Pratite nas

Iz Svijeta

Tisuće Mađara prosvjedovale zbog poreza na internet

Objavljeno

na

Tisuće Mađara prosvjedovale su u nedjelju zbog najavljenog novog poreza na podatkovni promet na internetu koji će, kako se pribojavaju, ne samo povećati ukupno porezno opterećenje nego i ograničiti temeljna demokratska prava i slobode.
Vlada Viktora Orbana koju mnogi optužuju za nedemokratske mjere, u utorak je predstavila plan novog poreza. Nacrt poreznog zakona predviđa da pružatelji internetskih usluga plaćaju porez od 150 forinta (3,74 kn) za gigabajt podatkovnog prometa.

Skup u nedjelju organizirala je skupina s Facebooka koja ima više od 210 tisuća pristalica. Prosvjednici, a neke lokalne internetske stranice procjenjuju da bih je bilo više od deset tisuća, okupili su se pred ministarstvom gospodarstva.

“Taj potez… slijedi nakon vala neugodnih Orbanovih protudemokratskih mjera koje Mađarsku guraju sve dalje od Europe”, kažu u priopćenju za javnost organizatori skupa nazvanog “100.000 protiv internetskog poreza”.

“Ta će mjera narušiti pravo pristupa internetu, produbiti digitalni jaz između ekonomski snažnijeg i slabijeg sloja mađarskoga društva te ograničiti pristup internetu siromašnim školama i sveučilištima”, dodali su.

U jednome trenutku prosvjednici su podignuli mobitele i osvijetlili trg pred ministarstvom, a zatim su hodali do budimeštanskoga Trga heroja. Neki su otišli i do obližnjega sjedišta Orbanove stranke Fidesza i bacali stare dijelove računala na zgradu te razbili neke prozore, objavio je lokalni internetski portal Index.hu.

Organizatori su vladi dali 48 sati da povuče sporni prijedlog zakona i zaprijetili novim prosvjedima u utorak.

Fidesz je u priopćenju u nedjelju objavio kako će u ponedjeljak u parlamentu podnijeti amandman na taj zakon i odrediti maksimalan iznos koji bi plaćali pojedinci. Po tome priopćenju, mjesečni iznos bio bi ograničen na 700 forinta (17,40 kn), a pružatelji internetskih usluga plaćali bi porez. No neki prosvjednici kažu da je novi porez utjelovljenje vladine pogrešne gospodarske politike. “To bi za nas bio dvostruki porez jer ja savm već platio veoma visoki PDV kad sam kupio uređaje, računalo i router”, kaže Atilla Sos, 43-godišnji sudionik prosvjeda na koji je doveo i obitelj. (hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Cerar u pismu Plenkoviću predložio osnivanje povjerenstva za demarkaciju granice

Objavljeno

na

Objavio

U pismu što ga je u ponedjeljak uputio hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću slovenski premijer Miro Cerar predložio je dogovor o osnivanju zajedničkog povjerenstva koje bi se bavilo određivanjem granične crte temeljem arbitražne presude koju Hrvatska ne priznaje, prenosi u srijedu Slovenska tiskovna agencija STA.

To povjerenstvo bi “u skladu s definiranom granicom započelo proces demarkacije granične crte, a bude li potrebno proučilo i praktična rješenja, ondje gdje bi to bilo potrebno”, stoji u Cerarovu pismu, navodi STA koja je pismo dobila na uvid.

Slovenski premijer u pismu se zalaže za obnovu dijaloga, na način da se obje strane koncentriraju na provedbu arbitražne presude na kopnenom dijelu granice, kako ju je odredila arbitraža.

Što se tiče granice na moru, Cerar u pismu navodi da su je arbitri precizno odredili, koordinacije su poznate, što omogućuje “neposrednu provedbu” presude.

Unatoč tome, Cerar u svojoj poruci navodi da je potreban i razgovor o provedbi presude u onom dijelu koji se se odnosi na ono što se u presudi na engleskom naziva “junction area”. Riječ je o koridoru, svojevrsnoj morskoj “spojnici” kojom bi preko hrvatskih voda Slovenija imala pravo slobodne plovidbe, preleta i polaganja kabela prema otvorenom moru u Jadranu.

Premijer Andrej Plenković, podnoseći u srijedu Hrvatskom saboru godišnje izvješće o radu i govoreći o odnosima sa Slovenijom rekao je da je njegov poziv slovenskom premijeru na nastavak dijaloga o svim otvorenim pitanjima i dalje otvoren.

Ponovio je kako Hrvatsku odluka arbitražnog suda ne obvezuje i da je neće primijeniti. Slovenskog premijera Miru Cerara pozvao je u Zagreb. “Dvije smo susjedne i prijateljske zemlje, dovoljno zrele da otvorena pitanja riješimo sami”, zaključio je premijer.

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

200.000 Katalonaca na ulicama zbog uhićenja nezavisnih aktivista

Objavljeno

na

Objavio

Oko 200 tisuća Katalonaca preplavilo je u utorak regionalni glavni grad Barcelonu zahtijevajući oslobađanje dvojice nezavisnih aktivista uhićenih dan ranije pod optužbom za poticanje na pobunu.

Jordi Sanchez i Jordi Cuixart, čelnici dviju vodećih separatističkih skupina Assemblea Nacional Catalana (ANC) i Omnium Cultural, zadržani su u pritvoru bez mogućnosti plaćanja jamčevine, pod istragom za poticanje na pobunu organiziranjem prosvjeda 20. i 21. rujna zbog akcije španjolske policije usmjerene protiv katalonskih separatista.

Zagovornici katalonskog samoodređenja izašli su na ulice zahtijevajući njihovo oslobađanje. Nosili su svijeće i transparente s natpisima “Sloboda političkim zatvorenicima” i “Europo, pomozi nam”, te uzvikivali slogane poput “Niste sami” i “Van španjolskoj pravdi”.

Glasnogovornik katalonske separatističke vlade u utorak je izjavio kako uhićenja pokazuju španjolske institucije u gorem svjetlu nego za vrijeme diktatorskog Frankova režima.

“Ono što frankistički Sud javnog ćudoređa nije nikada učinio uspijeva njegovom sudskom nasljedniku 21. stoljeća”, kazao je glasnogovornik i ministar u katalonskoj vladi Jordi Turull nakon sastanka kabineta regionalne vlade u Barceloni.

Točno u podne na tisuće je ljudi u Barceloni prestalo s radom i izašlo na ulice zahtijevajući oslobađanje pritvorenika.

Uoči večernjih prosvjeda, Turull je najavio sudjelovanje regionalnih ministara ali ne i katalonskog čelnika Carlesa Puigdemonta, te pozvao sudionike na miran protest.

Dužnosnici španjolske vlade ustraju u tome da su uvjeti pritvora zakoniti i odobreni od strane nezavisnog suca, bez političkih pritisaka. “Tu ne možemo govoriti o političkim zatvorenicima, već o političarima koji su zatvorenici”, rekao je u Madridu ministar pravosuđa Rafael Catala.

Zadržavanje Sancheza i Cuixarta u pritvoru moglo bi, međutim, dovesti do eskalacije sukoba koji je dosad bio uglavnom miran, ali koji već poprima obrise najozbiljnije političke krize u Španjolskoj od neuspjelog državnog udara 1981.

Premijer Mariano Rajoy dao je Puigdemontu rok do četvrtka da opozove proglašenje nezavisnosti ili se suoči s aktivacijom članka 155. španjolskog ustava koji bi Madridu omogućio stavljanje pod kontrolu katalonske vlade i raspuštanje tamošnjeg parlamenta, te upotrebu sile u provođenju zakona.

facebook komentari

Nastavi čitati