Tko je koga više pomogao?

0

U Katoličkom tjedniku broj 50. od 21. prosinca 2014., objavljena je analiza pomoći Vlade Republike Hrvatske Hrvatima u BiH za razdoblje 2012. – 2014.

Prije više od pet godina pisali smo o pomoći Vlade Republike Hrvatske Hrvatima u BiH, a analizirano je razdoblje od 2005. do 2009. Tadašnja analiza Katoličkog tjednika izazvala je veliku pozornost. Ukazali smo na mnoge nedostatke u sustavu dodjele pomoći. Uvjereni smo da je i naša analiza doprinijela unaprjeđenju sustava dodjele pomoći i njezinu usmjeravanju na strateške projekte. Ovoga puta analizirat ćemo podjelu pomoći u razdoblju 2012. – 2014.

Od 2012. podjelu pomoći koordinirao je Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji je utemeljen kao središnje tijelo državne uprave nadležno za područje odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Promjena načela za dodjeljivanje pomoći vidi se već iz samog teksta natječaja za 2012., 2013. i 2014. gdje se navodi da će „prednost u dobivanju financijske potpore imati veći projekti koji će proizvoditi dugoročnije učinke za opstojnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, programi i projekti koji se provode u partnerstvu s pravnim osobama iz Republike Hrvatske u smislu prekogranične suradnje, kao i programi i projekti koje financijski podupire lokalna zajednica“ (www.hrvatiizvanrh.hr/hr)

Visina pomoći

U proteklih 11 godina Vlada Republike Hrvatske je za pomoć Hrvatima izvan BiH izdvojila 243,8 milijuna kuna. Prema dinamici i strukturi, realizirana je sljedeća pomoć (hrvatiizvanrh.hr; dopunio autor):

Iz tablice možemo vidjeti da je u posljednje dvije godine pomoć iznosila 20 milijuna kuna.

Je li 20 milijuna kuna velika ili mala pomoć?

U prošlom članku konstatirali smo da je pomoć Hrvatima u BiH iznosila 0,29% u odnosu na ostvareni izvoz Hrvatske u FBiH. U 2013. ovaj omjer je još nepovoljniji.

Izvoz Hrvatske u BiH 2013. iznosio je 1 956 milijuna KM (www.bhas.ba/ekonomske statistike), dok je pomoć iznosila oko 5 milijuna KM. To znači da je pomoć Hrvatima u

BiH u 2013. iznosila 0,25%, u odnosu na ostvareni izvoz Hrvatske u BiH.

Bez ambicije baviti se dubljim makroekonomskim analizama, navest ćemo još nekoliko omjera.

U Bosni i Hercegovini, prema aktualnom popisu (prema neslužbenim podatcima Agencije za statistiku BiH), ima oko 553 000 Hrvata ili 14,6% ukupnog pučanstva. Ako ovaj postotak primijenimo na ukupan uvoz iz Hrvatske, dobit ćemo podatak da se na Hrvate u BiH odnosi (proporcionalno) 285,6 milijuna KM uvoza iz Hrvatske za 2013.

Ako pomoć u 2013. (oko 5 milijuna KM) stavimo u odnos s 285,6 milijuna, proizlazi da ona predstavlja samo 1,8% od vrijednosti robe iz Hrvatske koju su Hrvati iz BiH (proporcionalno) potrošili u 2013. Nesumnjivo je da su hrvatske tvrtke u 2013. ostvarile značajne zarade izvozom u BiH, a posebno (neizravno) izvozom bh. Hrvatima. Tako primjerice prihod INA MOL Hrvatske (grupa) (usp. Financijsko izvješće INA MOL Hrvatske za 2013.) u BiH u 2013. iznosi 2 936 milijuna kuna što je 10,6% ukupnog prihoda grupe. Lako možemo izračunati da pomoć Hrvatima u BiH predstavlja 0,68% prihoda INA MOL-a u BiH za navedenu godinu.

Ostavljamo čitateljima da sami prosude je li pomoć Hrvatske Hrvatima u BiH bila velika ili mala, te tko je koga više pomogao, ali iznijet ćemo nekoliko zanimljivih usporedbi (usporedbe se odnose na 2013. godinu):

– na svakog Hrvata u BiH izdvojeno je prosječno oko 36 kuna pomoći (oko 9 KM)

– pomoć Hrvatima u BiH predstavlja 0,014% izvršenja proračuna Republike Hrvatske za 2013. ili 0,015 % planiranog proračuna za 2014.

– u proračunu Republike Hrvatske za 2013. manje je potrošeno na Hrvate u BiH (20 milijuna kuna) nego na reprezentaciju svih proračunskih korisnika (20,3 milijuna kuna

– za Hrvate u BiH izdvojeno je 8 puta manje nego na službena putovanja proračunskih korisnika ili 4 puta manje nego za usluge promidžbe i informiranja svih proračunskih korisnika

– za kulturu za Hrvate u BiH za tri godine izdvojeno je 12,8 milijuna KM, što je približno godišnjem proračunu ansambla Lado za 2013., a preko šest puta je manje od proračuna Hrvatskog narodnog kazališta za 2013.

Financiranje kulturnih projekata

U razdoblju 2012. – 2014. za kulturne programe odobreno je 12 808 000 kn (odnosno 4 250 000 kn godišnje). Struktura korisnika bila je sljedeća.

Najveći dio pomoći dodijeljen je franjevačkim institucijama 4 560 000 KM ili 35,6%. Najveća sredstva odobrena su: franjevačkim samostanima u Tuzli (1 450 000 Kn), Livnu, Fojnici, Kraljevoj Sutjesci, Jajcu (po 500 000).

Zanimljivo je da je novac odobren i franjevačkim samostanima koji su bili redoviti korisnici pomoći u značajnim iznosima i u prethodnom razdoblju:

Značajan dio sredstava dodijeljen je javnom sektoru (javne ustanove), a najveća sredstva dobili su Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru (2 milijuna kn) i Kulturno-informativni centar Tomislavgrad (900 000 kn)

Iako uvjeti natječaja ne dopuštaju dodjelu sredstava za projekte i programe koji imaju tržišno usmjerenje, sredstva su dodijeljena i jednom privatnom gospodarskom društvu. (Synopsis d.o.o. Sarajevo dobilo je 500 000 + 290 000 + 350 000 kn, odnosno ukupno 1,2 milijuna kn za biblioteku Bosne Srebrne). Neobično je da Republika Hrvatska ima toliko povjerenja u pojedinca, vlasnika, da mu dodjeljuje sredstva svake godine od oko 400 000 kn. Pored toga nije nam poznato je li Povjerenstvo za izbor projekata imalo na raspolaganju informaciju da je iste projekte značajno podržala i Fondacija za izdavaštvo Federacije BiH 2013. i 2014.

Sredstva za obrazovanja i znanosti

Više od polovice sredstava dodijeljeno je javnom sektoru, a gotovo trećinu je dobilo HKDD Sarajevo. Struktura pomoći dana je u sljedećoj tablici:

Dodjela sredstava javnom sektoru predstavlja prvenstveno pomoć državi BiH kojom će se koristiti i Hrvati (negdje više, negdje manje). Najviše pomoći dobili su: Srednja škola Novi Travnik (1,9 milijuna kn) i Sveučilište u Mostaru (1,5 milijuna kn).

Treba istaknuti da je najveći pojedinačni dobitnik sredstava za obrazovanje HKDD (za studentski dom u Sarajevu) kojem do 2012. nije odobrena ni kuna pomoći. Izgradnjom ovog doma Sarajevo će imati već dva doma u vlasništvu hrvatskih institucija (postoji franjevački studentski dom). Poznato je da se i HKD Napredak zalaže za povrat svojeg studentskog doma u Sarajevu. Sarajevo bi uskoro moglo postati grad s više smještajnih kapaciteta u domovima za hrvatske studente, nego što ima mladih Hrvata u Sarajevu.

Pomoć zdravstvu

Pomoć za zdravstvene projekte u posljednje tri godine iznosila je gotovo 14 000 000 000, a struktura je prikazana u navedenoj tablici:

Iz tablice se vidi da je oko 90% dano javnim ustanovama u zdravstvu ili županijama. Na taj način zapravo je prvenstveno potpomognuto zdravstvo FBiH, a ne izravno Hrvati. Naravno, Hrvati će imati i koristi od ovih javnih ustanova, u ovisnosti od postotka zastupljenosti u pojedinim županijama.

Najviše sredstava dobila je Klinička bolnica Mostar (3 milijuna kn), Županijska bolnica Dr. fra Mihovil Sučić Livno (1,9 milijuna kn) i Hrvatska bolnica Dr. fra Mato Nikolić Nova Bila (1,7 milijuna kn).

Teritorijalna raspodjela pomoći

Teritorijalna raspodjela pomoći po županijama prikazana je u idućoj tablici:

Tablica pokazuje da je najviše pomoći distribuirano u Hercegovačko-neretvansku županiju (više od jedne četvrtine), a zatim u Srednjobosansku županiju. Slična je i rang-ljestvica po namjenama. Iznimka je obrazovanje gdje je na prvom mjestu Sarajevska županija zbog pomoći koja je dodijeljena HKDD-u.

Raspodjela po gradovima (gradovi koji su dobili najviše i gradovi koji su dobili najmanje) prikazana je u idućoj tablici:

Kao i u ranijim razdobljima, najviše pomoći je dano u grad Mostar. Za razliku od ranijih godina povećana je pomoć u Sarajevu (zbog HKDD-a). Pomoć je pristigla u najmanje 39 gradova, a nepoznato je iz koliko gradova su pristigli zahtjevi.

Transparentnost i nadzor

U članku iz 2009. konstatirali smo: „U svakom slučaju Hrvati i u Hrvatskoj i u BiH zaslužuju od Povjerenstva širu i transparentniju informaciju (o kriterijima i načinu raspodjele pomoći, postignutim ili nepostignutim ciljevima), a ne samo objavljivanje popisa korisnika“ (KT 34/2009).

Nažalost, u transparentnosti nije učinjeno napredovanje, čak suprotno. Tako je samo 2012. na web-stranici Državnog ureda za Hrvate izvan RH objavljeno koliko je projekata pristiglo:

„Prije tjedan dana – 5. listopada 2012., završen je natječaj za financiranje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih programa i projekata od interesa za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Ukupno je pristiglo 900 prijava, od toga su 4 prijave izvan roka. Iz područja kulture zaprimljeno je 365 prijava, iz područja obrazovanja 339, iz područja zdravstva – 92, iz područja znanost – 17, te ostala područja – 82 prijave.“

Međutim, nisu navedene pravne osobe koje nisu dobile sredstva (što je ranije bila praksa), niti su dana obrazloženja zbog čega je baš 26 korisnika od 900 dobilo novac za projekte. Stoga je nemoguće konstatirati je li se povjerenstvo pridržavalo uvjeta natječaja i jesu li najbolji projekti dobili novac.

Nažalost, u 2013. i 2014. transparentnost je pogoršana jer nije objavljeno čak ni koliko je projekata konkuriralo.

Na web-stranici Državnog ureda za Hrvate izvan RH možemo pročitati da je uveden nadzor korištenja sredstava. Isto tako možemo pročitati i da su predstavnici nadzora obilazili projekte. Međutim, nisu objavljena izvješća o nadzoru, nego se konstatira kako su projekti u tijeku i navodi značaj institucija kojima su odobrena sredstva.

Činjenica je da su sredstva dodijeljena uglavnom institucijama koje nemaju razvijene sustave internih kontrola i transparentna financijska izvješća. Isto tako, činjenica je da BiH nema USKOK, a da hrvatski USKOK ne može uskočiti u BiH. U takvoj situaciji možemo biti opravdano zabrinuti za namjensko korištenje primljenih sredstava, pogotovo jer je značajan broj institucija dobio pomoć i iz drugih izvora (iz BiH) za iste projekte, što u mnogomu usložnjava nadzor.

Pomoć za poplavljene

Na 197. sjednici održanoj 4. prosinca 2014. Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o raspodjeli sredstava za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, kao i za pomoć poplavom pogođenim područjima u BiH iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. u ukupnom iznosu od 20 milijuna kuna.

Ovom odlukom praktično je smanjena pomoć drugim oblastima, da bi se izdvojilo 5 milijuna za pomoć poplavljenim područjima.

Vladini proračunski birokrati napravili su dobar potez jer nitko od predstavnika bh. Hrvata nije reagirao na ovu ekvilibristiku. Je li ovakvu politiku Vlada vodila i prema poplavljenim područjima u RH? Naravno da nije jer u proračunu Republike Hrvatske za 2014. postoje sredstva za naknadu šteta od elementarnih nepogoda (Proračunska aktivnost 539025 – Naknada za štete uzrokovane elementarnim nepogodama)…

Možda je Vlada RH ovim štedljivim potezom nesvjesno i slučajno pronašla pravi model za pomoć Hrvatima u BiH: Sredstva su zaista dana onima kojima je najviše trebalo. Vjerojatno je bilo najpravednije da se cijela pomoć Hrvatima u BiH (a ne samo 5 milijuna) uputila za pomoć poplavljenim ili možda da se poneka kuna usmjerila za obitelji koje imaju troje ili više djece i jedina su nada za opstanak Hrvata u BiH. Bez ovih obitelji svi projekti Hrvata u BiH u bliskoj budućnosti neće nikomu koristiti.

Dr.sc. Hrvoje Šapina/Katolički tjednik

facebook komentari