Pratite nas

Tko ima novca neće u BiH jer ona prodaje probušene šešire

Objavljeno

na

”Bosna i Hercegovina je najlošija zemlja u Europi. Nas je Albanija prestigla, Crna Gora nas je prestigla, o Hrvatskoj da i ne govorim, kao ni o Srbiji, koja je naslijedila i sve pozitivne kapacitete iz bivše Jugoslavije”, rekao je za Radio Slobodna Europa dr. Božidar Matić, predsjednik Akademije znanosti i umjetnosti BiH.

Istaknuo je kako se znanost u BiH gotovo ništa ne pita u brojnim oblastima posebno kad se sastavlja neka ekipa koja treba da ostvari interes BiH.

Slaba ekonomija, slaba baza

”Na primjer, sastav tima za tužbu BiH protiv Srbije za genocid. Srbi su u svoju ekipu stavili vrhunske stručnjake, međunarodnog prava kao što je Tibor Varadi, to su zmajevi u svojoj oblasti. Kada je BiH pravila svoju delegaciju, nitko nije pitao za stav i mišljenje Akademiju, iako smo mi imali raspravu o Tužbi i imali prijedlog tko da vodi našu delegaciju. I naravno, kako smo prošli? Eklatantan genocid nije prihvaćen kao definicija nego samo lokalno u Srebrenici. I tako se sve radi. Odsustvo meritokratskog principa kod postavljanja dužnosnika se strahovito osvećuje. Imate ministarstava u kojima ministar ne zna terminologiju oblasti u kojoj je ministar”, rekao je Matić dodavši kako bi izlaz iz te situacije katarza, neka katastrofa.

”Doći će vrijeme kada nam ni MMF neće pokrivati proračunske rupe. Slaba ekonomija stvara slabu bazu za prikupljanje poreza. Proračuni su sve oskudniji, kako prolazi vrijeme. Sve više predratnog naslijeđa se ne može održavati a kamoli, graditi nešto novo. Evo, izgrađena je pruga Šamac – Sarajevo – Ploče, a na njoj sad nema vlakova. Izgradiš Skenderiju, njoj propadne krov, a ne može se održavati ni ono što nije propalo. Nema više velikih poduzeća, sve predratno je uništeno”, rekao je Matić.

Tko će kupiti probušeni šešir?

Za neuspješnU privatizaciju, koja je uslijedila nakon toga, Matić kaže kako je diktirana neadekvatnom politikom političkih stranaka.

”Nijedno poduzeće validno i vrijedno nije stavljeno u privatizaciju. Tek kad je iz poduzeća isisano sve ono što je preživjelo rat, onda je ono stavljeno u privatizaciju. Tko će to onda kupiti? Zato ja Agencija za privatizaciju neuspješna. Ja je nazivam prodavaonicom probušenih šešira. Tko će kupiti probušeni šešir? Bilo je situacija kada je Agencija planirala da stavi neko vrijedno poduzeće u privatizaciju, ali nikada to nije dozvoljeno. Vlada ga je sklanjala dok ga dnevna politika ne isisa. Tek kada ga politika pretvori u probušeni šešir, kažu neka ide u prodaju. To ne može tako!”, smatra Matić.

Istaknuo je kako nitko tko ima mnogo novca, ne dolazi u BiH te da arapske zemlje investiraju u Srbiju, a neće u BiH.

”Rusiju smo iz Federacije isključili, što je potpuna budalaština. Rusija je najbogatija zemlja po resursima, mi bi imali njima što prodati, jer kupujemo od njih plin. Ali ne, za nas u Federaciji Rusija ne postoji. Nešto Republika Srpska “muti” s Rusijom ali i to je izobličeno. Zapadnoeuropske zemlje su potpuno zakazale, iako su bile gostoljubive prema velikom broju izbjeglica iz BiH”, rekao je Matić.

Prepadačka filozofija

Govoreći o politici u kojoj su različite vrste blokada jedan od glavnih problema, Matić ističe kako svi u politici koriste isti alat koji on zove prepadačka filozofija.

”Imate stranku A, B, C, naciju A, B, C. Onaj iz A prepada svoju pastvu kako će je B i C progutati, onaj iz B da će ih A i C progutati i tako u krug, prepadaju svoje pastve, a to je mehanizam za njihovo održavanje na vlasti. A onda, ta vlast se koristi za nepotizam, za korupciju, za pljačku i za sve ostalo. Ima stvari za koje pametan čovjek ne može naći objašnjenje – imate ljude koji ništa osim društvenog stana nisu imali 1990. godine. Sada imaju “viletine” od 50 milijuna maraka. Odakle to? Porijeklo imovine se tako jednostavno ispituje, tokovi novca su vodič prema porijeklu imovine. Uđi samo, pregledaj račune, pogledaj malo i familiju, jer mnogi su se prepali pa neće na svoje ime da investiraju ukradeni novac”, kaže Matić.

Svjestan da se Akademiji zamjera što nije aktivnija kada je u pitanju aktualna situacija u BiH, Matić kaže da su akademici jako aktivni.

(Ne)aktivna Akademija

”Ako mislite na politiku, to nije posao Akademije. Akademija je svojom suštinom osuđena na znanstveni pristup. Ako nema znanstvenih izvora, ne može se praviti znanost i zato nema na ovoj razini Akademije mogućnosti za bavljenje dnevnom politikom. A kad se Akademija počne baviti dnevnom politikom, završi osramoćena, kao što je osramoćena Srpska akademija nauka sa svojim Memorandumom, iako u tom Memorandumu ima dosta točnih izvora starih i po 150 godina. Osnovni imperijalni ciljevi Srbije prema Zapadu su definirani prije 150 godina čuvenom definicijiom linije “Karlobag – Karlovac – Virovitica”. Ali, išlo se na interpretaciju dnevne politike i pala je sramota. E, bh. Akademija, jedinstvenim stavom svih svojih članova, neće sebi dozvoliti takvu sramotu. Neće praviti nikakve memorandume koji bi bili po volji bošnjačkoj, hrvatskoj ili srpskoj politici”, rekao je Matić.

Inače, predsjednik Akademije Matić je poznati gospodarstvenik, a najveći dio njegovog radnog angažmana vezuje se za sarajevski Energoinvest i. Bio je redovni profesor na Elektrotehničkom fakultetu, zatim rektor sarajevskog Univerziteta, a obavljao je i niz dužnosti u političkom životu Bosne i Hercegovine.

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

17. listopada 1990. Prva utakmica Hrvatske nogometne reprezentacije protiv SAD-a

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, 17. listopada 1990. godine, hrvatska nogometna reprezentacija odigrala je svoju prvu povijesnu utakmicu.

Na Maksimiru je gost bila ekipa SAD-a, a Hrvatska je golovima Aljoše Asanovića i Ivana Cvjetkovića slavila 2:1.

U toj legendarnoj utakmici za Hrvatsku su nastupili Dražen Ladić, Zoran Vulić, Drago Čelić, Darko Dražić, Vlado Kasalo, Saša Peršon, Kujtim Shala, Zlatko Kranjčar, Ivan Cvjetković, Aljoša Asanović, Marko Mlinarić, a još su zaigrali i Tonči Gabrić, Gregor Židan te Mladen Mladenović. Izbornik je bio bivši hrvatski nogometaš, reprezentativac, trener, danas nažalost pokojni Dražan Jerković.

Utakmica je odigrana u sklopu proslave vraćanja spomenika banu Josipu Jelačiću na zagrebački Trg bana Jelačića: pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana odigrana je pred 30-ak tisuća gledatelja na stadionu Maksimir dan poslije postavljanja spomenika – 17. listopada 1990. u 19 sati.

Ideja provedena u tajnosti

Kada je Nogometni savez SAD-a objavio da želi u Europi odigrati dvije prijateljske utakmice za koje traže suparnike, tadašnji glavni urednik Sportskih novosti Darko Tironi prvi je inicijator ideje dovođenja američke reprezentacije u Hrvatsku.

Tadašnji predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Mladen Vedriš i dopredsjednik Rudolf Sabljak zbog političke situacije u tom trenutku proveli su tu ideju u velikoj tajnosti, najviše uz pomoć hrvatskog iseljenika Ivana Opačka i Vinka Hotka, te Jure Klarića, direktora tvrtke Voće koja je platila 90.000$ za troškove dolaska gostujuće reprezentacije.

Nakon što su dobili ukupno četiri ponude, Amerikanci su se odlučili za utakmice s Hrvatskom i Poljskom, koju su pobijedili u Varšavi (2:3) par dana prije utakmice s Hrvatskom.

Ante Pavlović je tada kao glavni tajnik Jugoslavenskog nogometnog saveza potpisao dozvolu za odigravanje utakmice bez znanja ikoga drugoga u Beogradu i prijavio je Fifi, s obzirom da je Hrvatski nogometni savez u to vrijeme bio član Jugoslavenskog nogometnog saveza.

Unatoč pokušajima Jugoslavenskog nogometnog saveza da spriječi odigravanje utakmice, to im nije uspjelo jer je FIFA izdala dozvolu za odigravanjem. Slična stvar se dogodila i sa slijedećom utakmicom hrvatske reprezentacije protiv Rumunjske u Rijeci.

Kako je Jugoslavenski nogometni savez u pokušaju sprječavanja utakmice zaprijetio da će kazniti sve nogometaše uz Jugoslavenske lige koji nastupe na ovoj utakmici, Izbornik Jerković je, da bi izbjegao eventualne kazne, momčad sastavio uglavnom od igrača koji su tada već igrali izvan Hrvatske. Igor Štimac, Davor Šuker, Željko Petrović i Borislav Cvetković nisu bili u sastavu zbog ozljeda, a Zlatka Vujovića (PSG), Tomislava Ivkovića (Sporting), Srećka Bogdana (Karlsruher SC), Harisa Škoru (Torino FC) i Davora Jozića (AC Cesena) unatoč njihovim osobnim željama za sudjelovanjem njihovi klubovi nisu pustili na utakmicu jer nisu imali tu obvezu, s obzirom se utakmica nije igrala u terminu predviđenom za nastupe A reprezentacija.

Vlado Kasalo je došao na utakmicu iz Nürnberga bez dozvole svoga kluba i za to je po povratku platio klupsku kaznu od 25 tisuća njemačkih maraka, a Aljoša Asanović, strijelac povijesnog prvog pogotka, je također imao problem s klubom, francuskim FC Metzom, koji je imao važnu utakmicu četiri dana poslije, ali je uspio nagovoriti vlasnika kluba da mu ustupi mali privatni zrakoplov kako bi došao na utakmicu i zanimljivo je da je morao izaći u 58′ minuti utakmice samo zato da bi stigao na zrakoplov, koji je morao sletjeti nazad u Francusku do ponoći.

Izbornik Jerković složio je svoj stručni stožer tako da je uključio glavne trenere iz tadašnja četiri hrvatska prvoligaša, to su bili Zdenko Kobeščak iz Dinama, Joško Skoblar iz Hajduka, Vladimir Lukarić iz Rijeke i Ivica Grnja iz Osijeka.

Prije utakmice bogat kulturno-zabavni program

Prije same utakmice priređen je bogati program. Bilo je tu velikih balona aeronautičkog društva Coning iz Varaždina, u velikom mimohodu prodefilirali su 110 sinjskih momaka i vitezova viteškog alkarskog društva, šibenska limena glazba, folklorni ansambli KUD-ova ‘Petar Zrinski’ iz Vrbovca i ‘Ivo Lozica’ iz Lumbarde na Korčuli u narodnim nošnjama, te viteško društvo ‘Kumpanija’ iz Blata na Korčuli. U glazbenom programu su nastupili Dubrovački trubaduri, Krunoslav Cigoj i Tomislav Ivčić, a u poluvremenu je nastupilo još i Prljavo kazalište.[

Prvi pogodak na utakmici – a samim tim i prvi pogodak za hrvatsku reprezentaciju u novijoj povijesti hrvatskog nogometa – postigao je Aljoša Asanović u 29-oj minuti. Četiri minute poslije Ivan Cvjetković je povećao vodstvo na 2:0, a oba su pogotka postignuta uz asistenciju Marka Mlinarića. Tim je rezultatom završilo prvo poluvrijeme.

U drugom je poluvremenu reprezentacija SAD-a pogotkom Troya Dayaka u 80-oj minuti utakmice ostvarila konačni rezultat 2:1. Kapetan hrvatske reprezentacije bio je Zlatko Kranjčar, a najboljim igračem utakmice bio je proglašen Marko Mlinarić kojemu je nagradu uručio doajen hrvatskoga sportskog novinarstva Mladen Delić.

Ova utakmica ima poseban značaj i po tome što na njoj promoviran dres hrvatske nogometne reprezentacije, koji će poslije postati i ostati jedan od najvećih hrvatskih brandova uopće. Taj prvi dres, prema kojemu su nastali sve ostale inačice dresa do danas, dizajnirao je akademski slikar Miroslav Šutej, kao i plakat za utakmicu.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Policija privela sedam osoba zbog skrnavljenje spomenika braniteljima u Novom Travniku

Objavljeno

na

Objavio

Policija u Novom Travniku privela je u utorak sedam osoba koje su tijekom vikenda sudjelovale u skrnavljenju spomen obilježja braniteljima Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane (HVO), a mediji navode da su vandali bošnjački mladići.

Kako se navodi u priopćenju MUP-a Srednjobosanske županije, novotravnički policajci završili su kriminalističko istraživanje nad sedam osoba u dobi od 19 do 23 godine, koji se terete da su uništili križ sa spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Novom Travniku.

Mladići su priznali da su u noći s petka na subotu srušili spomen križ težak 70 kilograma te su ga odnijeli sa sobom.

Policija je navela inicijale vandala koji su počinili ovaj prekršaj, M.B. rođen 1997., S.L. rođen 1998., H.G. rođen 1998., S.A. rođen 1999., B.R. rođen 1997., M.P. rođen 1994. i M.S. rođen 2000. svi iz Novog Travnika.

Policija će protiv njih Županijskom državnom odvjetništvu u Travniku dostaviti izvještaj o počinjenom kaznenom djelu.

Mediji navode kako su počinitelji bošnjački mladići, te da se radi o kaznenome djelu počinjenom iz mržnje.

Unatoč odlukama, Federacija BiH ne želi vratiti imovinu Katoličkoj crkvi u Travniku

facebook komentari

Nastavi čitati