Connect with us

Tko je Tomislav Stockinger, autor famoznog ‘plana Barbika’

Published

on

tomislav stockingerTomislav Stockinger: To je ipak uprava moje hrvatske države. Kakva je da je. Recimo, za vrijeme Jugoslavije ne bih radio

Ničega se ne stidim. Moje su namjere usmjerene k dobru i boljitku mog naroda, koji je meni važniji od života. I spreman sam sve napraviti. No samo nešto radikalno može ovaj narod i ovu zemlju izvesti iz ponora – kazao nam je jučer Tomislav Stockinger, autor famoznog “plana Barbika”, dokumenta koji iznosi plan za diskreditaciju predsjedničke kandidatkinje HDZ-a. Poslan je na adrese više političara, tempirano nakon ispadanja Hrvatske sa Svjetskog prvenstva.

Miran, točan i pouzdan

Na naše pitanje je li točna naša informacija da je zaposlen u Ministarstvu zdravlja, Stockinger je zastao pa potvrdio.

– Da, tamo radim – kazao je.

Šef udruge Regimenta – Centar za suočavanje Jugoslavena s prošlosti (očite aluzije na ime i rad udruge Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću) radi kao šef službe za suradnju s pravosudnim tijelima. Opisuju ga kao iznimno mirnog i krajnje profesionalnog radnika, koji svoje radne obveze izvršava točno, kvalitetno i redovito u roku pa se u njega može pouzdati. Pristojan je, nikad se ni s kim ne sukobljava ni oko najbanalnije sitnice, štoviše, osim nužne poslovne komunikacije s kolegama, ne pokazuje veću druželjubivost.

Na poslu se zna da je desno orijentiran, ali s tim nije bilo problema – nije ih bilo ni s lijevo orijentiranom kolegicom koja s njim sjedi u istoj prostoriji. Tek jedan detalj upućuje na to da ispod mirne površine u Tomislavu Stockingeru kuha mržnja i nesnošljivost. Prije izvjesnog vremena komentirao je na jednom portalu tekst o tadašnjem Gay Prideu, i to izrazito vulgarnom i ksenofobnom izjavom.

Premda državni službenici, kao u ostalom svi građani, privatno mogu imati bilo kakve svjetonazore, u ovom je slučaju kontradiktorno Stockingerovo opredjeljenje protiv “antihrvatske vlasti” dok istodobno radi za istu tu vlast, u jednom Ministarstvu.

– Svoj posao radim profesionalno i stručno. Svih 15 godina ocjenjivan sam apsolutno najvišim ocjenama u svom radu, a ovo je isključivo u slobodnom vremenu. Jedno nema veze s drugim. Volim taj posao jer pomažem koliko mogu u aspektu vezanom uz socijalu – objasnio je.

Na pitanje vidi li kontradikciju u tome da radi za tijelo državne uprave u državi koju želi radikalno promijeniti i kojoj je na vlasti SDP, kaže: – Izmjenjivale su se vlasti, radim stručan posao koji nema veze sa strankama. A to je ipak uprava moje hrvatske države. Kakva je da je. Recimo, za vrijeme Jugoslavije ne bih radio.

Udruga koje nema

A za vrijeme Jugoslavije iz Njemačke doselio se u Zagreb. Kako piše, rođen je 1967. u Tübingenu, u Njemačkoj, “od oca Nijemca i majke Hrvatice”. Odrastao je uz samohranu majku koja je, “uz ogromna odricanja, cijeli život posvetila odgoju, prvenstveno kao čovjeka, ali i kao pripadnika hrvatskoga naroda, svesrdno mu usadivši domoljublje, bez obzira na tadašnji antihrvatski geopolitički jugoslavenski (i još k tome komunistički) državni okvir”.

– Ovo je tek početak, nadam se da će naš poseban rat, jer se i protiv Hrvatske provodi isti, dobiti na zamahu – kaže Stockinger, koji se predstavlja kao predsjednik Regimente. No, te udruge nema u službenom registru.

– Nisam rekao da smo službeno upisani, ali možemo djelovati i bez toga. Pokušavali smo – kaže. Na naše pitanje je li onda nešto sporno u programu, odgovara: – Ne, nismo odbijeni, ali smo dobili informaciju da bi možda bilo problema s registracijom. Ne bih sad o tome. A radikalizam? Ne, nikako nasilje, njega se gnušam. Samo demokratskim načinima i političkim promjenama.

Stockinger je aktivan neko vrijeme – 2010. je bio potpredsjednik Stranke hrvatskog zajedništva, koja povezuje dijasporu i domovinu, a s kojom se razišao, a i kroz Krug za trg bori se da se promijeni ime Trgu maršala Tita.

Večernji list

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Komentar

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Published

on

By

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Continue Reading

Hrvatska

SDP: Nećemo dići ruke za Zakon o braniteljima

Published

on

By

Premda je saborski Odbor za ratne veterane prije mjesec dana jednoglasno podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima, zastupnici iz redova SDP-a za njega neće glasovati.

U najvećoj opozicijskoj stranci proteklih su mjeseci radili na stručnoj analizi zakona te su, kako kažu, uočili cijeli niz nelogičnosti, pa i nepravilnosti vezano uz brojne odredbe budućeg zakona koji bi se idućeg tjedna trebao naći u saborskim klupama na drugom čitanju, uskoro i na izglasavanju. Osnovne zamjerke, sažete u nekoliko ključnih kritičnih točaka, za Večernji list iznosi Franko Vidović, jedan od istaknutijih hrvatskih branitelja iz redova SDP-a.

Koliko je nezaposlenih?

S obzirom na to da su se nakon izvjesnog vremena promijenile potrebe, pa i starosna dob populacije, dobro je da se počelo s izradom zakona, premda mislim da se to moglo regulirati i izmjenama i dopunama postojećeg. No, kada je već pred nama, treba reći da se prijedlogom zakona broj branitelja povećava, dok se istodobno Registar branitelja zatvara. Evo, 25 godina nakon rata mi nalazimo nove branitelje i to će povećati populaciju za 100, možda i 150 tisuća ljudi. Sada ih je 505 tisuća, a na ovaj način taj će broj otići u nebesa, što će se negativno odraziti i na državni proračun RH – upozorava Franko Vidović.

Nadalje, podsjeća na riječi ministra Medveda kojima je najavio naknade za oko 82 tisuće nezaposlenih hrvatskih branitelja.

– Ako svi ti branitelji prime naknadu za nezaposlene kao što je predviđeno, u tu ćemo svrhu potrošiti milijardu i pol do dvije milijarde kuna više nego što to ministar prezentira u javnosti. Međutim, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, imamo “samo” 19 tisuća nezaposlenih hrvatskih branitelja! Doista ne znam odakle ministru tolika brojka, očito veliča lik i djelo te želi napuhati sposobnosti Plenkovićeve Vlade – kaže Franko Vidović.

Potom je istaknuo da pozdravlja mogućnost da branitelji mogu raditi nakon što odu u mirovinu jer u stvarnosti dobar dio njih i radi “na razne načine pa je u redu da se to na koncu i legalizira”.

U rangu nacionalne izdaje

No, ne pozdravljam uvjete pod kojima ovaj prijedlog zakona to nudi: bez odbijanja i jedne kune od mirovine, branitelj će primati i mirovinu i plaću. Nijedan drugi građanin nema takvu mogućnost i zato bi bilo pošteno da se skine određeni postotak od mirovine, deset posto, što bi bilo primjerenije u odnosu na druge građane, osobito umirovljenike iz sektora rada – kaže.

Ostvare li se ovakve prognoze, iz SDP-a upozoravaju na uzročno-posljedični pad mirovinskog sustava, što bi ugrozilo milijun građana a to je onda, poručuju, u rangu nacionalne izdaje.

Renata Rašović/večernji.hr

facebook komentari

Continue Reading