCIJA PA OD PRVOG DANA OKO MENE SPLETKARI… TU SPADA I POTPREDSJEDNIK GRČIĆ… DA, IDEM NA PARLAMENTARNE IZBORE, KAO NEOVISNI ZASTUPNIK” – OVO JE SAMO DIO PORUKA KOJE JE OVIH DANA IZNIO SLAVKO LINIĆ! JE LI LINIĆ NAKON MIRELE HOLY NOVI PROJEKT IVE JOSIPOVIĆA PROTIV MILANOVIĆA?

Slavko Linić, dakle, ide na izbore kao neovisni zastupnik, što upućuje na činjenicu da Ivo Josipović zateže lanac oko Zorana Milanovića jer Linić nikad ništa ne radi bez dobre organizacije. Linić tvrdi da su „te priče da SDP i ORaH mogu dobiti prolaz na izborima lažna poruka građanima Hrvatske… zato što se izbori osvajaju u deset izbornih jedinica, a ORaH može biti jak u Zagrebu ili Rijeci, a SDP sada gubi u većini izbornih jedinica. SDP je sa svojom politikom u ove tri godine i sa svojim programom u 2015. siguran gubitnik izbora”. Na upit za komentar proračuna i mjera koje je Vlada najavila za iduću godinu, Linić dodaje da je proračun za iduću godinu na način na koji je koncipiran „najgora moguća predizborna poruka” te ističe kako se takvim proračunom šalje poruka „da do kraja mandata ništa neće ni pokušati mijenjati”. Linić sumnja da će Milanović izdržati cijelu iduću godinu te ističe „bojim se ulice… nisam uvjeren da će Vlada izdržati cijelu iduću godinu… mislim da bi u političkom smislu već proljeće moglo biti vrlo aktivno…”. Slavko Linić u izravnoj borbi protiv Zorana Milanovića, tako nešto djeluje nemoguće bez sugestije i sutrašnje potpore Ive Josipovića, zar ne?

U SVOM PRVOM POSTPREDSJEDNIČKOIM MANDATU STIPE MESIĆ JE POKAZAO DA JE NJEGOV URED ČISTO BACANJE NOVCA. JOŠ GORE: NE JEDNOM JE POVLAČIO POTEZE MIMO DRŽAVNE POLITIKE. TAKO SE NEDAVNO ZALOŽIO ZA SVOJEVRSNI ULAZ HRVATSKE U RUSKU BESCARINSKU ZONU! NIJE LI, DAKLE, VRIJEME DA UKINEMO NJEGOV VELEBNI URED?

Mesic-Da-imao-sam-spijuna-u-BeograduBivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, čija skupocjena rezidencija u ovoj žestokoj krizi bode oči gladnom narodu, (jer premda je narod plaća, on od nje nema baš nikakve koristi) kao i milijuni kuna koji se godišnje troše na njegov ured, a nerijetko je zbunjivao hrvatsku vanjsku politiku jer bi šetajući se svijetom kao prvi svjetski turist nudio političke koncepte koji uopće nisu bili usuglašeni sa službenom vanjskom politikom! Tako je nedavno izbacio inicijativu o formiranju hrvatsko-bjeloruskog foruma putem kojeg da bi hrvatske tvrtke neizravno dobile ulaz u Euroazijsku uniju koju čine Bjelorusija, Rusija i Kazahstan te da bi se tako izbjeglo plaćanje carine na ruskom tržištu. Poznato je da godine rade svoje, te nije čudno da vam s 80 godina pažnja popusti, ali Mesića bi toliko pamet morala služiti da nije zaboravio da smo mi članica Europske, a ne Euroazijske unije. I da kao takvi ni na koji način ne možemo biti članica Euroazijske unije. I da smo kao dio EU-a dio politike koja je uvela sankcije Rusiji. I da nitko normalan ne bi dopustio takvo balkansko petljanje kakvo nam nudi vremešni 80-ogodišnjak koji zaboravlja osnovne političke činjenice. Ali zato zacijelo misli i da u 96. godina Ured bivšega predsjednika, njegov ured, s razlogom postoji, da je potreban i narodu i hrvatskoj državi!

SJEĆATE SE RAJKA OSTOJIĆA, GOSPODINA FULIRA HRVATSKOG ZDRAVSTVA? ON JE KAO MINISTAR ZDRAVLJA DONIO ODLUKU O ODUZIMANJU DODATKA NA PLAĆE LIJEČNICIMA NA GODIŠNJEM ODMORU. ODMAH SU MU REKLI DA ĆE GA TA ODLUKA SILNO KOŠTATI, JER SUDOVI REDOVITO U TOM SLUČAJU PRESUĐUJU U KORIST OŠTEĆENIH. I SADA JE POSTALO JASNO: HRVATSKE BOLNICE ĆE SVOJIM LIJEČNICIMA NA TO IME MORATI ISPLATITI VIŠE OD STOTINU MILIJUNA KUNA. NE BI LI BILO PRAVEDNO DA OSTOJIĆ PLATI TAJ DUG?

Nema sindikalnog ogranka koji nije Rajka Ostojića kao ministra zdravstva upozoravao da ne radi gluposti, da ne bude nasilan preko svake mjere i ne krši zakon, jer da će to državu s kamatama stajati više negoli bi dodatci na plaću inače stajali. Nitko ga nije mogao zaustaviti. Dolaskom na njegovo mjesto ministar Varga je odmah ukinuo sporni naputak, ali bilo je prekasno. Liječnici su već masovno tužili svoje bolnice, prve presude su već stigle, zbog uskrate dodataka za dvije i pol godine svakom liječniku će morati isplatiti 18 tisuća kuna plus kamate, otprilike 25 tisuća kuna po zaposleniku, dakle ukupno oko stotinu milijuna kuna! Dodatci na plaću za vrijeme godišnjeg nisu jedini dodatci koji su liječnicima bili uskraćeni, tako je jedna od uskraćenih naknada bila i ona za dežurstvo, koja je samo u listopadu stajala oko 28 milijuna kuna! Inače, statistika govori da će se tu kumulirati opasan dug, a sve te dugove će morati platiti bolnice koje ionako imaju milijunske minuse. Primjerice KBC Osijek čak 90 posto svojeg bolničkog limita u rujnu je davao samo za rashode zaposlenih, a dijelu bolnica novac koji im je namijenjen već sada ne pokriva niti troškove za zaposlenike. Otkud će onda vratiti tih stotinu milijuna kuna, u ovom trenutku nikome nije jasno!

IAKO UPORAN KAO MAZGA, MINISTAR KOTROMANOVIĆ TVRDI DA JE U DOGOVORIMA I UGOVORIMA GLEDE REMONTA MIGOVA SVE BILO U REDU, PREMDA TI „UKLETI” MIGOVI STALNO PROIZVODE SKANDALE. U PET MJESECI ZABILJEŽEN JE TREĆI INCIDENT! TREBA LI NETKO POGINUTI U OVOJ PRIČI DA BI ODGOVORNI POGLEDALI ISTINI U OČI?

migovi_avion_zrako_509987S1Na Dan pobjede, ako se sjećate, jedan se MIG srušio, i to u plamenu, a pilot se uspio spasiti katapultiranjem! Onda je na Dan HRZ-a MIG 21 morao biti prisilno prizemljen, da bi se sada dogodilo da je zbog problema s motorom MIG 21 ovih dana morao naglo prizemljiti sa šest tisuća metara visine. Taj incident se zamalo odrazio i na putnički promet u zraku, jer je jedan zrakoplov Croatia Airlinesa, da bi se ovaj manevar mogao izvesti, morao u zraku načiniti jedan dodatni krug! Ovaj problematični MIG je vozio iskusni brigadir Ivan Selak. koji je primijetio neuobičajeno podrhtavanje zrakoplova, pogotovo pri većem opterećenju. Radi se o MIG-u jednosjedu koji se upravo vratio s remonta iz Ukrajine! Premda je eskadrila remontiranih zrakoplova trebala još prije pet mjeseci biti kompletirana, mi ne samo da imamo problematične MIG-ove kod nas, nama još nedostaje pet zrakoplova koji s remonta nisu preuzeti! Unatoč svemu tome, niti se otvaraju istrage, niti se traži krivac za ovo ponižavajuće stanje hrvatskoga ratnog zrakoplovstva!

VJEROVALI ILI NE, HRVATSKOM PREDSJEDNIKU JE JEDNA BANKA ODOBRILA MINUS NA TEKUĆEM RAČUNU U IZNOSU OD NEVJEROJATNIH POLA MILIJUNA KUNA! MIRANDO MRSIĆ TVRDI DA „TO NE TREBA MISTIFICIRATI” I DA ĆE BANKA TO NAPRAVITI SVAKOME TKO ISPUNI UVJETE ZA TU OPCIJU. INAČE, VALJA ZNATI DA JE NA JOSIPOVIĆEV MINUS OD 500.000 KUNA MJESEČNA KAMATA 4500 KUNA!

lepejjSjećate se Ankice Lepej? Ta nas je žena u izvrsno koordiniranoj političkoj akciji izvijestila da hrvatski predsjednik Tuđman ima na računu dvije stotine tisuća maraka koje nije prijavio kao svoju ukupnu imovinu. Onda su se legije hrvatskih novinara stale isčuđivati starim socijalističkim patosom da „narod živi od par stotina maraka plaće mjesečno, dok predsjednik na računu drži dvije stotine tisuća maraka”. Ništa nije pomoglo što je Tuđman objašnjavao da se radi o prihodima koje je godinama skupio od prodanih knjiga. I dok je bilo nenormalno da Tuđman od prodaje knjige ima dvije stotine tisuća maraka, petnaest godina kasnije posve je normalno da Ivo Josipović ne samo da ima nekoliko stanova i ušteđevinu od gotovo tri stotine tisuća eura i da nema niti jedne Ankice Lepej koja bi se nad time isčuđivala, nego je kad se radi Josipoviću normalno i to da ima dopušteni minus na tekućem računu u iznosu od nevjerojatnih pola milijuna kuna! Gdje su sad svi oni istinoljubivi ljevičari koji vape za pravdom, koji su se zgražali nad Tuđmanovom ušteđevinom? Danas se saznaje da je Josipoviću taj minus dopušten još uoči zadnjih izbora, dakle 2009. godine. Iz Josipovićevog stožera poručuju da je taj minus odobren „uz jamstvo odgovarajućom mjenicom”, te da bi banka takav minus odobrila i svakom drugom tko ispuni potrebne uvjete za tu opciju. Ma nemojte? Pa nismo tako blesavi da to ne bi razumjeli. Puno je teže razumjeti da bi jedan sveučilišni profesor mogao imati takva abnormalna primanja da bez osobitih napora „može ispuniti uvjete” za dobivanje prava na minus na tekućem računu od pola milijuna kuna! Uostalom, znadete li ijednog skladatelja ozbiljne glazbe kojem taj hobi donosi neku fantastičnu zaradu koja bi onda omogućila „da se ispune uvjeti” za dopuštenje minusa od 500.000 kuna na tekućem računu? Nema odgovora na ova i slična pitanja, jer su mediji zatvorili prilaze svim temama koje bi mogle biti problematične za aktualnog predsjednika. Kampanja je ionako minimalnog roka trajanja i još je zgurana u božićne dane tako da de facto traje još kraće. Prvo sučeljavanje Josipović je već izbjegao, za druga dva već su pomno pripremljeni voditelji poput Danijele Trbović u koju nije moguće sumnjati. Naime, svojedobno je u jednom tekstu izjavila da je nakon ljetovanja na Brijunima ponosno kupila djetetu šalicu s likom Josipa Broza Tita! Voditi sučeljavanja gdje nastupa Josipović kao kandidat koji je ovu kampanju započeo s Trga maršala Tita zacijelo će joj biti posebno ideološko zadovoljstvo! Zna Radman komu se može povjeriti takav zadatak! Ali, zar oni svi skupa doista misle da smo svi mi tako glupi da ništa ne razumijemo?

JESTE LI VIDJELI KAKO MILANOVIĆ OD NAS POKUŠAVA NAPRAVITI BUDALE: PROBLEMATIZIRAO JE VARGIN ODLAZAK NA SKIJANJE SLUŽBENIM AUTOMOBILOM STRAHOM DA BI MU SE KAO I ČAČIĆU MOGLA DOGODITI PROMETNA NEZGODA!!! DAKLE, NIJE NEMORALNO I PROTUZAKONITO KORISTITI SLUŽBENI AUTOMOBIL U PRIVATNE SVRHE, NEGO JE OPASNO DA NEKI MINISTAR IDE NA SKIJANJE BEZ SLUŽBENOG VOZAČA!?

Sjećate se kako je bio drčan na početku mandata i tvrdio da će visoko podignuti ljestvicu moralnog i etičkog u držanju njegove vlade? Sjećate se kako je smijenio Mirelu Holy i kako je predavanje držao Ferdelju kad ga je izbacio iz tima? Tri godine kasnije njegovog se ministra uhvati kako na skijanje ide službenim automobilom, ali više nema sankcija, više nema drčnosti! Samo briga stoga što ga nije vozio službeni vozač! Na upit novinara o toj aferi, Milanović odgovara da uvijek treba imati na umu što se dogodilo Čačiću kad je na put išao bez službenog vozača!!! Pazite, to je službeni odgovor službenog premjera ove vlade! Kako su mediji ipak do kraja progovorili o ovoj aferi, Varga je bio prisiljen barem naknadno platiti troškove za iznos za koji je izravno oštetio državu, ali je on toliko gladan vlasti da mu nije palo na pamet dati ostavku! Niti je premijeru palo na pamet kazniti Vargu! Besramno, uistinu besramno!

ČINJENICA DA JE DRAGAN ČOVIĆ, PREMDA ŠEF HDZ-a BiH, ODBIO PODRŽATI KANDIDATURU KOLINDE GRABAR KITAROVIĆ PRVORAZREDNI JE SKANDAL OVIH IZBORA. NO, DA DVA TJEDNA PRIJE IZBORA PRIMA U SRDAČAN POSJET JOSIPOVIĆA VIŠE JE OD SKANDALA! ALI, DA NAM BAŠ U MOSTARU JOSIPOVIĆ OBJAŠNJAVA DA JE BLEIBURG MJESTO REAFIRMIRANJA USTAŠTVA, TO VEĆ SPADA U SADIZAM!

đureković„Nije nam nevažno kakav položaj imate u BiH. Mislim da osjećate blagotvorne aspekte politike prema BiH”, izjavio je za posjeta Mostaru Ivo Josipović, a Hrvati BiH pokušavaju dokučiti koji su to aspekti Josipovićeve blagotvorne politike koju bi oni trebali osjećati. Onaj tko zna neki blagotvorni aspekt Josipovićeve politike prema BiH morao bi javnost o tome izvijestiti, jer hrvatska javnost takvih spoznaja nema! Najmanje Hrvati u BiH! Ne izboriti se za treći entitet Hrvata u BiH, ne izboriti se za elementarna prava Hrvata u Federaciji BIH, od prava na udžbenike, do prava na medije, ne raditi ništa na ukidanju srpskog entiteta nastalog na hrvatskoj i bošnjačkoj krvi, a govoriti o “blagotvornim aspektima” vlastite politike prema BiH na rubu je pameti! Josipović je ovaj put progovorio i o nekim drugim političkim pitanjima – i to prvi put u ovoj predizbornoj kampanji. Tako je rekao da se „presuda Perkoviću i Mustaču ne može odnositi na Hrvatsku” te dodao kako „je to stvar sudskog postupka, te se njime neće mijenjati povijesne činjenice”. Dakle, čak i ako suđenje Perkoviću pokaže da je unutar Komunističke partije postojala zapovjedna linija za odobravanje likvidacija iseljenika, čak i ako se pokaže da su određene osobe u CK SKH davale odobrenje na te likvidacije, rezultati ovog suđenja ni tada „neće mijenjati povijesne činjenice”?! Kako tako nešto može izgovoriti jedan intelektualac kojem bi činjenice trebale biti svetinja?

bleiburgŠto ako suđenje Perkoviću otvori niz drugih suđenja i ona pokažu da je Partija, u prvom redu Tito, davala naredbe za te egzekucije? Uostalom, što bi suđenje drugo i moglo pokazati? Da su po svom nahođenju, bez bilo kakvih instrukcija, likvidirali koga su htjeli, nasumice, bez plana i odobrenja? Da su ubijali bez odobrenja, u prvom redu Tita, likvidirajući kako kazuje statistika, između 1960. i 1990. ravno stotinu političkih emigranata? Tko normalan može vjerovati da su se tako brojna ubojstva događala bez znanja svemoćne Komunističke partije? No, ako suđenje otkrije povezanost Partije i tih likvidacija, suočit ćemo se s činjenicom da smo imali posla sa zločinačkom organizacijom! Niti to neće „mijenjati povijesne činjenice”? Zastrašujuća retorika! Govoreći, pak, o ukidanju saborskog pokroviteljstva nad komemoriranjem zločina na Bleiburgu i razlozima te odluke, Josipović je, između ostaloga, rekao da „ako postoji manifestacija na kojoj se želi reafirmirati ustaštvo, da to onda nije prihvatljivo”. Dakle, Josipović i SDP se vraćaju retorici ’60-ih, jer je za njih Bleiburg opet toponim afirmiranja ustaštva, a ne mjesto masovnog zločina bez suda koji traži osudu i kajanja? Tom tezom je bačena atomska bomba na Tuđmanovu pomirbu! Ovim tezama Josipović se, dakle, vratio Mesićevoj retorici najradikalnije ljevice po kojoj su na Bleiburgu uglavnom likvidirani oni koji su to i zaslužili! Obilježavati to stratište za njega znači „reafirmirati ustaštvo”!

Jačeg i većeg rafala od ovog Josipovićevog partizanskog šarca kojim je raspalio po koloni koja se razoružana vraća s Bleiburga još nismo imali! Treba li reći da se iz ovih izjava jasno razabire da u slučaju još jednog Josipovićevog mandata neće biti podrške Pantovčaka da se vrati saborsko pokroviteljstvo za obilježavanje tragedije na Bleiburgu? Da će se, što god ustanovio sud u Njemačkoj, hrvatski predsjednik usprotiviti da istine koje tamo izađu na vidjelo utječu na promjene naših povijesnih činjenica? Dva tjedna prije izbora Josipović se, dakle, vraća najradikalnijoj retorici pokazujući narodu da mu jamči „da će Hrvatska pocrvenjeti” do kraja ako dobije drugi mandat. Sve to zapravo i ne bi trebalo čuditi jer Josipović je samo krajnje iskren, ali je potpuno nevjerojatno da mu gostoprimstvo za ove teze daje čelnik HDZ-a BiH koji je prije kojih mjesec dana jasno i glasno dao do znanja da neće podržati Kolindu Grabar Kitarović, jer da su mu ona i Josipović podjednako bliski srcu! Ovakvim svojim držanjem on zapravo podržava Ivu Josipovića! Tko normalan više može razumjeti sve perverzije hrvatskoga političkog života?

7Dnevno/Tihomir Dujmović

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Analiza

Dr. sc. D. Ljubić: Rješenje je jedna izborna jedinica

Objavljeno

na

Objavio

Dr. sc. D. Ljubić: Nacionalne manjine, politička prava i izborno zakonodavstvo (II.)

Biračko pravo je temeljno političko pravo i kao takvo je neizostavan čimbenik kreiranja poštene političke utakmice. Općenito gledano, biračko pravo kao ustavna kategorija novija je tekovina društvene evolucije.

Ono je u svom današnjem sadržaju nastalo po ukinuću elitističkog elektorata, koje je mogućnost glasovanja uvjetovalo imovinskim, socijalnim, spolnim ili obrazovnim cenzusom. Biračko pravo u demokratskim zemljama uređuje se kao opće, neposredno, slobodno, jednako i tajno.

Ujedno, razvidna je intencija napuštanja klasičnog koncepta teritorijalnoga državljanstva koji se zasnivao na ius soli, odnosno postavci kako samo pripadnici neke državne zajednice koji su rođeni na njezinu tlu i imaju stalno prebivalište u njoj imaju sva državljanska prava.

Koncept etničkog državljanstva i izborno pravo

Korektor ovakvog stajališta je koncept etničkog državljanstva ili ius sanguinis, prema kojem pripadnici svih etničkih ili nacionalnih zajednica u određenoj državi, neovisno o tome gdje su rođeni i gdje im je stalno prebivalište, imaju na temelju činjenice postojanja poveznice državljanstva jednaka prava uključujući i biračko. Pored osnovnog određenja sva ostala pitanja vezana uz biračko pravo su u pravilu delegirana na uređenje zakonodavcu. Pri svojoj normativnoj djelatnosti zakonodavac nema mogućnosti pretjerane kreativnosti. Ovo iz razloga što niti jedan ustavni institut nije podložan manipulacijama kao što je to izborni sustav. Zakoni se ne smiju mijenjati na način koji osigurava poziciji prednost pred konkurentima u slijedećem izbornom procesu.

Državni poredak mora počivati na jednakosti izbornog prava

U suprotnom, načelo jednakosti biračkog prava i jednakosti izbornih šansi gubi svoju uvjerljivost, a izabrana vlast svoj legitimitet, što posljedično utječe na legalnost parlamentarne pravne države uopće. Izbori omogućavaju vlasti priskrbiti si demokratsku legitimaciju, ali samo u slučaju njihove slobodne provedbe. Sloboda izbora ne zahtijeva samo da čin predaje glasa bude slobodan, već cijeli proces mora biti oslobođen od prisile i nedopuštenog pritiska pri čemu birači moraju moći svoj izbor formirati i artikulirati u otvorenom postupku uspostave mišljenja. Tijelima državne vlasti zabranjeno je poduzimati mjere koje bi mogle utjecati na formiranje javnog mnijenja, kao i bilo kakvo reklamiranje ili identificiranje sa sudionicima u izbornom procesu te davanje financijske potpore dionicima izborne utakmice. Svaki izborni proces mora biti utemeljen na načelima jednakosti biračkog prava i jednakosti izgleda sudionika na izborima.

Jednakog političkog prava nema bez jednakoga utjecaja na saziv Sabora

Načelo izborne jednakosti osigurava svakom biraču jednakost izborne moći, odnosno mogućnost raspolaganja jednakim brojem glasova i jednakim utjecajem na saziv predstavničkog tijela. Za odstupanje od pravila izborne jednakosti zakonodavac mora imati poseban, objektivno legitiman i kogentan razlog, koji mora biti nužan i primjeren za ostvarivanje svoje svrhe. Nadalje, u teoriji i praksi demokratskih zemalja ustavnopravno je neprihvatljiv i učinak negativne glasovne težine, odnosno unaprijed propisane razlike po broju mandata koji se može osvojiti po pojedinoj izbornoj jedinici u odnosu na brojnost biračkog tijela. S jedne strane ovdje je aktivno biračko pravo udaljeno od principa jednakosti moći, dok s druge strane nije dopustivo da na istim izborima broj osvojenih mandata ne bude u korelaciji s podrškom birača izraženom kroz dobiveni broj glasova.

U Republici Hrvatskoj, sukladno odredbama sadržanim u članku 45. Ustava, hrvatski državljani s navršenih 18 godina imaju opće i jednako biračko pravo te mogu sudjelovati u postupku odlučivanja na državnom referendumu. Aktivno biračko pravo se ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na biračkim mjestima u zemlji ili na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj birač prebiva. Na prvi pogled, ustavno uređenje biračkog prava ovdje se čini definiranim na klasičan način pri čemu svaki birač tijekom izbora može izraziti svoje mišljenje te iskazati privrženost društvenoj zajednici kroz želju za sudjelovanjem u njezinom demokratskom ustrojavanju. Biračko pravo se naizgled određuje kao temelj demokracije koji se zasniva na djelatnom uživanju prava i ispunjavanju dužnosti, odnosno kroz proces u kojem treba sudjelovati i zauzimati se za postizanje općih boljitaka, dok su kreatori i izvršitelji politike osobe s političkim legitimitetom dobivenim na slobodnim izborima.

Ustavna nedosljednost i potiranje političke jednakosti

Međutim, načelna jednakost biračkog prava se potire već u odredbama sadržanim u članku 45. stavku 2. Ustava Ustav rhkojim se određuje fiksna kvota zastupnika koje biraju državljani sa prebivalištem u inozemstvu, pri čemu ova kvota trenutno iznosi tri zastupnika neovisno o broju potencijalnih birača. Naime, propisana stalna kvota ne uvažava razmjernost između broja birača sa biračkim pravom u posebnoj izbornoj jedinici i stvarnog broj glasova koje kandidati u toj jedinici moraju dobiti kako bi stekli status zastupnika. Nejednakost biračkog prava prema trenutnom normativnom rješenju proizlazi i iz činjenice nerazmjera u brojnosti biračkog tijela u zakonom utvrđenim izbornim jedinicama uslijed čega birači nemaju istu izbornu moć utjecati na formiranje tijela državne vlasti.

Međutim najveće odstupanje od načela općeg i jednakog prava glasa čini članak 15. stavak 3. Ustava kojim je propisano kako se zakonom pored općega biračkog prava, pripadnicima nacionalnih manjina može utvrditi dodatno pravo birati svoje zastupnike u Sabor prema posebno propisanim pravilima.

Privilegirane nacionalne manjine

Ovdje se radi o privilegiji pripadnika nacionalnih manjina, odnosno o pravu nepripadnom većinskom narodu, koje se očituje u pravu izbora participacije u izbornom procesu prema općim pravilima ili prema posebnom režimu u kojem pripadnici nacionalne manjine, ukoliko to žele, mogu birati osobe isključivo istovjetne etničke pripadnosti ili osobe određene etničke pripadnosti. Navedena ustavna odredba bila je ustavna osnova za kodifikaciju prava nacionalnih manjina kojom je izvršena daljnja diferencijacija biračkog prava i između pripadnika pojedinih nacionalnih manjina. Zakonskom regulativom omogućeno je srpskoj nacionalnoj manjini imati fiksno tri zastupnika u parlamentu, zatim talijanskoj, mađarskoj i češkoj po jednoga dok ostale manjine predstavljaju po jedan zastupnik ovisno o tome jesu li njihove matične države bile ili ne u sastavu bivše SFRJ. Dakle, zakonodavac se od 1991. opredijelio pripadnicima nacionalnih manjina unaprijed zakonom jamčiti i osiguravati određen broj mjesta u Saboru na izborima provedenim na temelju posebnih zakonskih pravila, u posebnoj izbornoj jedinici. Neovisno o tome s koliko je glasova birača kandidat nacionalne manjine bio izabran za zastupnika na mjesto u Saboru, on je u svom zastupničkom mandatu, u svojim zastupničkim ovlastima, pravima, dužnostima i odgovornostima bio u cijelosti izjednačen sa zastupnicima koji su u Sabor bili izabrani u okviru općeg izbornog sustava. Dakle, jedan glas pripadnika nacionalne manjine je na izborima zastupnika u Sabor u sebi istodobno nosio i potencijal općeg glasa i potencijal posebnog glasa.

Ustavna neprihvatljivost privilegija nacionalnih manjina

Kako Ustav prihvaća građanski koncept države u kojoj svi njezini državljani čine naciju, odnosno zajednicu slobodnih i ravnopravnih državljana koja ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika u predstavničko tijelo na temelju općeg i jednakog biračkog prava, onda je ustavno nedopustivo unaprijed zakonom jamčiti i određivati broj zastupničkih mjesta za bilo koju manjinu u okviru izbornog sustava. Svako izdvajanje bilo koje društvene skupine iz ukupnog korpusa državljana po bilo kojem kriteriju, pa tako i kriteriju nacionalne pripadnosti, te kreiranje rješenja po kojem takva skupina biva posebno predstavljena u političkom životu jest ustavnopravno neprihvatljivo. Možebitno priznavanje posebnog glasa pripadnicima nacionalnih manjina, mora imati svoju racionalnu osnovu i razumno opravdanje utemeljeno na činjeničnom supstratu. Ono mora biti legitimno s aspekta razmjernosti što znači da bi osiguravanje posebnog biračkog prava pripadnika manjina moglo biti opravdano samo ako ne bi postojala blaža sredstva za ostvarenje cilja koji se želi postići, to jest takva sredstva koja ne bi zadirala u jednakost općeg biračkog prava. Međutim, ovakva rješenja mogu imati svoj ratio u tranzicijskom razdoblju, no ni u kojem slučaju ne mogu biti trajno rješenje. Sukladno Ustavu u Republici Hrvatskoj narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem. Izabrani predstavnici naroda nemaju obvezujući mandat, već predstavnički mandat kao temeljni oblik ostvarivanja narodnog suvereniteta.

Narodni suverenitet mora biti – nedjeljiv

Sustav narodne vladavine ustavnopravno se izražava kroz predstavnički sustav koji proizlazi iz teorije o nedjeljivom narodnom suverenitetu. Predstavnički mandat znači takav odnos između birača i njihovih zastupnika prema kojem su zastupnici u svom djelovanju neovisni o stavovima birača koji su ih izabrali, pa ih stoga birači ne mogu ni opozvati. Izabrani zastupnik nositelj je kolektivnog mandata kojeg je stekao izborom. On zastupa cijeli narod, a ne samo birače koji su ga izabrali ili izbornu jedinicu u kojoj je izabran. Ustav u cjelini sadrži sveobuhvatna načela u vezi s kojima se moraju tumačiti sve njegove pojedinačne odredbe. Stoga se nijedna ustavna odredba ne može izvući iz konteksta i samostalno interpretirati. Svaka pojedina ustavna odredba uvijek se mora tumačiti u skladu s najvišim vrednotama ustavnog poretka iz članka 3. Ustava koje su temelj za njegovo tumačenje, među kojima su i jednakost i nacionalna ravnopravnost.

Pravosuđe i izborno zakonodavstvo generiraju destrukcije u Hrvatskoj

Empirija pokazuje kako su u ovom trenutku osnovne smetnje našeg društvenog napretka neučinkovito pravosuđe (DORH) te neustavno izborno zakonodavstvo. Prvi problem je personalne naravi i zato je lakši za otklanjanje. Međutim, izborno zakonodavstvo jest sustavan problem koji zahtjeva cjelovito i stručno rješavanje. U Republici Hrvatskoj svi dosadašnji izbori održani su na temelju neustavnog izbornog sustava, neovisno o tome proizlazi li neustavnost iz neprimjerenog kreiranja izbornih jedinica, mogućnosti postavljanja oktroiranih zastupnika bez izborne legitimacije, propisivanja neprimjerenog izbornog praga, fiksnih kvota za dijasporu ili nacionalne manjine te drugih okolnosti koje su u pravilu bile kodificirane radi ostanka na vlasti pozicije.

Izborni zakon je neustavan

Za primijetiti je da je neustavnost izbornog zakonodavstva utvrdio i Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj: U-I-120/2011 i dr. od 29. srpnja 2011. Isto tako valja istaknuti kako je primjena naznačene odluke suda odgođena ad kalendas graecas, pri čemu ustavotvorac i zakonodavac uporno već šest godina odbijaju integralno riješiti pitanje izbornog zakonodavstva, iako je ono nedvojbeno utvrđeno neustavnim. Stoga u ovom trenutku nije pitanje razvoja demokracije u Hrvatskoj referendumsko pitanje o već apsolviranim temama, već je to kako natjerati zakonodavnu vlast baviti se njezinim stvarnim poslom na što je obvezuju odluke Ustavnog suda koje implicite imaju snagu zakona i koje su dužni poštivati svi. Dakle, bit političkog života lijepe naše je natjerati Sabor na uvažavanje Ustava i zakona ove zemlje, a ne dati mu baviti se nebitnostima kao što je rasprava o kvasi-atentatu na predsjednika neke udruge ili razglabanjem o tekstualnom sadržaju spomen ploča koji je pravno neupitan a svjetonazorski podložan manipulacijama.

Jedna nacionalna izborna jedinica je – rješenje

U ovom trenutku dobro su došle sve građanske inicijative koje će permanentno i opetovano našim vrlim zastupnicima nabijati na nos izvršavanje njihovih ustavnih i zakonskih obveza, jer je iluzorno očekivati od nadležnih institucija sustava, ovakve kakve jesu, bilo kavu reakciju. Ujedno je potrebno unutar javnog mnijenja artikulirati prihvatljive modele izbornog sustava koji bi uvažavali temeljne postulate njegove neposrednosti, općenitosti, jednakosti, slobode i tajnosti. Kao prilog toj raspravi, a uvažavajući povijesne okolnosti egzila hrvatskih ljudi i okupacije hrvatske države u razdoblju od banovanja grofa Károly Khuen Héderváry-a pa do 1991. te asimetriju napućenosti naših regija, predlažem razmotriti izborni sustav utemeljen na premisama postojanja samo jedne izborne jedinice, pri čemu bi aktivno i pasivno pravo imali svi hrvatski državljani uz propisivanje određenog starosnog limita. Aktivno biračko pravo podrazumijevalo bi slobodno raspolaganje s 3-5 disperzivnih preferencijalnih glasova, dok bi Sabor imao 100 zastupnika.

Izborni prag bio bi 1% što se čini dostatnim za sprečavanje izbornog egzibicionizma, dok bi se popunjavanje mjesta do punog broja zastupnika, uslijed postojanja decimalnog viška, izvršavalo na temelju liste kandidata sastavljenoj prema broju osvojenih preferencijalnih glasova, neovisno o stranačkoj pripadnosti. Čini se da je došlo vrijeme u ovoj zemlji birati kvalitetne ljude, a ne stranke i njihove bezlične aparatčike. Iskustveno promatrano političke stranke, neovisno kojem svjetonazoru pripadale, su na političke afinitete svojih birača u pravilu zaboravljale danom objave rezultata izbora, odnosno društvenog procesa kojeg neopravdano u Hrvatskoj nazivamo festivalom demokracije. Neustavni izborni sustav ni na koji način ne može ustrojiti tijela državne vlasti koja bi bila kadra brinuti se za ostvarivanje vladavine naroda kao temelja svakog demokratskog društava.

dr. sc. Dubravko Ljubić/HKV

Dr. sc. D. Ljubić: Nacionalne manjine, politička prava i izborno zakonodavstvo (I.)

facebook komentari

Nastavi čitati

Analiza

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Špijunski napad iz BiH: OSA prisluškivala političare iz Hrvatske i BiH

Naivno ili neoprezno, ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić potvrdio je navode tjednika Nacional, ali i nekoliko svojevrsnih domaćih glasila obavještajnog i paraobavještajnog podzemlja u BiH, da su se na udaru prisluškivanja i praćenja državne Obavještajno sigurnosne agencije (OSA) našli hrvatski dužnosnici iz Hrvatske i BiH te razne kompanije.

U BiH je nastala prava konfuzija oko toga što je rečeno pa su pojedini portali čak uklanjali vijesti o tome što je Mektić rekao na upit o navodima zagrebačkog tjednika Nacional o tome da Obavještajno-sigurnosna agencija BiH vodi specijalni rat protiv Hrvatske te da nelegalno prisluškuje i špijunira hrvatske političare i poduzetnike.

Najprije su Mektiću u usta stavili da je izrijekom spomenuo dužnosnike, a nije, jednako kao i da je spomenuo Hrvatsku, a nije. Ali se iz njegova odgovora apsolutno podrazumijevalo da OSA, kojoj je na čelu pouzdanik vladajuće bošnjačke obitelji Izetbegović, Osman Mehmedagić Osmica, stoji iza praćenja gospodarstvenika i hrvatskih dužnosnika, piše Večernji list

– Sve je učinjeno sasvim legalno, legitimno i u tome nema ništa novo. Ali, sve te interese BiH, koje i nastojimo zaštititi od nelojalnih i, rekao bih, profiterskih udara, dužni smo raditi u skladu s Ustavom i zakonima BiH. Sve do čega smo došli, sve što smo saznali u čitavoj ovoj situaciji, o kojoj je pisao i portal Žurnal, o kojoj piše i Nacional, poduzimali smo u skladu sa zakonom i Ustavom ove države, štiteći ekonomski interes i ne dopuštajući podrivanje ekonomskog sustava BiH – rekao je Mektić.

A Nacional i Žurnal izvješćivali su o toma da OSA ima informacije o navodnim nelegalnim poslovima Elektroprivrede Herceg Bosne, Šuma Herceg Bosne, HT Mostara, Aluminija, Agrokora te poslovima vezanim uz korištenje vode iz Buškog jezera, koje bošnjačka politika godinama nastoji diskreditirati, umanjiti utjecaj, povezati s kriminalnim krugovima, vodstva BiH Hrvata u funkciji ostvarenja bošnjačke unitarne države.

Neimenovani bivši obavještajni dužnosnik ističe kako se Mektić, protiv kojega postoji niz prijava u Tužiteljstvu BiH, a koje u ladicama drže bošnjački tužitelji, posve razotkrio jer on ne bi smio imati nikakve operativne podatke ili znati o “tajnim operacijama”.

– Kod nas se ljude prisluškuje da bi se nekome pronašlo nešto. To je ustaljeni način rada, a to je nezakonito i neustavno. Druga stvar je da preko granice nikoga ne smijemo slušati. Postoji načelo teritorijalnosti – rekao je bivši obavještajac koji tvrdi da u posljednjem slučaju “nije narušen samo Ustav i zakoni nego je prekršeno i međunarodno pravo”.

Jedini koji u BiH može naložiti tajno praćenje i prisluškivanje jeste predsjednik Suda BiH, osim u slučaju izravne prijetnje terorističkog napada.

Na upit Sudu BiH je li izdao nalog nismo dobili odgovor. Prema sporazumu dviju država o suradnji u kaznenim stvarima, BiH je trebala izvijestiti institucije pravosuđa RH, no to, prema dostupnim podacima, nije učinjeno, što potvrđuje sumnje u legalnost prisluškivanja. Postavlja se pitanje koji je to ekonomski interes imala BiH.

– Tko je odredio te ekonomske interese? Država ih nema – rekao je sugovornik. Osim ako cilj operacije nije da se paukovom mrežom prisluškivanja gospodarstvenika s političarima, policajcima, novinarima… dođe do glavne mete – hrvatskog političkog vrha.

U Vladi jučer nisu odgovorili na pitanje o prisluškivanju OSA-e. Izvor iz Vlade samo je kratko uputio da se o svemu pita SOA-u, hrvatsku tajnu službu. Iz Agrokora poručuju da, ako je prisluškivanja bilo, to pitanje moraju rješavati druge službe.

 

Ivo Lučić: Očito postoje skupine unutar bošnjačke politike koje su instrumentizirale obavještajnu službu

facebook komentari

Nastavi čitati