Titove zasluge za Hrvatsku: samo 1945. pobio između 85 i 198,5 tisuća Hrvata

2

Prema nekim izračunima, primjerice K. Katalinića, stvarni gubici Hrvata (uključujući i muslimane) vezani uz Bleiburg i ‘križni put’ iznose minimalno 85.000, vjerojatno 135.500 i maksimalno 198.500 osoba. Za sve njih je izravno odgovoran Josip Broz Tito.

tito-nozTito je taj koji je Ustavom omogućio da Hrvatska bude samostalna. Ako netko zna čovjeka koji je za Hrvatsku napravio više od Tita, nek’ mi ga pokaže, rekao je danas na proslavi rođendana tog komunističkog diktatora Željko Kolar (SDP), zagorski župan.

„Upute Trećeg odsjeka OZN-e Prve armije podređenim divizijskim opunomoćenicima OZN-e, od 6. svibnja 1945., kada su se jedinice Jugoslavenske armije pripremale za oslobađanje Zagreba, jasno prikazuju postupak sa zarobljenicima. ‘[…] sve zarobljenike i druga lica koje brigade budu hvatale i upućivale diviziji, uzimati u postupak i prečišćavati. Ovo ne znači, da brigade treba sve zarobljenike da upućuju vama, nego one čiste na licu mesta, a ono što ostane, što se prikupi posle toga, koje brigade usled svojih vojničkih zadataka neće imati vremena da čiste, neka šalju vama. […] Stav prema zarobljenim oficirima i zarobljenicima važi prema ranijim uputstvima. Oficire čistite sve redom, osim ako za nekoga dobijete od OZN-e ili partije da ga ne treba likvidirati. Uopšte u čišćenju treba biti energičan i nemilosrdan. […]‘.  Upute OZN-e za likvidacije zarobljenih neprijatelja bile su jasne i nedvojbene: ‘Sve ustaše i SS-ovce likvidirati, naročito oficire. Također likvidirati i domobranske oficire, osim onih koji su prema podacima partijske organizacije ili OZNE sarađivali sa NO pokretom’“, pojasnio je povjesničar Vladimir Geiger u razgovoru za narod.hr okolnosti likvidacija u poraću.tito_May_1944-468x460

Vladimir Geiger navodi da je od svibnja 1945. do siječnja 1947. u logorima u Hrvatskoj, odnosno do ožujka 1948. u logorima u Vojvodini, život je izgubilo oko 4000 do 4500 hrvatskih Nijemaca, pretežito djece, žena i starijih osoba.

„Nadnevci kao 8. svibnja 1945. ili 22. lipnja 1941., bez obzira na sve suvremene revizionističke pokušaje njihove rehabilitacije u celofanu fluidnog “antifašizma”,  u svome su temelju neodvojivi od cjeline jugoslavenskog komunističkog naslijeđa“, rekao je Zlatko Hasanbegović povjesničar s Instituta društvenih znanosti “Dr. Ivo Pilar” za narod.hr.

„Oni su konstitutivni elementi jugoslavenske komunističke totalitarne vladavine, pa je naš odnos prema njima zapravo odnos prema toj istoj vladavini“, kazao je Hasanbegović.

„Sadržaj tog konkretnog „antifašizma“ su jugoslavenska država i nedemokratski komunistički poredak, a što je sve u suprotnosti s dvjema temeljnim ustavnim vrjednotama na kojima počiva moderno hrvatsko društvo: hrvatska država i demokracija“, istaknuo je Hasanbegović.

narod.hr

facebook komentari

  • Poskok

    A to što je Pereciji dao Dalmaciju i Istru?
    To nikom ništa.

  • Poskok

    A to što je Pereciji dao Dalmaciju i Istru?
    To nikom ništa.