Pratite nas

Vijesti

Tko je industrijalizirao BiH !?

Objavljeno

na

Kao da prije socijalizma u BiH nije bilo ništa odnosno da se ništa nije radilo. Postoji zanimljiv mit – onaj o tome kako je Austro-Ugarska (odnosno “Austrijanci”) iskorištavala poštenog bosansko-hercegovačkog čovjeka i eksploatirala “naša” bogatstva. U bošnjačkom (muslimanskom) krugu se naravno sve pozitivno govori o turskom periodu, a sve negativno o austro-ugarskom periodu.

[dropcap]K[/dropcap]ako sam trenutno u BiH shvatio sam da kod kuće imamo novu odličnu knjigu – Pozdrav iz Sarajeva od Magbula Škore koja kroz slike razglednica govori o Sarajevu u periodu od 1878. do 1914. Pa pogledajmo malo šta su to Austrijanci “ostavili” samo u Sarajevu.

Fokusirao sam se na industrijske objekte, hotele i nešto sitno prometa. Ima toga zaista mnogo (knjiga ima 400+ stranica). Nadam se da gospodin Škoro neće zamjeriti što sam neke slike stavio ovdje. Mislim da su ove stvari iznimno važne. Onaj ko ima priliku neka svakako kupi knjigu – izvrsna je!

1. Suvremeno kupalište na Bendbaši, sa bazenima, tuševima, kabinama i ugostiteljskim objektima. Izgrađeno 1902. godine.

IMG_1542

2. Meteorološki opservatorij na planini Bjelašnici, u to vrijeme jedini ove vrste na Balkanu. Izgrađen 1894. godine.

IMG_1543

3. Trasa novoizgrađene ceste istočnog izlaza iz grada. Kraj 19. st.

IMG_1545

4. Željeznička stanica na Bistriku. Polazna stanica na novoj željezničkoj pruzi ka istočnoj granici. Izgrađena 1906. godine.

IMG_1547

5. Električna centrala u Sarajevu izgrađena je 1895. godine, samo 13 godina poslije puštanja u rad prve električne centrale u svijetu u New Yorku. (Slika iz 1901. godine).

IMG_1549

6. Pivara na Bistriku koju je otvorio Heinrich Levi 1881. godine. (To bi valjda bila preteča Sarajevske pivovare).

IMG_1550

7. Braunova ciglana na Koševu koju je 1880. godine otvorio inženjer August Braun. To je bila prva ciglana u Sarajevu.

IMG_1558

8. Hoteli na Ilidži – Bosna, Austrija i Hungaria – početak 20. st. (Današnje terme Ilidža)

IMG_1553

9. Tramvaj. Prvi električni tramvaj na Balkanu i prvi u AU monarhiji uveden u promet 1.5.1895. godine.

IMG_1554

10. Tvornica duhana izgrađena 1880. godine. Od 1882. godine pored rezanog duhana proizvodi i cigarete. (Današnji FDS)

IMG_1559

Toga ima još puno. Željeznice, ceste, vodovodi, kanalizacija, hoteli, muzeji itd itd. Zaista previše toga. Ja sam izdvojio par meni najzanimljivijih. Dalje recimo spominje se od industrije (bez slika):

1882. godina – Otvorena Achenbrenerova pivara (kasnije Radnički dom, danas Kinoteka)

1894. godina – Fabrika svijeća i sapuna (braća Seferdži)

1904. godina – Tvornica ćilima

1906. godina – Fabrika čarapa Avrama Levija Sadića

1908. godina – Poduzeće asfaltne industrije Alipašin most – Anton Szirmay

Zatim Tvornica žica i eksera, Željeznička radionica, Tvornica kože Ašera Alkakaja (jedina u cijeloj BiH), prva bh fabrika za preradu voća i povrća Pehar, Papirna konfekcija Alkalaj itd.

P.s. Stvari su vjerovatno slične za ostatak BiH evo recimo za Unsko-sanski kanton – prve hidroelektrane na su sagrađene na Uni u Bihaću 1910. godine i na Krušnici u Bos. Krupi 1917. godine.

A evo kako se i višejezičnost njegovala tada – jedna razglednica iz tog perioda (latinica, ćirilica, arapski, njemački, turski…):

IMG_1541

Zanimljivo je i koliko su malobrojni Židovi u BiH pridonijeli razvoju BiH. A danas je tolika netolerancija u Sarajevu prisutna. Neki akademici kao poznati M. Filipović neku noć na TV-u je izjavioa kako je Austrougarska devastirala BiH. Istina je drugačija. Ja naravno ne tvrdim da nije bilo razvoja prije Austro-Ugarske niti da ga nije bilo poslije, ali želim srušiti onaj mit [ u koji sam i sam nažalost vjerovao :( ] da je sve počelo sa socijalizmom. Dapače mislim da je ovaj period A-U vladavine vjerovatno bio i najprosperitetniji u povijesti BiH piše bloger Renesansa.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati